Povežite se sa nama

OKO NAS

POPLAVE OPET PRIJETE JUGU CRNE GORE: Kako živjeti sa prirodnim hazardom

Objavljeno prije

na

Samo jedan dan je bio dovoljan da se potvrde upozorenja stručnjaka da ljudi u južnom dijelu Crne Gore treba ponovo da se privikavaju na nužnost da žive sa opasnošću od poplava. Jer, nešto obilnije padavine uslovile su znatan porast nivoa Morače i Skadarskog jezera, dok je vodostaj Bojane za samo 24 sata, od utorka na srijedu, porastao za čitav metar. Do ovako velikog porasta dovelo je prije svega veliko jugo, koje nije dozvoljavalo vodi iz Bojane da otiče u more.

Naprotiv, morska voda je prodirala u tu rijeku, što je jedna od njezinih karakteristika, koje je čine mističnom. I pored velikog proticaja, morska voda prodire duboko uzvodno kroz korito Bojane, čak do osam kilometara od ušća. Dakle, u koritu te rijeke nalaze se i morska slana i slatka riječna voda!

Falio je još samo jedan faktor, da oni „zakažu sastanak”, pa da se ima situacija kao „biblijske” 2010. godine: otopljavanje snijega sa planina u unutrašnjosti! Jer, na sreću, snijega još nije toliko napadalo u unutrašnjosti Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova, kuda protiče Bojana i njezina glavna pritoka, rijeka Drim. Naime, ta rijeka donosi u Bojanu najviše vode, „pravi čep” južno od Skadra, ne dozvoljavajući vodi iz Skadarskog jezera da Bojanom otiče u more, pa to dovodi do poplava u Zetskoj ravnici. Prema tvrdnjama albanskih eksperata, Bojanom sada može da prođe maksimalno 2,4 hiljade litara u sekundi, odnosno dva puta manje nego prije 25 godina, a isto toliko ima manje i nanosa! Zato su oni predložili da se očisti korito ove rijeke pri ušću kako bi se povećala njezina propusna moć.

I pored konačnog razumijevanja zašto nam se dešavaju poplave i svih zaklinjanja, nevjerovatno je kako zvaničnici ništa ne preduzimaju kako bi se moguće poplave spriječile, te kako ljudi na ovim prostorima imaju kratko pamćenje. A istorija je svjedok da je u priobalnom području Bojane i Skadarskog jezera uvijek bilo poplava, čak i nekoliko puta u toku jedne godine. Nekada sa manjim, nekada sa većim posljedicama.

Nakon što se to stanje poboljšalo od sredine 60-ih godina prošlog vijeka, izgradnjom sistema hidrocentrala na rijeci Drim, ova je rijeka rijetko plavila. I ljudi su se opustili, kao i vlasti: nasipi se nijesu obnavljali već pet decenija, čak su i rušeni, da bi se dobilo plodno zemljište. „Sa povećanjem, odnosno podizanjem ulcinjskih bentova, odnosno nasipa, za recimo pet metara, stvorili bi se uslovi da korito Bojane primi i odnese prema moru mnogo veću količinu vode nego što to sada može”, navode u Upravi za vode. Istovremeno na albanskoj strani rijeke je urađeno oko 15 kilometara nasipa za što je uloženo oko deset miliona dolara.

Činjenica je takođe da su u posljednjih pola vijeka kuće pravljene na samoj obali rijeke, iako je u ovim krajevima uvijek važilo pravilo: gradi kuću gdje su je i stari gradili. „Mnogi ljudi grade i ne vode računa o takozvanim prirodnim pragovima vodostaja, pa se objekti grade gdje ne bi smjeli. Dakle, ako se gradi gdje je prije 50 godina bila poplava, naravno da postoje rizici”, kaže direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Luka Mitrović.

„Teškim snom pravednika” spavaju i službe koje su bile efikasne u ranijem sistemu: civilne zaštite, osmatranja, javljanja, obavještavanja i uzbunjivanja. A ne bi smjele. Jer, nijesu više problem u Ulcinju samo opasnosti koje sve češće prijete od Bojane, već i od mora. U splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo kažu da klimatske promjene i rekordne vrijednosti plime upozoravaju da opasnost porasta nivoa mora nije stvar neke daleke budućnosti, nego da more „kuca na naša vrata”.

„U narednih 50 godina razina mora na Jadranu će narasti od pola metra do metar”, kaže stručnjak te institucije dr Ivica Vilibić. Tvrdnju da se ovom pitanju mora posvetiti puna pažnja, Vilibić potkrepljuje sljedećim podatkom: u Veneciji je ranije godišnje u prosjeku bilo osam poplava. Sada ih ima 50!

Tzv. prirodni hazard uzrokuje znatnu materijalnu štetu na ovom izuzetno važnom području posebno za turizam. Već su na Jadranu zabilježeni slučajevi nekoliko naglih poplava (flash flood). Uz to, Ulcinj se nalazi na seizmotektonski aktivnom području, gdje su se već događali razorni potresi, pa se može očekivati da će se i ponoviti, iako se ne može prognozirati kada, gdje i s kojim intenzitetom. Stoga je nužno da se, u skladu sa svjetskim trendovima, stvori učinkovita i ekonomična, naučno utemeljena metodologija upravljanja prirodnim hazardom i rizikom.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo