Povežite se sa nama

OKO NAS

POSTJUGOSLOVENSKA ENIGMA: ČIJI JE ŠKOLSKI BROD JADRAN: Jedrenjak sa tri kormilara

Objavljeno prije

na

Hoće li školski brod Jadran, jedan od najljepših jedrenjaka na svijetu, i dalje ploviti pod crnogorskom zastavom? Sudeći po vijestima iz Hrvatske i Srbije, moglo bi se desiti da još jednom promijeni zastavu od daleke 1933. godine kada je uplovio u luku Tivat, nakon što je sagrađen u Hamburgu. Danas se opet nalazi u Tivtu, gdje je dovezen 1991. iz splitske ratne luke Lora.

Iz Hrvatske su tokom 2008. godine počeli da stižu zahtjevi da joj se taj brod vrati.

Status Jadrana, kao dijela pokretne imovine nekadašnje JNA, Hrvatska je, čim je postala članica Evropske unije, iznijela pred institucije EU. Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Andrej Plenković je, kao član delegacije za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope, govoreći prije tri godine na zajedničkoj raspravi o izvještajima o napretku Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije prema Evropskoj uniji, kazao: ,,Pozivam Crnu Goru da riješi pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, te je potrebno poduzeti korake da se školski vojni jedrenjak Jadran, koji se koristio u civilne svrhe, vrati Hrvatskoj”.

Slobodna Dalmacija je tada pisala da Hrvatska polaže pravo na Jadran, jer se dvadesetak godina pred raspad SFRJ nalazio u ratnoj luci JRM Lora u Splitu.

Nekadašnji komandant tog broda i visoki oficir Jugoslovenske ratne mornarice Stjepan Bernardić izjavio je prije četiri godine da je vrijeme da se Jadran vrati u Hrvatsku, koja je pravi dom slavnog jedrenjaka. „U agresiji na Hrvatsku, koju su počinile JNA i JRM, Crna Gora je prisvojila više od 84 odsto te flote i smatra je svojim vlasništvom, uprkos Sporazumu o pitanjima sukcesije, potpisanom u Beču 2001. godine.

Ovim sporazumom nedvojbeno se dokazuje da je školski brod Jadran od 1972. upisan u Flotnu listu JRM u ratnoj luci Lora u Splitu, te se u trenutku raspada SFRJ pravno nalazio u Hrvatskoj”, kazao je Bernardić.

U Podgorici su se 21. aprila ove godine iza zatvorenih vrata srele delegacije ministarstava odbrane, odnosno vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske i pregovarale o rješavanju statusa Jadrana. Prema nezvaničnim informacijama, predstavnici crnogorske strane saopštili su hrvatskim kolegama da Jadran pripada Crnoj Gori.

,,Hrvatska Vlada poduzeće sve legitimne korake kako bi brod bio vraćen pod hrvatski stijeg”, saopšteno je ljetos Vijestima iz Ministarstva odbrane Hrvatske. Ljetos se oglasilo i Udruženje bivših komandanata Jadrana iz Hrvatske. Oni su u pismu naveli: ,,Ostane li školski brod Jadran, kao biser hrvatske brodograđevne pameti pod tuđim stijegom, biće to još jedan udarac hrvatskoj pomoračkoj tradiciji i nenadoknadiv gubitak za školovanje budućih generacija pomoraca po kojima je Hrvatska bila poznata i prepoznatljiva u svijetu”.

Prošle nedjelje i Zbor bivših zapovjednika Jadrana zatražio je da Crna Gora Hrvatskoj ,,konačno vrati ono što je otuđila, a što se prvenstveno odnosi na školski brod Jadran”. Oni ističu da je ove godine hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević poslao ,,svom crnogorskom kolegi Predragu Boškoviću dva pisma u kojima traži povratak školskog broda Jadran”.

Nedavno je beogradska Politika objavila da je Jadran i srpski brod.

Radoslav V. Kreclović, kapetan duge plovidbe u penziji, iz Beograda, piše u Politici da je u Beogradu 1926. godine donijeta odluka, u okviru jačanja Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije, da se izgradi školski brod. Njemačkom brodogradilištu u Hamburgu Ministarstvo vojske i mornarice u Beogradu uplatilo je 300.000 njemačkih maraka za školski brod koji je dobio ime Jadran. On tvrdi da je veliki novčani iznos za Jadran dala i Srbija, pa on ,,nije ništa manje srpski nego crnogorski i hrvatski”.

Na pitanje Monitora kakav je stav Ministarstva odbrane Crne Gore o tome kome pripada Jadran, odnosno kakav je stav Ministarstva odbrane povodom zahtjeva hrvatskih zvaničnika da im se vrati brod i pisanja srpskih medija da on treba da pripadne Srbiji, iz Ministarstva smo dobili sljedeći odgovor:

,,Ministarstvo odbrane je više puta iskazalo svoj stav oko školskog broda Jadran da je vlasništvo Crne Gore, te da se koristi za potrebe Mornarice Vojske Crne Gore (obuka pripadnika Vojske Crne Gore i učešće u međunarodnim aktivnostima), za obuku učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta Crne Gore, kao i za protokolarne potrebe države. Kao što je ranije saopšteno, nećemo dozvoliti da ovaj brod bude tačka sporenja između dvije države koje su prijateljske i koje žele da zajedno grade evroatlantsku i evropsku budućnost. Takođe, Crna Gora sa pažnjom i odgovorno sagledava sve inicijative i stavove povodom ovog broda od strane naših susjeda. Kao zemlja, koja je promoter regionalne saradnje i dijaloga, Crna Gora je spremna da razgovara o ovim i svim drugim inicijativama, jasno vodeći računa o sopstvenim nacionalnim interesima”.

Gojko Pejović, analitičar političko-bezbjednosnih pitanja, iz Herceg Novog, u izjavi za Monitor, ovako vidi sutuacuju oko broda Jadran.

,,Jadranu je matična luka bio Tivat, iako je uglavnom bio vezan za luku Split, gdje je bila stacionirana Komanda Jugoslovenske ratne mornarice. Ako hoćemo da objektivno donesemo sud brod Jadran je jugoslovenski i na njega pravo polažu sve republike bivše naše domovine. Imajući u vidu da je JRM 1991., nakon početka rata, skoro sve što je moglo da pluta, a bilo u posjedu JRM dovukla u Crnu Goru, smatram da bi bilo pošteno da se Jadran, uz saglasnost ostalih bivših republika SFRJ, ustupi Republici Hrvatskoj. Njihov je taman koliko i naš, ako ne i više. S druge strane bilo bi višestruko korisno ako bi se moglo o tome dogovoriti da Hrvatska preuzme obavezu da svake godine primi na jednomjesečnu obuku na Jadran bar po dva kadeta iz bivših jugoslovenskih republika. Naravno, to ne znači da će Hrvatska odustati od opravdanog zahtjeva da joj se nadoknadi njen dio imovine vezan za JRM, ali se u svakom slučaju neće dolivati ulje na vatru, koja ovih dana opet po malko pucketa”.

Jadran je u Flotnu listu Kraljevske mornarice Jugoslavije upisan 19. avgusta 1933. godine, pa se taj datum smatra njegovim zvaničnim rođendanom. Tradicionalni koktel povodom Dana broda Jadran priređen je 19. avgusta ove godine, na njegovoj palubi, a bio je usidren u Tivtu. Brod je prije toga tri i po godine proveo na generalnom remontu u Bijeloj, što je Crnu Goru koštalo million i po eura.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo