Hoće li školski brod Jadran, jedan od najljepših jedrenjaka na svijetu, i dalje ploviti pod crnogorskom zastavom? Sudeći po vijestima iz Hrvatske i Srbije, moglo bi se desiti da još jednom promijeni zastavu od daleke 1933. godine kada je uplovio u luku Tivat, nakon što je sagrađen u Hamburgu. Danas se opet nalazi u Tivtu, gdje je dovezen 1991. iz splitske ratne luke Lora.
Iz Hrvatske su tokom 2008. godine počeli da stižu zahtjevi da joj se taj brod vrati.
Status Jadrana, kao dijela pokretne imovine nekadašnje JNA, Hrvatska je, čim je postala članica Evropske unije, iznijela pred institucije EU. Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Andrej Plenković je, kao član delegacije za odnose sa zemljama jugoistočne Evrope, govoreći prije tri godine na zajedničkoj raspravi o izvještajima o napretku Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije prema Evropskoj uniji, kazao: ,,Pozivam Crnu Goru da riješi pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, te je potrebno poduzeti korake da se školski vojni jedrenjak Jadran, koji se koristio u civilne svrhe, vrati Hrvatskoj”.
Slobodna Dalmacija je tada pisala da Hrvatska polaže pravo na Jadran, jer se dvadesetak godina pred raspad SFRJ nalazio u ratnoj luci JRM Lora u Splitu.
Nekadašnji komandant tog broda i visoki oficir Jugoslovenske ratne mornarice Stjepan Bernardić izjavio je prije četiri godine da je vrijeme da se Jadran vrati u Hrvatsku, koja je pravi dom slavnog jedrenjaka. „U agresiji na Hrvatsku, koju su počinile JNA i JRM, Crna Gora je prisvojila više od 84 odsto te flote i smatra je svojim vlasništvom, uprkos Sporazumu o pitanjima sukcesije, potpisanom u Beču 2001. godine.
Ovim sporazumom nedvojbeno se dokazuje da je školski brod Jadran od 1972. upisan u Flotnu listu JRM u ratnoj luci Lora u Splitu, te se u trenutku raspada SFRJ pravno nalazio u Hrvatskoj”, kazao je Bernardić.
U Podgorici su se 21. aprila ove godine iza zatvorenih vrata srele delegacije ministarstava odbrane, odnosno vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske i pregovarale o rješavanju statusa Jadrana. Prema nezvaničnim informacijama, predstavnici crnogorske strane saopštili su hrvatskim kolegama da Jadran pripada Crnoj Gori.
,,Hrvatska Vlada poduzeće sve legitimne korake kako bi brod bio vraćen pod hrvatski stijeg”, saopšteno je ljetos Vijestima iz Ministarstva odbrane Hrvatske. Ljetos se oglasilo i Udruženje bivših komandanata Jadrana iz Hrvatske. Oni su u pismu naveli: ,,Ostane li školski brod Jadran, kao biser hrvatske brodograđevne pameti pod tuđim stijegom, biće to još jedan udarac hrvatskoj pomoračkoj tradiciji i nenadoknadiv gubitak za školovanje budućih generacija pomoraca po kojima je Hrvatska bila poznata i prepoznatljiva u svijetu”.
Prošle nedjelje i Zbor bivših zapovjednika Jadrana zatražio je da Crna Gora Hrvatskoj ,,konačno vrati ono što je otuđila, a što se prvenstveno odnosi na školski brod Jadran”. Oni ističu da je ove godine hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević poslao ,,svom crnogorskom kolegi Predragu Boškoviću dva pisma u kojima traži povratak školskog broda Jadran”.
Nedavno je beogradska Politika objavila da je Jadran i srpski brod.
Radoslav V. Kreclović, kapetan duge plovidbe u penziji, iz Beograda, piše u Politici da je u Beogradu 1926. godine donijeta odluka, u okviru jačanja Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije, da se izgradi školski brod. Njemačkom brodogradilištu u Hamburgu Ministarstvo vojske i mornarice u Beogradu uplatilo je 300.000 njemačkih maraka za školski brod koji je dobio ime Jadran. On tvrdi da je veliki novčani iznos za Jadran dala i Srbija, pa on ,,nije ništa manje srpski nego crnogorski i hrvatski”.
Na pitanje Monitora kakav je stav Ministarstva odbrane Crne Gore o tome kome pripada Jadran, odnosno kakav je stav Ministarstva odbrane povodom zahtjeva hrvatskih zvaničnika da im se vrati brod i pisanja srpskih medija da on treba da pripadne Srbiji, iz Ministarstva smo dobili sljedeći odgovor:
,,Ministarstvo odbrane je više puta iskazalo svoj stav oko školskog broda Jadran da je vlasništvo Crne Gore, te da se koristi za potrebe Mornarice Vojske Crne Gore (obuka pripadnika Vojske Crne Gore i učešće u međunarodnim aktivnostima), za obuku učenika i studenata pomorskih škola i fakulteta Crne Gore, kao i za protokolarne potrebe države. Kao što je ranije saopšteno, nećemo dozvoliti da ovaj brod bude tačka sporenja između dvije države koje su prijateljske i koje žele da zajedno grade evroatlantsku i evropsku budućnost. Takođe, Crna Gora sa pažnjom i odgovorno sagledava sve inicijative i stavove povodom ovog broda od strane naših susjeda. Kao zemlja, koja je promoter regionalne saradnje i dijaloga, Crna Gora je spremna da razgovara o ovim i svim drugim inicijativama, jasno vodeći računa o sopstvenim nacionalnim interesima”.
Gojko Pejović, analitičar političko-bezbjednosnih pitanja, iz Herceg Novog, u izjavi za Monitor, ovako vidi sutuacuju oko broda Jadran.
,,Jadranu je matična luka bio Tivat, iako je uglavnom bio vezan za luku Split, gdje je bila stacionirana Komanda Jugoslovenske ratne mornarice. Ako hoćemo da objektivno donesemo sud brod Jadran je jugoslovenski i na njega pravo polažu sve republike bivše naše domovine. Imajući u vidu da je JRM 1991., nakon početka rata, skoro sve što je moglo da pluta, a bilo u posjedu JRM dovukla u Crnu Goru, smatram da bi bilo pošteno da se Jadran, uz saglasnost ostalih bivših republika SFRJ, ustupi Republici Hrvatskoj. Njihov je taman koliko i naš, ako ne i više. S druge strane bilo bi višestruko korisno ako bi se moglo o tome dogovoriti da Hrvatska preuzme obavezu da svake godine primi na jednomjesečnu obuku na Jadran bar po dva kadeta iz bivših jugoslovenskih republika. Naravno, to ne znači da će Hrvatska odustati od opravdanog zahtjeva da joj se nadoknadi njen dio imovine vezan za JRM, ali se u svakom slučaju neće dolivati ulje na vatru, koja ovih dana opet po malko pucketa”.
Jadran je u Flotnu listu Kraljevske mornarice Jugoslavije upisan 19. avgusta 1933. godine, pa se taj datum smatra njegovim zvaničnim rođendanom. Tradicionalni koktel povodom Dana broda Jadran priređen je 19. avgusta ove godine, na njegovoj palubi, a bio je usidren u Tivtu. Brod je prije toga tri i po godine proveo na generalnom remontu u Bijeloj, što je Crnu Goru koštalo million i po eura.
Veseljko KOPRIVICA
HORIZONTI3 sedmice
DANAS, SJUTRA2 sedmice
INTERVJU2 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice