Povežite se sa nama

OKO NAS

POPLAVE OPET PRIJETE JUGU CRNE GORE: Kako živjeti sa prirodnim hazardom

Objavljeno prije

na

Samo jedan dan je bio dovoljan da se potvrde upozorenja stručnjaka da ljudi u južnom dijelu Crne Gore treba ponovo da se privikavaju na nužnost da žive sa opasnošću od poplava. Jer, nešto obilnije padavine uslovile su znatan porast nivoa Morače i Skadarskog jezera, dok je vodostaj Bojane za samo 24 sata, od utorka na srijedu, porastao za čitav metar. Do ovako velikog porasta dovelo je prije svega veliko jugo, koje nije dozvoljavalo vodi iz Bojane da otiče u more.

Naprotiv, morska voda je prodirala u tu rijeku, što je jedna od njezinih karakteristika, koje je čine mističnom. I pored velikog proticaja, morska voda prodire duboko uzvodno kroz korito Bojane, čak do osam kilometara od ušća. Dakle, u koritu te rijeke nalaze se i morska slana i slatka riječna voda!

Falio je još samo jedan faktor, da oni „zakažu sastanak”, pa da se ima situacija kao „biblijske” 2010. godine: otopljavanje snijega sa planina u unutrašnjosti! Jer, na sreću, snijega još nije toliko napadalo u unutrašnjosti Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova, kuda protiče Bojana i njezina glavna pritoka, rijeka Drim. Naime, ta rijeka donosi u Bojanu najviše vode, „pravi čep” južno od Skadra, ne dozvoljavajući vodi iz Skadarskog jezera da Bojanom otiče u more, pa to dovodi do poplava u Zetskoj ravnici. Prema tvrdnjama albanskih eksperata, Bojanom sada može da prođe maksimalno 2,4 hiljade litara u sekundi, odnosno dva puta manje nego prije 25 godina, a isto toliko ima manje i nanosa! Zato su oni predložili da se očisti korito ove rijeke pri ušću kako bi se povećala njezina propusna moć.

I pored konačnog razumijevanja zašto nam se dešavaju poplave i svih zaklinjanja, nevjerovatno je kako zvaničnici ništa ne preduzimaju kako bi se moguće poplave spriječile, te kako ljudi na ovim prostorima imaju kratko pamćenje. A istorija je svjedok da je u priobalnom području Bojane i Skadarskog jezera uvijek bilo poplava, čak i nekoliko puta u toku jedne godine. Nekada sa manjim, nekada sa većim posljedicama.

Nakon što se to stanje poboljšalo od sredine 60-ih godina prošlog vijeka, izgradnjom sistema hidrocentrala na rijeci Drim, ova je rijeka rijetko plavila. I ljudi su se opustili, kao i vlasti: nasipi se nijesu obnavljali već pet decenija, čak su i rušeni, da bi se dobilo plodno zemljište. „Sa povećanjem, odnosno podizanjem ulcinjskih bentova, odnosno nasipa, za recimo pet metara, stvorili bi se uslovi da korito Bojane primi i odnese prema moru mnogo veću količinu vode nego što to sada može”, navode u Upravi za vode. Istovremeno na albanskoj strani rijeke je urađeno oko 15 kilometara nasipa za što je uloženo oko deset miliona dolara.

Činjenica je takođe da su u posljednjih pola vijeka kuće pravljene na samoj obali rijeke, iako je u ovim krajevima uvijek važilo pravilo: gradi kuću gdje su je i stari gradili. „Mnogi ljudi grade i ne vode računa o takozvanim prirodnim pragovima vodostaja, pa se objekti grade gdje ne bi smjeli. Dakle, ako se gradi gdje je prije 50 godina bila poplava, naravno da postoje rizici”, kaže direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Luka Mitrović.

„Teškim snom pravednika” spavaju i službe koje su bile efikasne u ranijem sistemu: civilne zaštite, osmatranja, javljanja, obavještavanja i uzbunjivanja. A ne bi smjele. Jer, nijesu više problem u Ulcinju samo opasnosti koje sve češće prijete od Bojane, već i od mora. U splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo kažu da klimatske promjene i rekordne vrijednosti plime upozoravaju da opasnost porasta nivoa mora nije stvar neke daleke budućnosti, nego da more „kuca na naša vrata”.

„U narednih 50 godina razina mora na Jadranu će narasti od pola metra do metar”, kaže stručnjak te institucije dr Ivica Vilibić. Tvrdnju da se ovom pitanju mora posvetiti puna pažnja, Vilibić potkrepljuje sljedećim podatkom: u Veneciji je ranije godišnje u prosjeku bilo osam poplava. Sada ih ima 50!

Tzv. prirodni hazard uzrokuje znatnu materijalnu štetu na ovom izuzetno važnom području posebno za turizam. Već su na Jadranu zabilježeni slučajevi nekoliko naglih poplava (flash flood). Uz to, Ulcinj se nalazi na seizmotektonski aktivnom području, gdje su se već događali razorni potresi, pa se može očekivati da će se i ponoviti, iako se ne može prognozirati kada, gdje i s kojim intenzitetom. Stoga je nužno da se, u skladu sa svjetskim trendovima, stvori učinkovita i ekonomična, naučno utemeljena metodologija upravljanja prirodnim hazardom i rizikom.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo