Povežite se sa nama

OKO NAS

POPLAVE: SKUPE LEKCIJE: Čovjek i stihija

Objavljeno prije

na

Vodena stihija koja je čitavu sedmicu kidisala na region smiruje se, voda se pretežno povlači, počinje čišćenje mulja gdje to priroda dozvoljava, a evakuisani, pod kontrolom nadležnih službi, razmišljaju o povratku domovima, koji na to više ne liče. Dok je oprez i dalje na visokom nivou – zbog nekoliko i dalje kriznih tačaka u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ali i bojazni od mogućih zaraza – zbrajaju se mrtvi i nestali, računa materijalna šteta, prikuplja pomoć iz cijelog svijeta, a na površinu izranjaju analize na temu – kako su narečene države odgovorile na poplave.

Broj identifikovanih nastradalih u sve tri države raste. Na današnji dan taj broj je 50. Najviše u Srbiji, 27 – koja u trenutku kada Monitor stiže na kioske, petak, obilježava treći dan žalosti – pa u BiH – 20 stradalih. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, saopštilo je da je do juče prijavljen nestanak 798 osoba, od kojih je nađeno 215. Ti brojevi nijesu precizni zbog toga što više građana prijavljuje nestanak jedne osobe.

Ogroman broj kuća je uništen, iz sabirnih centara ljudi nemaju gdje da se vrate. U pojedinim mjestima vire samo krovovi iz vodene mase i blata. Na teritoriji tri države, procjenjuje se da je katastrofom pogođeno najmanje 2,15 miliona ljudi, među ukupnim stanovništvom od oko 16 miliona.

Ministarstvo bezbjednosti BiH izašlo je u javnost s brojkom od milion ugroženih. U Srbiji brojka ugroženih dostiže 686.000. U Hrvatskoj, manje pogođenoj poplavama, procjenjuje se da je ugrožena 101.000 ljudi. Razmjere štete trenutno su nesagledive i, sasvim sigurno, biće dugoročne.

Čulo se iz Bosne i Hercegovine: više materijalne štete u nekim krajevima nanijele su poplave, nego rat. Šteta se mjeri milijardama konvertibilnih maraka, dinara i eura. Procijenjena šteta od poplava u Srbiji trebalo bi da iznosi najmanje 175 miliona eura kako bi dio bio nadoknađen iz europskih fondova za tzv „velike katastrofe”. Hrvatska bi, kako bi se kvalifikovala za sredstva ove pomoći, trebalo da ima štetu od najmanje 254 milijona eura. Iako iz BiH stižu informacije o gubicima koji se mjere u milijardama, u Briselu napominju kako ova zemlja nije ispunila uslove za ovu kategoriju pomoći, jer još nema status zemlje kandidata: „Zato ispitujemo mogućnosti za regionalnu kandidaturu, odnosno da cijela regija bude proglašena regijom pogođenom katastrofom”, kako bi se pomoglo i BiH, kazala je ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić.

Među gradovima u regiji koji su najviše nastradali je Obrenovac, u kome je skoro čitava površina grada od 411 kvadratnih kilometara u jednom trenutku bila pod vodom. Obrenovac sa 72.524 stanovnika sada je grad duhova – najmanje 25.000 je evakuisano. Tek juče Republički štab za vanredne situacije razmatrao je mogućnost za povratak jednog broja Obrenovčana.

Kod Obrenovca se nalazi najveća termoelektrana u Srbiji – Nikola Tesla. Vodene mase su je potpuno „isprale” i ograničeno radi. Vlada Srbije posebno je zabrinuta zbog druge velike elektrane Kostolac, koju ugrožava rijeka Mlava. Rijeka Kolubara bila je potopila površinske kopove uglja, pa su rezerve svedene na minimum.

Na području BiH od gradova najviše je nastradao Maglaj. Pod vodom su se našla 252 kvadratna kilometra. Direktno je pogođeno najmanje 43.000 stanovnika opštine. U dobojskoj opštini voda je u jednom trenutku prekrila svih 814 km2. Kada je gradsko područje pogodio najviši vodeni talas, procjenjuje se da je u njemu bilo zarobljeno najmanje 100.000 ljudi.

Vlada Hrvatske proglasila je katastrofu za područje Vukovarsko-sremske županije koje je pogođeno poplavom.

Tragedija je bila i proba ljudske solidanosti. Test je položen. Unutar pogođenih zemalja pojedinci, lokalne zajednice, preduzeća i organi vlasti danima i noćima su se nesebično borili, i bore, za spasavanje ljudskih života, životinja i obezbjeđivanje rada vitalnih objekata infrastrukture, mostova, vodovodnih stanica, elektrana…

Ono što je posebno zasijalo u čitavoj nesreći: pomoć država regiona. Zemlje u susjedstvu koje nisu pogođene katastrofom – Makedonija, Crna Gora, Bugarska, Mađarska i Slovenija – odmah su počele da šalju spasioce i neophodnu opremu, hranu, ljekove… Srbiji su među prvima priskočili spasioci iz Rusije, dok je iz Azerbejdžana doletio avion sa humanitarnom pomoći. Dugoprugašica iz Malezije koja učestvuje na trci Obrnuti Put svile Marka Pola (AROMA) od Pekinga do Venecije, prekinula je svoj pohod ka Ginisovom rekordu da postane prva žena u svijetu koja će ostvariti taj podvig i posvetila se humanitarnom radu u Savom ugroženoj Sremskoj Mitrovici.

Evropska unija, kao zajednica, ali i većina njenih članica, pojedinačno su uputili hitnu pomoć na Balkan. Slijede sredstva za privremeno zbrinjavanje ljudi i rekonstrukciju infrastrukture. Iz EU upozoravaju da dolazi toplije vrijeme koje može uticati na topljenje snijega i stvoriti dodatne probleme pogotovo na području BiH.

Oni koji kritikuju vladu premijera Aleksandra Vučića, ukazuju: prošli utorak, 13. maj, bio je posljednji dan kada je prognoza vremena išla, kako je i uobičajeno u normalnim prilikama, na kraju Dnevnika RTS. Već tada je i gledaocima – a posebno nadležnima – moralo biti jasno šta se sprema.

„Na evropskom meteo-alarmu veći deo Srbije – Srem, Pomoravlje, zapad i jugozapad zemlje – obeleženi su crvenom bojom što predstavlja najviši stepen upozorenja, ovoga puta na obilne padavine. Od srede do petka, u Srbiji će pasti onoliko kiše koliko obično padne za dva meseca – 120 litara po kvadratnom metru”, rekla je voditeljka. Iako je prognoza omanula, za tri dana palo je 170 litara kiše, i ona je bila dovoljno apokaliptična da se dolazeće padavine shvate ozbiljnije nego što su shvaćene.

Ili, istog tog dana, 13. maja, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod: ,,Na Savi kod Šapca vodostaj se nalazi iznad granice redovne odbrane od poplava, sa tendencijom porasta od 15. maja. Na Kolubari vodostaji će granicu redovne odbrane od poplava preći sutra (14. maja), a granicu vanredne odbrane tokom 15. maja”. Uprkos stanju na terenu, zaključuje Aljazeera, i prognozi padavina, sirene u Obrenovcu oglasile su se tek u petak, 16. maja, u 5:00 sati ujutro, kada je nasip na Kolubari probijen i kada je voda počela da nadire!

Na Fejsbuku je zapažena prepiska u kojoj je učestvovao i Vojin Nestorović, direktor za korporativne poslove u TENT, koji je u četvrtak (15. maj) kasno uveče napisao: „Evo sad sam došao sa terena. Kolubara je probila nasip i ide prema Stublinama i prema Obrenovcu. …Predložio sam da se uključe sirene, ali Čučko (Miroslav Čučković, predsednik opštine Obrenovac) misli da bi to izazvalo paniku!” Predsjednik opštine je insistirao da se informacije prosljeđuju samo putem lokalne televizije koju građani u noći sa četvrtka na petak više nisu mogli da vide – isključena je struja.

Jedan Obrenovčanin rekao je da su mnogi njegovi sugrađani u petak (16. maj) oko devet sati još dovodili djecu u vrtiće. Mnogi roditelji ni vaspitačice nisu znali koliko je stvar ozbiljna jer im to niko nadležan nije saopštio.

Nije bila obaviještena o razmjerama poplave, iako je u Opštini Obrenovac zadužena za komunikaciju, i jedna anonimna službenica. „Građani, pa ni ja, nismo bili obavešteni o ozbiljnosti situacije, kao ni da je potrebna evakuacija, osim poziva stanovnicima naselja Šljivica da se evakuišu”, kazala je ona za njemačku medijsku kuću Dojče Vele (DW).

Neorganizovanost koja je vladala tri dana pošto su meteorolozi praktično najavili poplave ilustruje i poziv Obrenovčanima da ne napuštaju domove, koji je došao lično od gradonačelnika Beograda Siniše Malog. Ta vijest na zvaničnom portalu beograd.rs pojavila se u petak, a u međuvremenu je uklonjena. Gradonačelnikovi saradnici sad tvrde da je on takvu preporuku iznio pošto su se Obrenovčani već bili oglušili na poziv o evakuaciji, pa je pravi trenutak bio propušten i bezbjednije je bilo da ostanu na višim spratovima kuća.

Sebi su u velikoj mjeri bili prepušteni i građani širom Srbije, solidarni u pokušaju da pomognu ugroženim područjima. Društvene mreže su se usijale, građani skupljaju potrepštine, neki drugi nude kamione, neki podižu brane… „Ovo što do sada vidimo najviše liči na razne vidove građanskog samoorganizovanja”, piše Dejan Ilić na internet stranici Peščanik. „Ako ne može bolje, to je odlično. Međutim, za šta će nam onda država i njeni činovnici (u Sektoru za vanredne situacije ima ih 4.000)? Da vraćaju avione sa spasiocima? Da nas plaše Biblijom i milenijumskim katastrofama? Da nam objašnjavaju kako smo mi ipak bolje organizovani od drugih iako je naša nesreća desetostruko veća? Ne vidim zašto od njih ne bismo zahtevali više od toga.”

Danas hiljade Obrenovčana čekaju pomoć, nemaju hrane i vode. Ima onih koji su kivni, jer vjeruju da je Obrenovac žrtvovan, da je voda puštena kako talas Savom ne bi stigao do Beograda. Kivni, jer su „na važnim mestima partijski ljudi, oni koji nisu stručni.

Nesreća nikad ne dolazi sama. U BiH, recimo, gdje se stanovništvo bori sa vodenom stihijom i klizištima, pojavila se nova opasnost. Vodena bujica je skinula oznake sa minskih polja, a neka od njih su pomjerena i niko ne zna gdje su mine završile. Mediji javljaju da rijeke mogu donijeti mine u polovinu zemalja jugoistočne Evrope, te da u svom „lutanju” mogu biti opasne i za turbine hidroelektrana.

Iz svih poplavljenih područja u službe civilne zaštite, takođe, stižu prijave o municiji, bombama, zoljama, eksplozivu i drugom sakrivenom naoružanju koje je stanovništvo držalo u podrumima i raznim skrivenim mjestima.

BRANKO MICEV, METEOROLOG
Struku nije imao ko da čuje

MONITOR: Iz Srbije, BiH i Hrvatske stižu slike velikog stradanja usljed poplava. Oo kakvoj se vrsti nepogode radi, šta je uzrokovalo?
MICEV: Razmjer poplava poprima karateristike katastrofalnih razmjera i po intenzitetu i posljedicama svrstava se u kategoriju elementarne nepogode sa velikim razaranjima u ljudskim žrtvama. Ne samo od kako se vrše instrumentalna mjerenja već i na osnovu istorijskih kazivanja ili zapisa ne postoje informacije o tome da su bile jače i katastrofalnije poplave.

Kada je u pitanja najava i upozorenje, veoma je važno da se zna da postoje uzročno-posljedične veze. Primarni i fundamentalni uzrok poplava su obilne padavine a posljedica toga su poplave a poplave su zatim uzrok za razaranje i katastrofu. Moramo da imamo u vidu činjenicu da je primarni uzrok bio prepoznat i želim da naglasim da je izdato upozorenje o postojanju primarnog uzroka a to su obilne padavine. Na oficijalnom sajtu Meteoalarma u okviru EUMETNET-a (mreže Naciolnih meteoroloških službi za Meteolarm meteo upozorenja u Evropi) Nacionalna meteorološka služba Republike Srbije izdala je meteoalarm upozorenje, na obline padavine koje se očekuju, najvišeg stepena (4. stepen od 4 stepena) a to je crveno upozorenje što podrazumjeva da se radi o opasnim količinama padavina koje mogu da imaju razarajući karakter sa materijalnim štetama većih razmjera pri čemu su moguće i ljudske žrtve!

Izostanak upozorenja (akutelna dešavanja u Srbiji) na opasnost od poplava pokazuje dvije stvari: Prvo: opasnost od bujičnih tokova (gdje za vrlo kratko vrijeme dolazi do nagle realizacije ogromne količine vode) i da na bujičnim tokovima dolazi do klizišta je potcijenjena, a da se najveća pažnja posvećuje na opasnost od velikih vodenih tokova Dunav, Sava…. Drugo: postoji velika disperzija institucija koje se bave vodenim resursima i ne postoji kvalitetna integracija. U tom konglomeratu institucija nema integrisanog djelovanja, nema precizno definisanih obaveza i odgovornosti. To znači da je neophodno hitno integrisanje, na državnom nivou, svih službi koje se bave vodom i hidrologijom i sa detaljno utvrđenim obavezama i odgovornostima.

MONITOR: Šta su uzroci poplava?
MICEV: Desila se vrlo specifična meteorološka situacija kada je iznad Srbije došlo do preklapanje centara ciklona u prizemlju i ciklona po visini a na istoku Atlantika imali smo stacionarno polje visokog vazdušnog pritiska koje je omogućilo da preklapanje ciklona ostane nekoliko dana upravo iznad teritorije Srbije.

U ovakvim slučajevima cikloni su u stanju da generišu ekstremne vremenske prilike sa velikim posljedicama. Ovakve specifične meteorološke situacije generišu efekat poznat kao Multi kraki atak što u prevodu znači disperzija najrazličitijih vrsta nevolja u svima pravcima. Upravo se to i desilo, na sve strane imali smo različite nevolje, obilne padavine, poplave, klizišta, olujni vjetrovi, sniježne padavine, pa topljenje snijega, sve je to impliciralo nevolje na infrastrukturi i vitalnim energetskim objektima, ugrozilo imovinu građana sa najozbiljnijom prijetnjom po ljudske živote. I ranije je bilo sličnih situacija ali ne ovako ekstremnih, zato što je vrlo malo vjerovatno da se desi ovakva superpozicija ciklona baš na ovom prostoru. I u buduće sigurno će biti sličnih situacija, a ovako ekstremne naravno mnogo ređe.

MONITOR: Da li bi u budućnosti i u Crnoj Gori mogla da se desi slična vremenska nepogoda? Koji djelovi Crne Gore bi bili najugroženiji i koje preventivne mjere treba preuzeti ?
MICEV: Da se bi se desile ovako katastrofalne poplave neophodno je da se istovremeno ispune više uslova i to na jednom mjestu. Vjerovatnoća da se desi istovremeno dejstvo više parametara i to na jednom mjestu je vrlo mala. Međutim, ne isključuje se takva mogućnost. Na prostoru Crne Gore moguće je da dođe do superpozicije i istovremnosti više meteoroloških efekata i u takvim situacijama vremenske prilike poprimaju karakter elementarne nepogode sa velikim štetama, razaranjima a nažalost i ljudski životi bivaju ugroženi.

Potencijalno ugrožena mjesta su naravno hidrološki sistem Zeta, Morača, Skadarsko jezero-Bojana. Posebno dio Skadarskog jezera i Bojane usljed dodatog dejstva rijeke Drim koja, u specifičnim meteorološkim situacijama, predstavlja barijeru za normalno oticanje jezera rijekom Bojanom. Zatim dolina Lima, i dio Tare. U ovakvim situacijama obilne padavine, topljenje snijega, visoke temperature u hladnijem dijelu godine, generišu masovna klizišta koja mogu da dodatno otežaju normalan protok vode u rijekama stvarajući vještačke brane velikim nanosima zemlje na riječni tok i time stvaraju „čepove”, nakon njihovog naglog otčepljenja stvara se rušilački poplavni talas koji je neprirodan za to riječno korito.

MONITOR: Posebno zastrašujuće izgledaju klizišta. Kava je opasnost od njih?
MICEV: U narednom periodu obilne padavine naročito će imati značajan uticaj na generisanje klizišta usljed narušene prirodne povezanosti tla-terena. Prirodna povezanost tla je narušena iz dva razloga. Prvo što imamo velike suše i požare a drugo što ljudskim djelovanjem narušavamo prirodnu povezanost tla raznim građevinskim zahvatima i podizanjem objekata na mjestima gdje to ne bi trebalo raditi i sa neadekvatnim dimenzionisanjem na opterećenje od ekstremnih meteoroloških uslova. Na takvim nekim potencijalno ranjivim mjestima struka i nauka nisu poštovani ali će se priroda postarati da ta greška bude ispravljena.

Kao zaključak, ova katastrofalna situacija upućuje na tri činjenice koje je neophodno uvažiti, u suprotnom i pri istim ekstremnim vremenskim prilikama imaćemo veće posljedice: Prvo, da se moraju jačati, kadrovski i tehnički, nacionale meteorološke službe naročito sistem rane najave i mora da se uzima pravilno dimenzionisanje opterećenja objekata na ekstremne meteorološke uslove. Drugo, da se izvrši integracija svih službi, na državnom nivou, koje se bave vodama, definišu obaveze i utvrdi visok stepen odgovornosti. Treće, da se ukloni i spriječi miješanje neadekvatnih struka i nestručnih ljudi u ovoj oblasti, odnosno da se efikasno spriječi uzurpacija struke.

Pomoć iz Crne Gore prevazišla sva očekivanja

Crna Gora iako najmanja država regiona skrenula je pažnju na sebe zbog poslate pomoći ugroženim područijima. Poslate su jedinice Vojske, vatrogasci iz Nikšića, a više stotina građana se organizovalo i samoinicijativno krenulo ka poplavljenim oblastima. Samo putem humanitarnog SMS broja 14543 iz naše zemlje sakupljeno je više od 100.000 eura. Potom, na žiro račun Crvenog krsta Crne Gore, prema informaciji od prije tri dana, uplaćeno 73.600 eura. Crveni krst je od građana, srednjoškolaca, studenata, privrednih subjekata i drugih organizacija prikupio ogromne količine garderobe, hrane i higijenskih artikala. Najbolje je sve to opisao ambasador Srbije u Crnoj Gori, Zoran Bingulac: ,,Pomoć iz Crne Gore prevazilazi sva očekivanja. U nekim momentima mi se činilo da su te poplave nastale na području Crne Gore.”

Predrag NIKOLIĆ
Milan BOŠKOVIĆ
Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAKO DO LIJEKA: Em poskupili, em ih često nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da je stanje loše upozorava se već mjesecima jer ni bolnice nemaju određene medikamente. Građani često  ne mogu da dođu do prepisane terapije, pa moraju da kupe ljekove u privatnim apotekama. U sveopštoj inflaciji, cijene ljekova su porasle do 80 odsto

 

Penzionerka kojoj je ugrađen pesmejker prije godinu dana požalila se Monitoru da je bila neprijatno iznenađena kada je u apoteci saznala da za dvije kutije lijeka koji mora da pije redovno mora da doplati čak 35 eura. Od januara se lijek brilique od 90 miligrama više ne nalazi na osnovnoj, već na doplatnoj listi ljekova. Kutija košta 42,09 eura, od čega 25,98 plaća Fond za zdravstveno osiguranje, a ostalo doplaćuje pacijent.

Građani često ističu da ne mogu da dođu do prepisane terapije, te da moraju da kupe ljekove u privatnim apotekama. U sveopštoj inflaciji i cijene ljekova su porasle do 80 odsto.

Pored skupoće, građani se sve češće susreću i sa nestašicom ljekova. Od početka godine zabilježena je nestašica antibiotika, kao i pojedinih Ijekova za dijabetičare, lijeka protiv tuberkuloze, kortikosteroida, terapija u apotekama falila je i za pacijente sa rijetkim tumorima.

Da je stanje loše upozorava se već mjesecima jer ni bolnice nemaju određene medikamente, kao što su trombolitički ljekovi, antibiotici, terapija protiv srčanih oboljenja, a fale im i špricevi, pipete, digitalni toplomjeri… Početkom februara zabilježena je i nestašica dva citostatika na Institutu za onkologiju Kliničkog centra.

Sa nestašicom ljekova, usljed globalne krize, susreli su se i u regionu. Tako je u Srbiji početkom godine došlo do nestašice ljekova iz grupe antibiotika, kao i brufena i paracetamola. Prema podacima Hrvatske agencije za ljekove i medicinske proizvode kriza je stigla i kod njih pa nedostaju ljekovi za tretiranje raka dojke, visokog krvnog pritiska, holesterola… U Bosni i Hercegovinio nedostaju citostatici, ljekovi i supstance za onkološke pacijente.

Briselski portal Politico objavio je krajem januara ove godine da je u istraživanju o snabdjevenosti apoteka u 29 evropskih zemalja, uključujući članice EU, Tursku, Kosovo, Norvešku i Sjevernu Makedoniju, gotovo četvrtina prijavila nedostatak više od 600 vrsta ljekova. ,,Vlasti u Belgiji saopštile su da im u apotekama nedostaje blizu 300 vrsta ljekova. U Njemačkoj taj broj je 408, dok se u apotekama u Austriji trenutno ne može pronaći više od 600 vrsta ljekova. Spisak nedostajućih ljekova u Italiji je još duži i kreće se oko 3.000 vrsta…”, objavio je Politico.

Prema podacima Instituta za ljekove, Crna Gora je u samom vrhu po broju utrošenih ljekova – zauzima peto mjesto u Evropi. Indikativan je podatak, Apotekarske ustanove Montefarm, da je tokom protekle godine potrošeno više od dva miliona tableta lijeka za smirenje bromozepama, od 1,5 i tri miligrama. Pored ljekova za smirenje, tokom 2002, najveći promet ljekova bio je za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, antibiotika, antireumatika.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAŠTO NEMA ORGANIZOVANOG OTKUPA VUNE NA SJEVERU: Od vrijedne sirovine do ekološkog otpada  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gašenjem tekstilne industrije u Crnoj Gori prije tri decenije, vuna je  od dragocjene sirovine postala ekološki problem,  jer se nepropisno odlaže i spaljuje u prirodi. Organizovan otkup ne postoji, a tradicionalni  način obrade i korišćenja te  sirovine i dalje se   čuvaju   samo kroz sporadične projekte

 

Gotovo da nema opštine na sjeveru države,  koja,  u krakoročne ili dugoročne planove unaprjeđenja poljoprivrede nije uvrstila i  stvaranje uslova za otkup vune. No i pored toga,  situacija je ista kao prije tri,  pet ili deset  godina, pa je samo nekoliko lokalnih uprava napravilo sitne  korake u obezbjeđivanju mogućnosti da se taj resurs bar djelimično  koristi. U ostalim djelovima Crne Gore, više se razmišlja o tome kako se riješiti vune kao otpada, nego kako je pretvoriti u neki upotrebljiv proizvod.

Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori se godišnje proizvede  oko  250 tona vune. Prema analizi na portalu seljak.me  to je dovoljno da pokrije površinu od pet fudbalskih stadiona ili da napuni preko 4.000 vagona. Vuna kao nusproizvod spada u 3. kategoriju, što znači da ima nizak rizik po bezbjednost zdravlja ljudi i životinja. Međutim, predstavlja  jako visok rizik po bezbjednost životne sredine.  Manji vodotoci, divlje deponije, rubovi livada i šumarci na sjeveru, lokacije su gdje stočari, nakon šišanja ovaca,  obično, odlažu vunu. Za taj problem u lokalnim komunalnim preduzećima  nemaju rješenje, pa takva odlagališta tretiraju kao i sve druge divlje deponije, to jest, uklone kad na to dođe red.

Crna Gora ima važeći Pravilnik o klasifikaciji i postupanju sa nusproizvodima životinjskog porijekla, koji vunu svrstava u treću kategoriju, koja se može prerađivati ali je dozvoljeno i njeno spaljivanje. Organizovan otkup ne postoji, a na sjeveru postoje dvije vunovlačare, jedna u Beranama i jedna u Bijelom Polju, koje rade povremeneo. No, kako kažu vlasnici, sve je manje i vune i posla. Vlačenje vune je isplativo samo za stanovnike tih opština, dok transport  iz drugih gradova značajno uveća troškove stočarima.

U Opštini Kolašin više puta su u okviru strateških planova pominjali ideje da se obezbijedi otkup i prerada vune. No, kao i mnogi drugi planovi i to je ostalo zaboravljeno. U lokalnoj upravi podsjećaju da se novi strateški plan razvoja privodi kraju, ali ne mogu da kažu da li će, u dijelu u kojem je planirano unaprjeđenje poljoprivrede, biti mjesta i za razradu ideja o boljem korišćenju  vune.

,,Nažalost, sve je manje i ovaca i vune, na području naše, kao i drugih opština. No, s obzirom na to da smo turističko mjesto, trebalo bi razmisliti o načinima da se podsjetimo tradcionalnih načina prerade vune i anliziramo kako se oni mogu uvezati sa turističkom ponudom. Ono što sada vidimo je da su odjevni predmeti ručno izrađeni od vune jako zanimljivi turistima i prodaju se po vrlo visokim cijenama. No, tim se bavi samo mali broj žena”, kažu u kolašinskoj službi za poljoprivredu.

Tvrde i da su očuvanje tog dijela tradicije pomogli i kroz podršku ženskom preduzetištvu. Tako su neke korisnice sredstava iz opštinskog budžeta namijenjenih preduzetnicama, bile upravo pletilje.

U okviru INTERREG V-B Adriatic-Ionian ADRION Programme, Opština Pljevlja minulih nekoliko godina  sprovodila je  projekat Vuna  kao izvanredna strateška prednost (WOOL as Outstanding Opportunity for Leverage), poznatiji pod akronimom WOOL.  Tim projektom rukovodio je  Tehnološki Park Pordenone SCPA, Italija i sporoveden je u šest  jadransko-jonskih država: Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Grčkoj. Dio aktivnosti sproveden i na Žabljaku, a dvije lokane uprave su taj način valorizacije vune podržale sa ukupno oko  200.000 eura.

U pljevaljskoj lokalnoj upravi podsjećaju da je cilj WOOL-a  da se valorizuje vuna kao bitan prirodni resurs i da se zaštiti kulturno nasljeđe ručno pravljenih proizvoda od vune. Za sve su to bili  ,,potrebni treninzi, razmjena dobrih praksi i izgradnja kapaciteta za lokalne umjetnike i zanatlije”. U toj opštini ima  10.000 ovaca, a 179 domaćinstava  imaju stada od preko 30 ovaca. Striža ovaca još se obavlja na tradicionalan način.

,,Opština je prepoznala važnost vune kao prirodnog resursa Crne Gore, koji je duboko ukorijenjen u našoj tradiciji. Značaj vune naši preci i te kako su znali da cijene. Nažalost, sada se najveći procenat vune baca, jer ne postoji organizovani otkup vune. Tradicija predenja vune i uopšte obrade vune polako izumire, sve je manje mladih žena koje znaju da obrađuju vunu. Upravo je jedan od ciljeva radionica koje se sprovode u okviru projekta WOOL da se oživi tradicija pletenja, tkanja i uopšte obrade i pripreme vune za dalje korišćenje, kao i da se ukaže na to koliko je očuvanje ovog resursa, koji je ukorijenjen u našoj tradiciji, od izuzetnog značaja”, obrazlažu razloge za podršku  projektu iz pljevaljske Opštine.

Učesnice tog projekta su, tokom minulih godina, naučile vještine tkanja, pletenja, ali i šišanja (striže) ovaca, sortiranja i pranja vune.  U sradnji sa žabljačkom lokalnom upravom angažovani su i  eksperti, koji su izradili strategiju u kojoj je detaljno obrađeno trenutno stanje na teritoriji Crne Gore u vezi sa vunom, njenom zastupljenošću, tipu, kvalitetu i upotrebi.

Projekat Sve boje Crne Gore, podržan i od Vlade, i lani i uz partnerstvo Šavnika,  takođe je koncipiran tako da kroz sublimaciju nauke, tradicije i umjetnosti doprinese prezentaciji i popularizaciji kulturne baštine. Prije svega, vune kao  primarne tekstilne materije na sjeveru, a zatim i  autohtone flore i kreativnosti u umjetničkom izražavanju.

Još jedan od rijetkih primjera čuvanja tradicije, ali i valorizacije vune, već godinama opstaje u Bijelom Polju u radionici Niti. Članice tog udruženja  obilaze stočarska domaćinstva i za svoje buduće proizvode otkupljuju kvalitetnu sirovinu. Bojenje vune obavlja se na tradicionalan način, biljkama, što daje posebnu autentičnost onom što se proizvde u radionci. Na taj način, objašnjavaju  bjelopljske pletilje i tkalje, stvara se višestuka korist. Domaćinstva ne odbacuju vunu i njome  neće zagađivati okolinu,  već će od nje imaju  finansijsku korist, a radionica dobija  kvalitetnu sirovinu za svoje proizvode. U radionici se, između ostalog,  koriste ručni razboji prilagođeni za rad i osoba sa invaliditetom.

U domaćinstvu Asanovića u kolašinskom selu Vranještica kažu da godinama nijesu prodali ni kilogram vune. Na tavanu je nekoliko džakova oprane i uvlačane vune. Ostalo su bacilli ili zapalili. S nostalgijom se sjećaju 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka kada su ,,svaki gram” mogli da prodaju u otkupnoj stanici u Kolašinu. Sada je striženje ovaca. Tvrde,  samo neophodan, mukotrpan i veliki uzaludan  posao.

,,Ovce se strižu sa prvim vrućinama, vuna se klasira, čisti od onog što se  nakupi u runu po livadama. Ručno se pere, pažljivo i detaljno dok ne bude dovoljno bijela. To se obično ranije radilo na potocima, jer je bilo prakitičnije, a i potrebno je dosta vode da se spere sva prljavština.   Naravno, suši se na suncu, ‘češlja’ ili  šalje na vlačenje. Kuđelje se poslije svega toga predu na preslici i vretenu. Tek tada je spremna za pletenje ili tkanje”, objašnjava dug postupak pripreme vune za ručni rad u tom domaćinstvu. Vuna  se u svijetu koristi u mnogim oblastima privrede, od  građevine preko proizvodnje hrane sve do kozmetike. Ona je odličan termoizolator, može da posluži kao đubrivo u poljoprivredi, ona je najbogatiji prirodni izvor lanolina, koji koristi farmaceutska industrija.

 

Kako su nedavno izračunali u Organizaciji KOD, zbog  nepostojanja organizovanog otkupa vune,  svake godine se ,,baci”  više 150.000 eura.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje

 

U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.

Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.

U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.

Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.

Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.

I nedavna analiza Vijesti pokazala je da su cijene pojedinih osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori slične ili čak više u odnosu na balkanske članice Evropske unije – Hrvatsku i Sloveniju, iako su prosječne zarade znatno niže nego u ovim zemljama. Analiza je pokazala da jedan paket 10 osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori košta 16,33 eura, u Hrvatskoj 13,82 eura, a u Sloveniji 16,84 eura. Međutim, prosječna februarska neto plata u Crnoj Gori iznosila je 757 eura, u Hrvatskoj 1.026, dok je ona u decembru 2022. godine u Sloveniji iznosila 1.419 eura. To znači da se sa prosječnom platom u Crnoj Gori iz 46 navrata mogu kupiti ovih 10 namirnica, u Hrvatskoj 74 puta, dok bi u Sloveniji trebalo čak 84 odlaska u prodavnicu da potrošite mjesečnu zaradu.

Sindikat, a stidljivo i Vlada, za povećanje cijena krive velike marže trgovaca, dok iz trgovačkih lanaca kažu da nisu povećavali marže i da su na rast cijena uticale visoke dažbine države, kao i poskupljenje proizvoda kod proizvođača i dobavljača. Iz Unije slobodnih sindikata su pozvali Vladu da ograničavanjem marži stane na put „zloupotrebama trgovinskih lanaca”. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja najavili su da će nastaviti dijalog sa trgovcima naglašavajući da bilo kakvo ograničavanje cijena nosi brojne rizike. Takođe, saopštili su da su u dogovoru sa predstavnicima trgovačkih lanaca kreirali program Stop inflaciji, koji podrazumijeva definisanje antiinflacione korpe koja će sadržati najmanje po jedan artikal od 25 osnovnih namirnica.

„U ovom trenutku uključeni su trgovački lanci: Voli, Laković, Mercator, Franca. Imamo najave da će i drugi lanci i prodavnice da se uključe u ovu priču“, rekao je ministar ekonomije Goran Đurović i dodao da je to čin društveno-odgovornog poslovanja. On je pojasnio da izbor konkretnog artikla iz definisane liste proizvoda vrši sam trgovac i formira cijenu u skladu sa prethodno postignutim dogovorom.

Iz Sindikata su podsjetili da je Vlada u maju prošle godine, osim ograničavanja marže, uvela i nultu stopu PDV-a na brašno, hljeb, so i ulje, ali da je ona od 1. januara ove godine prestala da važi, tako da su za taj iznos ovi proizvodi dodatno poskupjeli. Oni od Vlade i ministra finansija Aleksandra Damjanovića zahtijevaju i da ponovo aktiviraju odluku koja je prestala da važi krajem februara, o umanjenju akciza na goriva u iznosu ne manjem od 40 odsto.

Napominju iz Sindikata da je potrebno stati na put zloupotrebama trgovinskih lanaca, koji često u međusobnim dogovorima i „igrama podizanja cijena“ sami utiču na podizanje marži, što u finalnom dovodi do rasta cijena namirnica. Poručili su i da je  običnom građaninu jasno da je inflacija znatno veća od zvanične, posebno zbog činjenice da su osnovne životne namirnice u prethodnih godinu dana poskupile i do 100 odsto.

Iz najvećeg trgovinskog lanca Voli tvrde da oni nijesu krivi za povećanje cijena. Navode i da su cijene u EU, na primjer u Mađarskoj, porasle čak do 26,2 odsto i navode da su u Crnoj Gori na osnovu analize 500 najprodavanijih artikala, cijene u martu ove godine u odnosu na prethodnu godinu veće 15,7 odsto. „Razlog za povećanje cijena u Crnoj Gori su poreski nameti i povećanje poreza na dobit sa devet na 15 odsto, uvođenje akciza i inflacija. Svako uvećanje i uvođenje poreza i akciza mora dovesti do povećanja cijena, a činjenica je da se nabavka uglavnom oslanja na uvoz“, saopštili su iz Volija.

Ispada da se pravi razlozi enormnih poskupljenja, prema različitim izjavama onih koji na cijene utiču, ne mogu utvrditi.

Najnovija vijest glasi da je Ministarstvo ekonomskog razvoja je u dogovoru sa predstavnicima trgovačkim lanaca kreiralo program “Stop inflaciji”. On podrazumijeva definisanje antiinflacione korpe koja će sadržati najmanje po jedan artikal od 25 osnovnih namirnica.

,,U ovom trenutku uključeni su trgovački lanci: ‘Voli’, ‘Laković’, ‘Mercator’, ‘Franca’, ‘Aroma’. Imamo najave da će i drugi lanci i prodavnice da se uključe u ovu priču”, rekao je ministar Goran Đurović i dodao da je to čin društveno-odgovornog poslovanja. On je pojasnio da izbor konkretnog artikla iz definisane liste proizvoda vrši sam trgovac i formira cijenu sa prethodno postignutim dogovorom.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo