Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pod kapom vlasti

Objavljeno prije

14 godina

na

momcilo-vuksanovic1

Zakonom o manjinskim pravima i slobodama propisano je da ,,manjina i njeni pripadnici, u cilju unapređenja sloboda i prava manjina”, mogu osnovati savjet. Dosad su ih osnovali Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i Romi. Njihovim dosadašnjim radom malo je ko zadovoljan. Zakon o manjinama je, svi se slažu, trebalo mijenjati. Međutim, Vlada je riješila da taj posao uradi sama, daleko od javnosti, manjina i njihovih predstavnika. Osim, dabome, vladinih predstavnika manjina. Javnosti je predstavljeno da se Vlada provrijednila zato što niko dosad nije kontrolisao kako savjeti troše novac dobijen od države. Sagovornici Monitora iz manjinskih savjeta to smatraju manipulacijom i tvrde da vlast zapravo želi da savjete stavi pod svoju kapu.

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kažu da su izmjene i dopune „više tehničke prirode”. Pomoćnik ministra Sabahudin Delić za Monitor kaže da je dodat stav po kojem su savjeti dužni da podnose izvještaj o trošenju novca, ali i da se sredstva iz Fonda za manjine više neće raspodjeljivati na osnovu proporcionalnog učešća određene manjine u stanovništvu Crne Gore, već po projektima. O projektima bi trebalo da odlučuje Upravni odbor Fonda, „Upravni odbor više ne bi imao zakonske stege koje ih vežu da novac dijele proporcionalno”, kaže Delić.

Novac iz Fonda, prema predloženim izmjenama, dijelio bi se na osnovu doprinosa koji projekat daje očuvanju i razvoju nacionalnog, kulturnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta; kompatibilnosti projekta sa strateškim dokumentima Vlade; transparentnosti i mogućnosti kontrole realizacije projekta i kredibiliteta podnosioca projekta. ,,Kompatibilnost sa strateškim dokumentima Vlade” – kako to gordo zvuči.

Upravni odbor Fonda za manjine trenutno čine šest predstavnika konstituisanih savjeta, predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava, predstavnik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode i sedam poslanika. Dva iz DPS-a, dva iz SDP-a, po jedan iz Bošnjačke stranke, HGI i Demokratskog saveza. Ne treba sumnjati da vlast može obezbijediti većinu u Upravnom odboru.

Predsjednik Bošnjačkog savjeta dr Šerbo Rastoder za Monitor kaže da su svih šest savjeta nesaglasni sa izmjenama zakona. „Preko priče o parama pokušavaju se riješiti neke mnogo važnije stvari. Mi smo to prepoznali. Nije sporan završni račun već da se savjeti stave pod dominantnu političku kontrolu aktuelnog ministra.”

Rastoder smatra da ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša nema kontrolu nad Albanskim savjetom i ovim izmjenama pokušava je uspostaviti čime podriva i ostale savjete. ,,Predložili smo da se 50 odsto novca dijeli na jednake djelove, a druga polovina po projektima. Aktuelni ministar predlaže da programe ocjenjuje on iako za to nema kapaciteta”.

I predsjednik Albanskog savjeta Tahir Tahiri smatra da je cilj ministra Dinoše da Albanski savjet stavi pod svoju kontrolu. „To nije dobra stvar, ne samo za albanski, nego i za ostale savjete”. Tahiri u izjavi za Monitor naglašava da predstavnici manjinskih savjeta nikada nijesu imali sastanak sa ministrom Dinošom. „Dinoša nas ignoriše. To pokazuje odnos i ministarstva i Vlade i države prema savjetima.”

Ministar Dinoša, iako mu to pravo po zakonu pripada, ne učestvuje u radu Albanskog savjeta. Djeluje sa ministarskih visina.

„Dinoša na neki način ne priznaje Albanski savjet zato što u njemu nema većinu. On misli da Albanski savjet treba da misli kao vlada u kojoj je on, a to sada nije slučaj”, kaže Tahiri.

Izjavom da se pare u savjetima troše bez kontrole, smatra predsjednik Muslimanskog savjeta Sabrija Vulić, ministar Dinoša priznaje da je nezainteresovan za posao koji radi ili da ne zna da ga radi. ,,U suprotnom bi znao da svaki predsjednik Savjeta podnosi izvještaj o radu članovima.”

Za mnoge je u načinu na koji rade nacionalni savjeti sporno to što dijeljenje novca po proporcionalnoj zastupljenosti u stanovništvu Srpskom savjetu donosi više od pola miliona eura godišnje. Ministar Dinoša je rekao kako je u Vladi otvorio pitanje statusa Srpskog nacionalnog savjeta, ističući da neće dozvoliti da neko ko tvrdi da nije manjina dobija najviše novca iz Fonda za manjine.

Momčilo Vuksanović, predsjednik Srpskog savjeta, za Monitor kaže da ništa od izmjena zakona ne bi bilo da se nije pojavio Srpski savjet i dobio značajan dio novca. „Nijesmo glasali ni za Ustav ni za Zakon o manjinama, ali kad su već tu tražimo da se oni poštuju. Želimo da ostvarimo naša prava kroz institucije sistema. Nema priče o tome da mi prevodimo Srbe u manjinski status”, objašnjava Vuksanović.

Tokom prošle godine Srpski savjet je iz Fonda za manjine dobio novac za osam projekata. Za ,,Zaštitu identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori” – 107.400, za Srpski radio 76.650, za izdavačku djelatnost 62.270. za Srpske elektronske novine 31.950 eura i tako dalje. Kome je do poređenja, za deset projekata Albanski savjet je dobio 27.900 eura. Upućeni tvrde da su neki od projekata Srpskog savjeta bili tek formalnost, a da je novac odlazio na kancelarije i slično. Za troškove te vrste, mimo Fonda, savjeti iz budžeta dobijaju oko tri hiljade eura mjesečno.

U raspodjeli novca iz Fonda ima raznih zanimljivosti – svih 70 hiljada eura namijenjenih Muslimanima dobila je Matica Muslimanska na čijem je čelu Avdul Kurpejović, koji u Fondu predstavlja Muslimane. Za projekat Razvoj i omasovljenje šaha kod ženske populacije u CG, Ženski šahovski klub T-com dobio je hiljadu eura.

Predlog izmjena i dopuna Zakona o manjinski pravima i slobodama u skupštinskoj je proceduri; ,,prošao” je zakonodavni i Odbor za ljudska prava i slobode. Očekuje se da na dnevni red stigne na proljeće, premda se to sa dnevnim redom našeg parlamenta nikad ne zna.

Crna Gora je, kao što se zna, zemlja međunacionalnog sklada. Savjet za zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina i etničkih grupa imali smo čak i onda kad smo lovili Bošnjake po vozovima. Još kad saznamo ko su nam tačno manjine i kad sve to Vlada uzme pod svoje – gdje će nam biti kraj.

Kosara K. BEGOVIĆ

 

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

13 sati

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

13 sati

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

13 sati

na

19 Aprila, 2024

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo