Povežite se sa nama

OKO NAS

PODGORICA BEZ GERONTODOMAĆICA: Stari, sami i zaboravljeni

Objavljeno prije

na

,,Ogorčena sam. Dvije gerontodomaćice, koliko ih je trenutno angažovano u Podgorici, ne mogu nikako pružiti adekvatnu pomoć svima kojima je neophodna. Novca nemam da od svoje male penzije platim nekog da se stara o meni”, kaže u razgovoru za Monitor starica koja je samo jedna od preko 140 osoba koje su u Podgorici koristile usluge gerontodomaćica.

Monitor je u razgovoru sa nekim od gerantodomaćica došao do podatka da su one sve ostale bez posla, a da su sredinom aprila angažovane tek dvije u okviru programa javnih radova Zavoda za zaposljavanje koji traje samo četiri mjeseca.

Iz Zavoda su za naš nedjeljnik objasnili da je u ranijem periodu preko ove institucije bilo angažovano i po 200 gerontodomaćica. Međutim, kako se iz godine u godinu smanjuje budžet Zavoda, tvrde u toj instituciji, tako se smanjivao i broj gerontodomaćica.

Iz Zavoda, međutim, tvrde da ih je u Podgorici angažovano osam ove godine, a ne dvije kako tvrde naše sagovornice. Prema podacima Zavoda gerontodomaćice su osim Podgorice angažovane u još 12 opština: u Danilovgradu ih je zaposleno pet, a po četiri u Bijelom Polju, Beranama, Andrijevici, Rožajama, tri u Nikšiću i Baru, dvije u Cetinju, Petnjici, Gusinju i Pljevljima, te jedna u Plavu. ,,Dalja sudbina projekta zavisi od socijalnih partnera i resornog ministarstva, koje bi trebalo normativno da riješi ovu oblast”, kaže Marijana Radović iz Zavoda.

Monitor je razgovarao sa Jasnom Nenadović i Jasminkom Krstajić koje su radile kao gerontodomaćice u Podgorici ali im je naprasno prekinut angažman. Čekaju da vide hoće li projekat biti nastavljen.

One ističu da kada je projekat Njega starih lica u Crnoj Gori vodio Zavod za zapošljavanje, od 2005. do 2010, situacija bila solidna i bile su zadovoljne. Po njima, problemi nastaju od 2010. godine kada je projekat preuzela Caritas Barska nadbiskupija i počela sa prekidima u radu od mjesec dana.

,,Ne radimo i ne znamo šta je u pitanju jer niko nema pravi odgovor zašto nam je obustavljen rad. Obraćale smo se ustanovama, ali odgovora nema”, kaže Nenadovićeva. One navode da im niko od nadležnih ne pruža prave informacije o njihovom zapošljenju , ali ni planove šta će da se radi sa tolikim brojem starijih osoba kojima je pomoć neophodna

Kada su počele sa radom, 2005. godine, u Podgorici je bilo angažovano 45 gerantodomaćica. Navode da su se kada su ostale bez posla prekvalifikovale za gerontodomaćice, a da je ta obuka trajala godinu dana. One objašnjavaju da je u Podgorici uvijek postojala lista čekanja i da je tih 45 geronto domaćica koje su angažovane na početku projekta bilo nedovoljno da bi se obišli svi kojima je pomoć potrebna. Kada su prestale da rade 142 korisnika je ostalo bez usluga.

,,Stari su ugroženi, svakodnevno dobijamo pozive od korisnika ovih usluga sa željom da ih posjetimo. Ni sama nijesam bila svjesna koliko ljudi u trećem dobu ima potrebu za ovim uslugama dok nijesam počele da se bavim ovim poslom”, ističe Krstajićeva.

Objašnjavaju da su stari napušteni iz različitih razloga. Najčešće članovi porodice rade i od svakodnevnih obaveza nemaju vremena da im posvete pažnju.

,,Veliki broj ljudi je bez djece i uopšte rodbine koja se nalazi u blizini koji nisu u mogućnosti da budu svakodnevno kod njih. Iako se kroz medije pominje briga o starima sve ovo je antiprimjer”, ističe Krstajićeva. Kaže da ima dosta korisnika koji su u socijalnoj potrebi, lošeg zdravstvenog stanja i nijesu u stanju plaćati nekog za pomoć.

,,Svjedoci smo kakav je današnji tempo života i da porodice imaju malo vremena, tako da je sve više onih kojima je ovaj vid usluge prijeko potreban. Mi smo tradicionalno društvo i vrlo je malo ljudi koji su spremni da idu u dom za stare, izuzev kad su prinuđeni i nemaju druge solucije”, kaže Krstajićeva. Ona objašnjava da je kada je projekat pokrenut bilo i opiranja jer ljudi nisu bili upućeni o čemu se radi. „Međutim posle ovih 11 godina gerontodomaćice su se pokazale kao odličan vid pomoći”.

Jedan od rijetkih programa koji je usmjeren na stariju populaciju u Crnoj Gori je upravo program Njega starih lica u Crnoj Gori. Korisnici ovog programa su stara lica u stanju socijalne potrebe, lošeg zdravstvenog ili materijalnog stanja, sa teškoćama u održavanju domaćinstva. Usluge koje se pružaju su: neki od vidova pomoći u kući, pomoć pri odlasku kod ljekara, razgovor ili kupovina, pomoć pri ličnoj higijeni, šetnji, rekreaciji ili druge vrste pomoći.

„Njega starih lica po prirodi djelatnosti ne pripada Zavodu za zapošljavanje. Ali, nacionalna služba je, u početku pilot projektom koji je prerastao u državni javni rad, ostvarila višestruku korist. Pokazala je da se nova radna mjesta mogu otvarati u sektoru socijalnih usluga. Proizvedeno je novo zanimanje – gerontodomaćica – koje ne produkuje redovan obrazovni sistem. A, pomoć u kući dobijaju mahom pojedinci koji ostaju u kućnom ambijentu nakon smrti bračnog druga”, kaže Marijana Radović iz Zavoda za zapošljavanje.

Nimalo ohrabrujući zvanični podaci ukazuju da crnogorsko društvo ubrzano stari. Crna Gora spada u evropske zemlje sa visokim indeksom starenja – oko 11,9 odsto ukupnog stanovništva su osobe starije od 65 godina, podaci su Zavoda za zapošljavanje.

Više od statistike je za brigu što veliki broj starih ljudi žive potpuno sami, prepušteni sudbini življenja od danas do sutra i humanosti ljudi koji ih okružuju. Briga za stare, nemoćne i bolesne osobe u našem društvu je zaboravljen problem uprkos tome što je ova populacija nekad stvarala svijet u kojem mi danas živimo.

Jedna od korisnica ovih usluga koja je željela da ostane anonimna za Monitor govori da država malo obraća pažnju na stare i iznemogle osobe koje nemaju porodicu.

,,Pored toga što pružaju pomoć u kući, one unose toplinu u moj dom jer sam stalno zatvorena u kući”, priča nam ova starica oboljela od multipla skleroze.

Iako je ovaj program dokazao svoju svrhu i neophodnost, zapeo je u ćorsokak zbog nebrige nadležnih. Taman kao i davna priča o izgradnji Centra za stare u Podgorici, od kojeg nema još ništa.

Bojana DRAGAŠ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo