Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pod kapom vlasti

Objavljeno prije

na

Zakonom o manjinskim pravima i slobodama propisano je da ,,manjina i njeni pripadnici, u cilju unapređenja sloboda i prava manjina”, mogu osnovati savjet. Dosad su ih osnovali Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i Romi. Njihovim dosadašnjim radom malo je ko zadovoljan. Zakon o manjinama je, svi se slažu, trebalo mijenjati. Međutim, Vlada je riješila da taj posao uradi sama, daleko od javnosti, manjina i njihovih predstavnika. Osim, dabome, vladinih predstavnika manjina. Javnosti je predstavljeno da se Vlada provrijednila zato što niko dosad nije kontrolisao kako savjeti troše novac dobijen od države. Sagovornici Monitora iz manjinskih savjeta to smatraju manipulacijom i tvrde da vlast zapravo želi da savjete stavi pod svoju kapu.

U Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kažu da su izmjene i dopune „više tehničke prirode”. Pomoćnik ministra Sabahudin Delić za Monitor kaže da je dodat stav po kojem su savjeti dužni da podnose izvještaj o trošenju novca, ali i da se sredstva iz Fonda za manjine više neće raspodjeljivati na osnovu proporcionalnog učešća određene manjine u stanovništvu Crne Gore, već po projektima. O projektima bi trebalo da odlučuje Upravni odbor Fonda, „Upravni odbor više ne bi imao zakonske stege koje ih vežu da novac dijele proporcionalno”, kaže Delić.

Novac iz Fonda, prema predloženim izmjenama, dijelio bi se na osnovu doprinosa koji projekat daje očuvanju i razvoju nacionalnog, kulturnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta; kompatibilnosti projekta sa strateškim dokumentima Vlade; transparentnosti i mogućnosti kontrole realizacije projekta i kredibiliteta podnosioca projekta. ,,Kompatibilnost sa strateškim dokumentima Vlade” – kako to gordo zvuči.

Upravni odbor Fonda za manjine trenutno čine šest predstavnika konstituisanih savjeta, predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava, predstavnik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode i sedam poslanika. Dva iz DPS-a, dva iz SDP-a, po jedan iz Bošnjačke stranke, HGI i Demokratskog saveza. Ne treba sumnjati da vlast može obezbijediti većinu u Upravnom odboru.

Predsjednik Bošnjačkog savjeta dr Šerbo Rastoder za Monitor kaže da su svih šest savjeta nesaglasni sa izmjenama zakona. „Preko priče o parama pokušavaju se riješiti neke mnogo važnije stvari. Mi smo to prepoznali. Nije sporan završni račun već da se savjeti stave pod dominantnu političku kontrolu aktuelnog ministra.”

Rastoder smatra da ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša nema kontrolu nad Albanskim savjetom i ovim izmjenama pokušava je uspostaviti čime podriva i ostale savjete. ,,Predložili smo da se 50 odsto novca dijeli na jednake djelove, a druga polovina po projektima. Aktuelni ministar predlaže da programe ocjenjuje on iako za to nema kapaciteta”.

I predsjednik Albanskog savjeta Tahir Tahiri smatra da je cilj ministra Dinoše da Albanski savjet stavi pod svoju kontrolu. „To nije dobra stvar, ne samo za albanski, nego i za ostale savjete”. Tahiri u izjavi za Monitor naglašava da predstavnici manjinskih savjeta nikada nijesu imali sastanak sa ministrom Dinošom. „Dinoša nas ignoriše. To pokazuje odnos i ministarstva i Vlade i države prema savjetima.”

Ministar Dinoša, iako mu to pravo po zakonu pripada, ne učestvuje u radu Albanskog savjeta. Djeluje sa ministarskih visina.

„Dinoša na neki način ne priznaje Albanski savjet zato što u njemu nema većinu. On misli da Albanski savjet treba da misli kao vlada u kojoj je on, a to sada nije slučaj”, kaže Tahiri.

Izjavom da se pare u savjetima troše bez kontrole, smatra predsjednik Muslimanskog savjeta Sabrija Vulić, ministar Dinoša priznaje da je nezainteresovan za posao koji radi ili da ne zna da ga radi. ,,U suprotnom bi znao da svaki predsjednik Savjeta podnosi izvještaj o radu članovima.”

Za mnoge je u načinu na koji rade nacionalni savjeti sporno to što dijeljenje novca po proporcionalnoj zastupljenosti u stanovništvu Srpskom savjetu donosi više od pola miliona eura godišnje. Ministar Dinoša je rekao kako je u Vladi otvorio pitanje statusa Srpskog nacionalnog savjeta, ističući da neće dozvoliti da neko ko tvrdi da nije manjina dobija najviše novca iz Fonda za manjine.

Momčilo Vuksanović, predsjednik Srpskog savjeta, za Monitor kaže da ništa od izmjena zakona ne bi bilo da se nije pojavio Srpski savjet i dobio značajan dio novca. „Nijesmo glasali ni za Ustav ni za Zakon o manjinama, ali kad su već tu tražimo da se oni poštuju. Želimo da ostvarimo naša prava kroz institucije sistema. Nema priče o tome da mi prevodimo Srbe u manjinski status”, objašnjava Vuksanović.

Tokom prošle godine Srpski savjet je iz Fonda za manjine dobio novac za osam projekata. Za ,,Zaštitu identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori” – 107.400, za Srpski radio 76.650, za izdavačku djelatnost 62.270. za Srpske elektronske novine 31.950 eura i tako dalje. Kome je do poređenja, za deset projekata Albanski savjet je dobio 27.900 eura. Upućeni tvrde da su neki od projekata Srpskog savjeta bili tek formalnost, a da je novac odlazio na kancelarije i slično. Za troškove te vrste, mimo Fonda, savjeti iz budžeta dobijaju oko tri hiljade eura mjesečno.

U raspodjeli novca iz Fonda ima raznih zanimljivosti – svih 70 hiljada eura namijenjenih Muslimanima dobila je Matica Muslimanska na čijem je čelu Avdul Kurpejović, koji u Fondu predstavlja Muslimane. Za projekat Razvoj i omasovljenje šaha kod ženske populacije u CG, Ženski šahovski klub T-com dobio je hiljadu eura.

Predlog izmjena i dopuna Zakona o manjinski pravima i slobodama u skupštinskoj je proceduri; ,,prošao” je zakonodavni i Odbor za ljudska prava i slobode. Očekuje se da na dnevni red stigne na proljeće, premda se to sa dnevnim redom našeg parlamenta nikad ne zna.

Crna Gora je, kao što se zna, zemlja međunacionalnog sklada. Savjet za zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina i etničkih grupa imali smo čak i onda kad smo lovili Bošnjake po vozovima. Još kad saznamo ko su nam tačno manjine i kad sve to Vlada uzme pod svoje – gdje će nam biti kraj.

Kosara K. BEGOVIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo