Povežite se sa nama

MONITORING

PODGORIČKI IZBORI: Igra postolja

Objavljeno prije

na

U dvanaest crnogorskih opština, plus dvije podgoričke gradske, 25. maja biće održani lokalni izbori. Smatraju se veoma važnim zbog toga što vladajuća koalicija, na parlamentarnim izbora u oktobru 2012. nije osvojila apsolutnu vlast, zato što je u aprilu 2013. predsjednički kandidat DPS-a ustoličen tijesnom pobjedom isposlovanom krađom i zloupotrebama, kao i zbog razmirica između DPS-a i SDP-a.

Pored Podgorice, lokalna vlast biraće se u Baru, Bijelom Polju, Danilovgradu, na Žabljaku, u Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Šavniku, Gusinju i gradskim opštinama Golubovci i Tuzi.

U glavnom gradu živi trećina Crne Gore, opredjeljenje birača u Podgorici očekuje se kao najbolji pokazatelj – kuda ide Crna Gora.

Podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša pokušao je da se drži stoički nakon vijesti da je otpisan. DPS je odlučio da nosilac njihove liste bude ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović. Ne zna se tačno šta je presudilo da predsjednik DPS-a Milo Đukanović poizmakne Mugošu, ali je izvjesno da to nijesu ni osionost ni pohlepa podgoričkog gradonačelnika. U njihovom svijetu to su vrline, mana je, recimo kad se, i na puškomet, po moći primakneš šefu. Nema tu govora o ugrožavanju, mjere prevencije su pravovremene i sveobuhvatne. Odavno već u DPS-u ne postoji broj dva. Prijesto je samo jedan, ostalo su postolja. Slikovita je i poučna sudbina potpredsjednika partije Svetozara Marovića. Njegov pokušaj da bude nešto u izvršnoj vlasti završen je pretvaranjem Budve u ogledno dobro za proučavanje korupcionaških zastranjivanja.

Veseli Mugoša je poletio da se složi kako je izbor Stijepovića mudra odluka. ,,Nijesam razočaran. Deveti mart je petnaesta godina kako sam počeo da radim ovaj posao. Prethodno sam deset i po godina bio ministar zdravlja, i što se tiče ovog posla učestvovaću u kampanji i raditi svoj posao do zadnjeg dana ovdje, vrlo odgovorno i profesionalno”.

Ne treba sumnjati da će Mugoša oko izbora, kao đače, odraditi sve što partija bude zadala. Kad može Marović u svakoj kampanji da zbraja i što mu se ne zbraja, moći će i Mugoša da glanca trgove i ore drumove, koliko god se bude smatralo potrebnim. Eno je dva dana nakon što je kao gradonačelnik otišao u istoriju po Donjim Kokotima obećavao kanalizaciju i ostale zgode. Zna on tajnu: smjena je, ako zucne, najmanje što može da mu se desi.

A obećanja je – izvježbao. Pobjeda je 9. marta objavila: na današnji dan prije 14 godina odlukom Vlade Crne Gore iz 2000. godine, dr Miomir Mugoša izabran je da upravlja Podgoricom. On je tada, uz Dragana Šoća iz Narodne stranke i Dragišu Burzana iz Socijaldemokratske partije, koji su činili Odbor povjerenika, imenovan da obavlja prinudnu vlast u glavnom gradu do izbora koji su bili u julu iste godine. Izabran je i tada i 2000. godine. U septembru 2006. izabran je na neposrednim izborima, 2011. ponovo u gradskoj Skupštini. Njegov posljednji mandat obilježio je izostanak podrške SDP-a zbog čega je bio prinuđen da nedostajuće glasove obezbijedi saradnjom sa nekoliko odbjeglih opozicionih odbornika. U običnom govoru, to se kaže – kupljenih.

Izgradio je Podgoricu, omiljeni je argument Mugošinih pristalica. Nikli su mostovi. Union bridge, podignut od oko 2,9 miliona eura EU i domaćeg miliona i po; Milenijum od oko sedam miliona, pješački most poklonila je Moskva. Ima i manje srećnih mostova. Pješački most, koji povezuje naselja Masline i Konik oštećen je i zatvoren. Iz Glavnog grada upozoravaju građane da ga, iz bezbjednosnih razloga ne koriste. Slike sa mostovima veoma dobro opisuju kako se za Mugošina zemana gradio grad. Zablještalo je sve što je moglo da zablješti, ako je usput zadovoljena i neka potreba građana, dobro jest, ako nije – nikome ništa.

Kanalizacija se, na primjer, pokazala vrlo neatraktivnom za slikanje sa gradonačelnikom. Od ukupne površine grada na kanalizacionu mrežu povezano je 32 odsto. Metropola leži na septičkim jamama.

Mugošina obećanja, od bazena do kolektora, ostala su samo riječi. Pored mostova, volio je i parkinge. Laka para. Grad je pojeo Kino Kulturu – omiljeno mjesto generacija Podgoričana. Ne zna se na šta će, kad se hiltonizuje, ličiti hotel Crna Gora, još jedno mjesto po kom se poznavao grad.

Maltretiranje slijepe službenice, i porodični fizički napad na ljude iz medija, takođe blješte u istoriji Mugilenda. Mugoši nijesu po volji ni došljaci sa sjevera. ,,Neka svako ide odakle je došao”, znao je da poruči, kao da mu je neko došao na babovinu. Pritom se hvalio kako glavni grad ima spiskove da ,,ti ljudi” imaju imovinu u Kolašinu, Danilovgradu, Rožajama, Plavu, Pljevljima. Zaštitnički odnos prema Podgorici nije mu proplamsao kad je trebalo urediti Staru Varoš. Zjapi kao crna rupa posred grada.

O Mugošinim finansijskim operacijama Monitor je više puta pisao. Više ćemo saznati ako ne bude poslušan. Sve dok je Milo Đukanović apsolutni vladar Crne Gore borba protiv korupcije služiće kao zgodna poluga i za dodatno disciplinovanje bliskih i ostalih saradnika. Bio Mugoša ili Migoša.

Mali problem sa njegovanjem poslušnika pojavljuje se kad treba pronaći kadar za neku funkciju. Prosto – teško je biti istovremeno manji od makovog zrna i atraktivan. To se dalo lijepo vidjeti kad predsjednički kandidat Filip Vujanović stupa ka govornici, a pravovjerni kliču ,,Milo, Milo”. Slavoljub Migo Stijepović, kao kandidat za prvog čovjeka Podgorice, jedan je od najboljih pokazatelja kadrovske pustoši koja je zahvatila partiju koja ima članova kao na gori lista.

Stijepovića ni iz daleka ne prati toliko afera kao Mugošu. To, naravno ne znači da je ministar prosvjete ikad objasnio zašto Zavod za udžbenike ima gubitak od 670.000 eura ili zašto je 53.000 dao za sponzorstava bez prethodnih odluka i rješenja i otpisao zalihe vrijedne 465.000 eura. Kad su ga u Skupštini pitali o tome odgovorio je: ,,Nemojte da sve te ljude gledamo kroz taj izvještaj”. Kad možemo kroz partijsku knjižicu, recimo.

U odnosu na standarde Miomira Mugoše Stijepović je početnik kad nekom treba odbrusiti, ali nije da se ne trudi. U funkciji člana predsjedništva DPS-a, nakon predsjedničkih izbora poručio je Demokratskom frontu: Ako laže izborni štab, ne laže digitron.

,,U svim izrečenim lažima oni se navodno zalažu za bolju Crnu Goru, tamo su neki predsjednici, demokrate i imaju većinsku podršku građana. Kad bi bila istina da je njima na pameti i u srcu Crna Gora, ne bi klicali nakon imaginarne pobjede ‘ovo je Srbija'”, objasnio je. Kao pravi vojnik, nije zaboravio ni ,,nazovi medije”. Kad bi DPS rekao da je Zeta stvorena za uzgoj banana, Migo bi prvi zasadio.

Mnogi su već izanalizirali kao je Migo pretekao Mugošu zato što mu je bolji ,,koalicioni kapacitet”. Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić,

kazao je kako ne misli da je DPS žrtvovao Mugošu da bi ostavio prostor za koaliciju, nego da su, kako je kazao, kasno shvatili grešku sa prethodnih izbora.

Obrazloženje o ,,koalicionom kapacitetu” pratilo je i odluku Demokratskog fronta da nosilac njihove liste bude Miodrag Lekić. On, bi, kažu, mogao biti prihvatljiv SDP-u i Pozitivnoj. Iako bi se i o Frontovim zalihama kadrova moglo diskutovati, mora se priznati: da ne živimo gdje živimo teško bi bilo zamisliti da postoji pitanje izbora između Slavoljuba Stijepovića i Miodraga Lekića.

SDP i Pozitivna još su tajnoviti. „Najbolji komentar tri kandidata je da mi imamo boljeg. Činjenica je da svi očekuju da naš kandidat bude predstavljen, i da će državotvorni blok biti odlučujući na tim izborima”, rekao je Krivokapić. Najvažnije je, kaže, da na predstojećim izborima državotvorni blok pokaže snagu i time opredijeli dalji tok događaja u Podgorici.

Slava Rankovom državotvorstvu, ali bi bilo pristojno da napokon otkrije tajnu – odriče li se SDP ljubavi sa DPS-om, ili samo odmiče da bi još silnije pao u zagrljaj. Kad smo pri domoljublju: stvaranje postizbornog antimonopolskog saveza, koji bi porazio i izolovao DPS, patriotski čin je prvog reda. Taman toliko bi ulazak u vlast, s Migom mjesto Mugija, značio stvaranje – antidržavnog bloka.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo