Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pod zaštitom u inostranstvu

Objavljeno prije

na

Bivši policajac iz Rožaja Enver Dacić, koji je progovorio o prekograničnom švercu, nakon permanentnih prijetnji kojima je u Crnoj Gori bio izložen, morao je sa ženom i djecom da napusti državu i potraži bezbjednije mjesto u jednoj od zapadnoevropskih zemalja. Prema saznanjima Monitora nalazi se u Luksemburgu – pod policijskim obezbjeđenjem i zaštitom. Dacić je bio prinuđen da u Luksemburgu zatraži policijsku zaštitu, nakon što su se u toj državi dvije osobe, jedna iz Berana i druga iz Bara, raspitivale za njega u blizini mjesta gdje stanuje.

„Enver je najprije primijetio dva muškarca da ga prate. Da to nije bila slučajnost, shvatio je kada mu je prodavac u obližnjem marketu, naš čovjek, rekao da su se te osobe raspitivale za njega, gdje živi, s kim i tome slično. Prijavio je slučaj tamošnjoj policiji. Na osnovu dokumentacije, odmah je dobio zaštitu”, ispričao je za naš list Nedžad Kuč, posljednji od otpuštenih rožajskih policajaca koji se još nalazi u Crnoj Gori.

UTOČIŠTE U SVIJETU: On kaže da su ostala trojica rožajskih policajaca, koji su otišli iz Crne Gore, našli utočište u Švedskoj.

„Mithad Nurković je negdje na sjeveru te zemlje. Hamdo Murić i Rešad Kalač nešto južnije. Sva trojica su dobili dozvole za rad, besplatno školovanje za djecu, pravo na zdravstvene usluge i novčanu pomoć”, kaže Kuč.

Bivši rožajski policajci vlastima u zemljama u kojima su našli utočište, dali su na uvid kompletnu dokumentaciju o prekograničnom švercu koju su posjedovali, sa spiskovima crnogorskih policijskih službenika i građana umiješanih u te prljave poslove.

„Kada je Hamdo Murić policiji u Švedskoj ispričao čitavu priču, oni su se čudili i kazali da takve slučajeve nijesu imali još od rata na prostorima bivše Jugoslavije. On im je dao spisak crnogorskih policajaca i carinika, povezanih s kriminalcima, koji učestvuju u švercu. Ispričali su i da su najveći dio tih podataka dali crnogorskim državnim organima, ali da nije ništa učinjeno da se šverc zaustavi i da se svjedocima tog kriminala u Crnoj Gori pruži zaštita”, priča Kuč.

Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu prema Kosovu prenio svjedočenje otpuštenih graničnih policajaca iz Rožaja.

Najprije je, još u oktobru prošle godine, bivši načelnik policije ovog grada Šemso Dedeić za naš list progovorio o načinima organizovanja kriminalnih grupa i švercu duvana, za koji je rekao da nikada nije prestao. Pozvao je državne organe koji se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala da provjere to što on priča i u nekoliko navrata poslije toga ponovio da u potpunosti stoji iza svega što je rekao. Direktor Uprave policije Veselin Veljović ga je, umjesto da pokrene istragu, javno prekorio što, navodno, o tome nije govorio dok je bio u službi, na šta je Dedeić odgovorio da je pričao i tada, „tamo gdje je trebalo”.

UZALUDNA SVJEDOČENJA: Bivši granični policajci iz Rožaja, revoltirani otpuštanjem s posla poslije desetak i više godina rada, počeli su nakon toga da iznose u javnost veliki broj podataka i malo poznatih informacija o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu. Oni su načeli i priču o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili da se cigarete švercuju tri puta nedjeljno ali da nema pravila kojim danima se to radi. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja.

Otpušteni granični policajci pričali su o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta, o stočarskom naselju na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh koje se koristi kao magacin. Da kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji. Da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i kako su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Ispričali su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu svakojake robe, kao i droge koja se donosi i preuzima kod starog spomenika na Hajli. Bivši policajci su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka i upozorili da će početi da prozivaju imenima i švercere i policijske starješine koje pomažu prekogranični šverc.

Dobro obaviješteni i upućeni izvor iz policije Monitoru je ne samo potvrdio sve što su otpušteni policajci ispričali, već je rekao da informacije o tome imaju i strane obavještajne agencije. Da se veoma dobro zna koje kriminalne grupe upravljaju tim poslovima s kosovske strane, i s kojim kriminalcima sarađuju u Crnoj Gori.

Uprkos svemu tome do danas se, osim dvije policijske akcije u kojima su pohvatani sitni igrači, ništa nije desilo. Umjesto toga svjedoci šverca počeli su pod pritiscima i prijetnjama da odlaze iz Crne Gore. Otpuštene policajce od državnih institucija podržao je jedino predsjednik Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević, koji im je, nakon što je vidio da je vrag odnio šalu i da država ništa ne čini, i sam savjetovao da potraže neko bezbjednije mjesto u zapadnoevropskim državama.

ŽIVOT U STRAHU: Od bivših rožajskih policajaca u Crnoj Gori ostao je još samo Nedžad Kuč, koji bi kaže isto učinio, ali da ne može da ostavi bolesne roditelje.

„To ne znači da i ja neću otići, mada nijesam otišao ni devedesetih godina. Nijesam kukavica, ali ne želim da izigravam ni heroja i izgubim glavu”, kaže Kuč.

On uzalud vodi sudske sporove s Upravom policije, koju je tužio zbog otkaza dobijenog nakon dvanaest godina neprekidnog rada.

„Taj slučaj je najprije vodila jedna sutkinja, dosta korektno. Onda je došao drugi sudija, koji mi je na prvom ročištu rekao da nemam šta da tražim i da ću izgubiti. Ja ga pitam kakav je to on sudija kada to može da mi kaže unaprijed. On ćuti. Očigledno je dobio zadatak kako da presudi u korist Uprave policije”, kaže Kuč.

Ovaj bivši granični policajac u međuvremenu preživljava od nadničenja i tako izdržava troje djece. „Nekada mi je vrlo teško, stegne mi se grlo. Znam šta sve treba djeci, a ne mogu da im pružim. Nijesam naučio da kradem. Ostavili su me bez posla i još učinili da živim u strahu za svoju i bezbjednost svoje djece”, priča Kuč.

On kaže da u posljednje vrijeme nije bilo prijetnji, ali da i dalje živi u strahu. „Nijesam ni očekivao da mi svaki dan neko prijeti. Dva-tri puta je to učinjeno, zar to nije dovoljno upozorenje. Ne osjećam se bezbjedno. Ni iz sela u kojem živim, kada treba da pođem do grada, više ne idem sam. Uvijek ide neko od rođaka sa mnom. Do kada treba tako da živim? A sve ono o čemu smo mi pričali doći će na vidjelo, za pola godine, godinu”, nada se Kuč.

Ovaj čovjek ne može da se pomiri sa činjenicom da mu se to sve dešava u državi koju je stvarao i za koju je, kako kaže bio spreman da položi život. I sada, se nada da je to stvar „jednog broja nečasnih pojedinaca iz policije”.

Monitor je, u seriji tekstova o prekograničnom švercu koji se odvija prema Kosovu, iz vrlo pouzdanih policijskih izvora, otišao još korak dalje i objelodanio mnoga imena kriminalaca s kosovske strane, napominjući da crnogorski kriminalci koji s njima sarađuju, u lancu opasnih veza, moraju imati debelu zaštitu države i moćnih pojedinaca.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo