Povežite se sa nama

Izdvojeno

POČEO POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA: Šta sad

Objavljeno prije

na

Prođu li naredni  popisni dani mirno i ozbiljno kao prvih pet, mogli bi upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se valjalo zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate

 

Peti je dan kako se ponovo popisujemo, nakon više od dvanaest godina, a već izgleda kao da je u pitanju baš neka rutinska, tehničko-statistička, rabota. Koja se baš i ne tiče mnogo koga, sem organizatora iz Vlade i Monstata (Uprava za statistiku) te popisivača koji koriste priliku da zarade neki euro.

Baš ta tišina, narušena tek povremeno – objavama na društvenim mrežama ili javnim podsjećanjem kakvog nacionalnog borca na to ko bi i šta bi trebalo da budemo, najbolje pokazuje kako je popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori prije svega, i ponajviše, dominantno političko pitanje.

Dovoljna su bila 33 dana, malo strpljenja i dosta dobre volje pa da iz naizgled bezizlazne pozicije društvene raspolućenosti  po pitanju (ne)održavanja popisa zakazanog za 1. novembar po principu sad ili nikad,  dođemo do konsenzusa o uslovima njegovog održavanja i poprilično relaksirane atsmofere u kojoj je 3. decembra počeo popis.

“Pozivamo sve građane i građanke da se slobodno izjasne”, izjavio je 1. decembra v.d. predsjednika opozicionog DPS Danijel Živković, potvrđujući da neće biti bojkota popisa koji je ta partija, skupa sa kolegama iz opozicije i nacionalanim savjetima i vijećima Bošnjaka, Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma, zagovarala od sredine septembra.

„Uspjeli smo da postignemo dogovor na koji je vrijedjelo čekati tri godine“, rekao je predsjednik parlamenta i jedan od lidera koalicije srpskih nacionalnih partija Andrija Mandić, odagnavši sumnje da je dodatno, trodnevno, odlaganje popisa poremetilo odnose unutar odskorašnje vladajuće većine.

„Pokazali smo da Crna Gora ima funkcionalne institucije i odgovorne pojedince spremne da grade mostove za evropsku budućnost“, slavodobitno je sažeo premijer Milojko Spajić sve ono što se dešavalo proteklih pet nedjelja.

I bi popis.

Nakon očekivanih početnih nesnalaženja i nesporazuma, popisivači na terenu rade, čini se, bez većih problema i ozbiljnijih zamjerki. Izuzeci, naravno, postoje, pa je na sjednici parlamentarnog Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa, u četvrtak 7. decembra, rečeno da je do sada zabilježeno samo desetak nepravilnosti. Uglavnom tehničke prirode, iako je od nedjelje popisano skoro 150.000 stanovnika u blizu 50.000 domaćinstava. Popisani su prijavili oko 60.000 stanova u svom vlasništvu.

Najozbiljnija nepravilnost zabilježena je u slučaju popisivača koji je svoje domaćine u Podgorici ubjeđivao da djeca mlađa od 15 godina ne treba da se izjašnjavaju o vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti. Incident je potvrdio i direktor Monstata Miroslav Pejović. “Taj popisivač je isključen iz procesa i raskinut je ugovor sa njim”.

Iz Monstata su prethodno saopštili da su, prvih dana popisa, primjedbe na popisni proces stizale uglavnom od popisivača koji nijesu bili zadovoljni uslovima rada i popisnim krugovima koji su im dodijeljeni.

Pošto je najveći dio njihove zarade vezan za učinak, popisivačima je u interesu da u rejonu koji im je dodijeljen bude što više stanovnika koje će popisati. A da on, koliko je god moguće, bude prostorno manji. Popisivači, inače, uz dnevnicu od 15 eura i jednokratnu naknadu od 75 eura ukoliko je područje u kojem vrše popis udaljeno, nepristupačno ili u njemu živi manje od 50 stanovnika, dobijaju od 0,8 do 2,5 eura po ispravno popunjenom upitniku. A nakon dopunskih kontrola i obuka u nedjelju i ponedjeljak, svi bi morali biti ispravni.

Popisni proces uglavnom teče u skladu sa onim što su političari prethodno dogovorili. Zato se fokus polako seli na ono što treba da uslijedi – obrada i saopštavanje prikupljenih podataka – odnosno, na neka od pitanja iz anketnih upitnika koja su ostala u sjenci velike trojke koja se tiču nacionalnosti, vjeroispovijesti i jezika popisanih.

Zapravo, i tu postoji par nedoumica. Na osnovu dosadašnjih objašnjenja proizilazi da se u rubrici vjeroispovijest neće odvojeno tretirati pripadnici različitih vjerskih organizacija. Shodno tome, oni koje se izjasne kao pripadnici Crnogorske pravoslavne crkve biće evidentirani na zbirnom računu sa pripadnicima SPC, kao pravoslavni vjernici. Sa druge strane, nije najjasnije da li će Monstat i na ovom popisu, kao 2011, odvojeno prikazivati one koji se izjasne kao muslimani (u smislu vjerske pripadnosti) i deklarisane pripadnike islamske vjeroispovijesti.

Iako su oktobarski promoteri bojkota popisa odustali od njegove realizacije zadovoljni postignutim Sporazumom, ta ideja nije do kraja zamrla, mada je lako dokazivo da individualni bojkot, bez masovnosti i organizovanosti,  šteti samo onima koja ga provode. A dobijene statističke podatke čini manje tačnim.

“Patriotska dużnost svih nas, kojima je suverena, evropska, građanska i civilizovana Crna Gora na srcu, je da bojkotujemo najavljeni popis i da svojim brojem obesmislimo sve neprijateljske namjere prema Crnoj Gori”, navodi se u apelu organizacije Montenegro international  koji je potpisalo nekoliko desetina osoba iz javnog, kulturnog i poslovnog života Crne Gore. “Postavlja se osnovno pitanje zašto je zakonom uređeno da se popisuju svi koji se zateknu u Crnoj Gori, bez obzira da li su državljani Crne Gore ili ne, a da se ne razdvajaju u rezultatima te dvije kategorije. To je bila i greška na prošlom popisu 2011. godine, kada je popisano cca 50.000 stranih državljana koji su se zatekli u Crnoj Gori…”.

Odgovor na to pitanje je jednostavan – zato što je ovo popis stanovnika  a ne državljana. To ne znači da oni koji će se popisati nijesu svjesni negativnih demografskih kretanja i realne opasnosti od nacionalnog inženjeringa iz susjedstva. Za očekivati je, uostalom, da Rusi i Ukrajinci na ovom popisu brojem preteknu dobar dio domicilnih manje brojnih naroda u Crnoj Gori. Kao što bi se njihovi jezici u popisnom rezultatu mogli pojaviti kao 3-4 po broju stanovnika koji ih koriste.

Bojkot popisa nije lijek za te probleme. A vladajuća većina nije bila spremna na odustajanje od identitetskih pitanja. Kao što na prethodnom popisu to nije bila tadašnja vlast. I što, vjerovatno, ni ona naredna neće dozvoliti da se sledeći put popišemo bez nacionalnog, vjerskog i jezičkog  prebrojavanja. Pošto se od toga (dobro) živi.

Ima, opet, i stvari u kojima je napravljen ozbiljan napredak.

LGBT Forum Progres ukazuje da aktuelni popis ima “istorijsku komponentu” jer se životna partnerstva lica istog pola po prvi put prepoznaju u zvaničnom statističkom sistemu Crne Gore. Na popisnom listiću, kod pitanja koje se odnosi na bračni/partnerski status,  među ponuđenim odgovorima nalazi se i opcija životno partnerstvo istog pola.

“Prošla je samo decenija od prvog SeaSide prajda iz jula 2013. godine, a samo četiri godine od našeg učešća u radnoj grupi za izradu zakona, trnovitih javnih rasprava, uvreda iz poslaničkih klupa i negiranja prava na jednakost LGBTIQ osobama. Danas, istopolni životni partneri/ke mogu slobodno da se izjasne, i pokažu da smo tu, i da ljubav u svim svojim oblicima istrajava uprkos izazovima”, saopštili su iz Foruma Progres.

Monstat se, za to vrijeme, nosi sa dolazećim izazovima. Kako je počeo popis tako se na društvenim mrežama počelo licitirati sa njegovim rezultatom kada je riječ o onim pitanjima. Neko je prognozirao a neko “znao”. Iz Monstata su se, zato, osjetili prozvanim da podsjete kako su oni jedini koji mogu objaviti rezultate popisa. “Na određenim društvenim mrežama su se pojavili navodni rezultati popisa po nacionalnoj strukturi, četvrti dan od početka popisa tj. u toku procesa prikupljanja podataka, što je statistički apsolutno nemoguće.”

Prođu li naredni popisni dani  mirno i ozbiljno kao prvih pet mogli bi, svi skupa, upisati ne tako čestu zajedničku pobjedu. Onda bi se, umjesto slavlja ili spora o tome ko je najviše doprinio, mogli zapitati kako da taj uspjeh iskoristimo za neke nove, neophodne, iskorake. Da ne dangubimo dok čekamo popisne rezultate.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo