OKO NAS
POSTJUGOSLOVENSKA ENIGMA: ČIJI JE ŠKOLSKI BROD JADRAN: Jedrenjak sa tri kormilara

Hoće li školski brod Jadran, jedan od najljepših jedrenjaka na svijetu, i dalje ploviti pod crnogorskom zastavom? Sudeći po vijestima iz Hrvatske i Srbije, moglo bi se desiti da još jednom promijeni zastavu od daleke 1933. godine kada je uplovio u luku Tivat, nakon što je sagrađen u Hamburgu. Danas se opet nalazi u Tivtu, gdje je dovezen 1991. iz splitske ratne luke Lora.
Iz Hrvatske su tokom 2008. godine počeli da stižu zahtjevi da joj se taj brod vrati.
Status Jadrana, kao dijela pokretne imovine nekadašnje JNA, Hrvatska je, čim je postala članica Evropske unije, iznijela pred institucije EU. Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Andrej Plenković je, kao član delegacije za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope, govoreći prije tri godine na zajedničkoj raspravi o izvještajima o napretku Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije prema Evropskoj uniji, kazao: ,,Pozivam Crnu Goru da riješi pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, te je potrebno poduzeti korake da se školski vojni jedrenjak Jadran, koji se koristio u civilne svrhe, vrati Hrvatskoj”.
Slobodna Dalmacija je tada pisala da Hrvatska polaže pravo na Jadran, jer se dvadesetak godina pred raspad SFRJ nalazio u ratnoj luci JRM Lora u Splitu.
Nekadašnji komandant tog broda i visoki oficir Jugoslovenske ratne mornarice Stjepan Bernardić izjavio je prije četiri godine da je vrijeme da se Jadran vrati u Hrvatsku, koja je pravi dom slavnog jedrenjaka. „U agresiji na Hrvatsku, koju su počinile JNA i JRM, Crna Gora je prisvojila više od 84 odsto te flote i smatra je svojim vlasništvom, uprkos Sporazumu o pitanjima sukcesije, potpisanom u Beču 2001. godine.
Ovim sporazumom nedvojbeno se dokazuje da je školski brod Jadran od 1972. upisan u Flotnu listu JRM u ratnoj luci Lora u Splitu, te se u trenutku raspada SFRJ pravno nalazio u Hrvatskoj”, kazao je Bernardić.
U Podgorici su se 21. aprila ove godine iza zatvorenih vrata srele delegacije ministarstava odbrane, odnosno vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske i pregovarale o rješavanju statusa Jadrana. Prema nezvaničnim informacijama, predstavnici crnogorske strane saopštili su hrvatskim kolegama da Jadran pripada Crnoj Gori.
,,Hrvatska Vlada poduzeće sve legitimne korake kako bi brod bio vraćen pod hrvatski stijeg”, saopšteno je ljetos Vijestima iz Ministarstva odbrane Hrvatske. Ljetos se oglasilo i Udruženje bivših komandanata Jadrana iz Hrvatske. Oni su u pismu naveli: ,,Ostane li školski brod Jadran, kao biser hrvatske brodograđevne pameti pod tuđim stijegom, biće to još jedan udarac hrvatskoj pomoračkoj tradiciji i nenadoknadiv gubitak za školovanje budućih generacija pomoraca po kojima je Hrvatska bila poznata i prepoznatljiva u svijetu”.
Prošle nedjelje i Zbor bivših zapovjednika Jadrana zatražio je da Crna Gora Hrvatskoj ,,konačno vrati ono što je otuđila, a što se prvenstveno odnosi na školski brod Jadran”. Oni ističu da je ove godine hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević poslao ,,svom crnogorskom kolegi Predragu Boškoviću dva pisma u kojima traži povratak školskog broda Jadran”.
Nedavno je beogradska Politika objavila da je Jadran i srpski brod.
Radoslav V. Kreclović, kapetan duge plovidbe u penziji, iz Beograda, piše u Politici da je u Beogradu 1926. godine donijeta odluka, u okviru jačanja Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije, da se izgradi školski brod. Njemačkom brodogradilištu u Hamburgu Ministarstvo vojske i mornarice u Beogradu uplatilo je 300.000 njemačkih maraka za školski brod koji je dobio ime Jadran. On tvrdi da je veliki novčani iznos za Jadran dala i Srbija, pa on ,,nije ništa manje srpski nego crnogorski i hrvatski”.
Na pitanje Monitora kakav je stav Ministarstva odbrane Crne Gore o tome kome pripada Jadran, odnosno kakav je stav Ministarstva odbrane povodom zahtjeva hrvatskih zvaničnika da im se vrati brod i pisanja srpskih medija da on treba da pripadne Srbiji, iz Ministarstva smo dobili sljedeći odgovor:
,,Ministarstvo odbrane je više puta iskazalo svoj stav oko školskog broda Jadran da je vlasništvo Crne Gore, te da se koristi za potrebe Mornarice Vojske Crne Gore (obuka pripadnika Vojske Crne Gore i učešće u međunarodnim aktivnostima), za obuku učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta Crne Gore, kao i za protokolarne potrebe države. Kao što je ranije saopšteno, nećemo dozvoliti da ovaj brod bude tačka sporenja između dvije države koje su prijateljske i koje žele da zajedno grade evroatlantsku i evropsku budućnost. Takođe, Crna Gora sa pažnjom i odgovorno sagledava sve inicijative i stavove povodom ovog broda od strane naših susjeda. Kao zemlja, koja je promoter regionalne saradnje i dijaloga, Crna Gora je spremna da razgovara o ovim i svim drugim inicijativama, jasno vodeći računa o sopstvenim nacionalnim interesima”.
Gojko Pejović, analitičar političko-bezbjednosnih pitanja, iz Herceg Novog, u izjavi za Monitor, ovako vidi sutuacuju oko broda Jadran.
,,Jadranu je matična luka bio Tivat, iako je uglavnom bio vezan za luku Split, gdje je bila stacionirana Komanda Jugoslovenske ratne mornarice. Ako hoćemo da objektivno donesemo sud brod Jadran je jugoslovenski i na njega pravo polažu sve republike bivše naše domovine. Imajući u vidu da je JRM 1991., nakon početka rata, skoro sve što je moglo da pluta, a bilo u posjedu JRM dovukla u Crnu Goru, smatram da bi bilo pošteno da se Jadran, uz saglasnost ostalih bivših republika SFRJ, ustupi Republici Hrvatskoj. Njihov je taman koliko i naš, ako ne i više. S druge strane bilo bi višestruko korisno ako bi se moglo o tome dogovoriti da Hrvatska preuzme obavezu da svake godine primi na jednomjesečnu obuku na Jadran bar po dva kadeta iz bivših jugoslovenskih republika. Naravno, to ne znači da će Hrvatska odustati od opravdanog zahtjeva da joj se nadoknadi njen dio imovine vezan za JRM, ali se u svakom slučaju neće dolivati ulje na vatru, koja ovih dana opet po malko pucketa”.
Jadran je u Flotnu listu Kraljevske mornarice Jugoslavije upisan 19. avgusta 1933. godine, pa se taj datum smatra njegovim zvaničnim rođendanom. Tradicionalni koktel povodom Dana broda Jadran priređen je 19. avgusta ove godine, na njegovoj palubi, a bio je usidren u Tivtu. Brod je prije toga tri i po godine proveo na generalnom remontu u Bijeloj, što je Crnu Goru koštalo million i po eura.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Izdvojeno
DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje
U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.
Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.
U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.
Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.
Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VALORIZACIJA SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe
Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.
Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300 hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.
Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.
,,Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.
Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.
,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.
Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.
Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja
„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.
Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.
Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.
Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.
Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.
,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.
Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.
U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.
„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.
Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.
A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.
Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.
Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.
,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.
Mustafa CANKA
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo