Povežite se sa nama

OKO NAS

POTRAGA ZA BLAGOM KRALJA PETRA: Tajne Zrnove pećine

Objavljeno prije

na

Zrnova pećina po speleolozima spada u takozvane ,,okapine” malo većih dimenzija i nalazi se sakrivena u skoro neprohodnom gustišu sitnogorice brda Žirovnice, samo par stotina metara iznad posljednjih kuća sela Ozrinići na obodu Nikšićkog polja. Dovoljno je blizu da bi je posjećivali ljubitelji pećina i roštilja u prirodi, ali i dovoljno ukrivena da bi se u njoj moglo sakriti nešto od radoznalih očiju i gramzivih prstiju.

U burnoj prošlosti ovih krajeva Zrnova pećina je bila idealna kao skrovište, naročito u zlim danima kada su pljačkaške horde ili kaznene ekspedicije pustošile Nikšićkim poljem. Ponekad je služila kao skrovito i tajnovito mjesto da se u njenoj tami za neka druga vremena zakopa plijen stečen na različite načine.

Samo dno Zrnove pećine, pedesetak metara do ulaza, prekriveno je debelim slojem zemlje naslagane milionima godina i idealno za sakrivanje tajni u njeno meko okrilje. Taj dio pećine, sudeći po tragovima koje je nemoguće sakriti, česta je meta tragača za blagom koji pažljivo prekopavaju ovaj njen kutak.

,,Nikad se nije desilo da dođemo u pećinu, a da ne pronađemo neku novu iskopinu. Priča se da ljudi traže zlato koje su stari Ozrinićani zakopavali u pećini. Dešavalo se da pogine onaj ko ga je zakopao i da ne kaže nikome tajnu gdje se nalazi i eto njegovi potomci sada dolaze i kopaju, vjerovatno noću, jer nikada nikoga nijesmo po danu sreli sa alatom. Sretnemo samo planinare i izletnike poput nas”, priča Branko Janjušević osamnestogodišnji mladić iz Ozrinića koji sa svojim društvom makar jednom nedjeljno, kada vremenski uslovi dozvoljavaju, posjeti Zrnovu pećinu.

Najnovija iskopina u vidu plitkog groba svjedoči o još jednom pokušaju da se brzo i bez muke obezbijedi egzistencija, i ko zna, kaže Branko, možda je baš ona nešto ponudila svojim istraživačima.

,,Ako je istinita informacija da se za trista eura može kupiti polovan detektor za metal, ako imaju takvu napravu i ako ima nešto od starih priča moguće da neko baš odavde, iz ovog mraka, kreće u svijetlu budućnost”, smije se Branko.

Njega ne zanima blago, više ga interesuju priče o traganju za zlatom. Njegov djed Radovan ih je imao punu torbu i volio je da ih priča. I nekako su imale utemeljenje, sjeća se Branko.

I istorija kaže da je kralj Petar Karađorđević 1941. godine iz Nikšića avionom zbrisao za Grčku, te da je morao sa sobom ponijeti nešto zlata kako bi imao za trošak dok sa bezbjedne udaljenosti brine o svom jadnom i ostavljenom, porobljenom narodu. Ali ni podanicima ostavljenim na milost i nemilost mrskom okupatoru nije bilo gadljivo da uzmu malo zlata, da se nađe.

,,Pričao mi je đed da je to bila neviđena anarhija. Nije se znalo ko pije ko plaća, čak ni avion sa kraljem nije mogao da uzleti zbog previše tereta pa je par sanduka sa zlatnim polugama jednostavno izbačeno. A i prije polijetanja ostaje pitanje bez odgovora koliko je toga odnešeno i razgrabljeno iz pećine u Trebjesi tamo gdje je bio trezor. Uglavnom, makar u seoskim tračevima, mi tačno znamo porodice koje i dan – danas žive od toga zlata. Za jednu pouzdano imamo datum kad su prodali poslednje količine, šta da rade – tranzicija, muka, mora se”, u povjerenju priča Branko.

I spušta se noć na grad Nikšić koji počinje da svijetli dolje u ravnici, i gori vatra ispred pećine i cvrče na žaru neki bitni praseći djelovi već dobro prosušeni na dimu, mi ostajemo da čekamo lovce na blago koji večeras sigurno neće doći. Možda neki od njih sada pažljivo režu one poluge dobrog kralja Petra. Ne može se to odjednom prodati.

Zmije i aždaje

A nije lako doći do zlata, objašnjava nam Branko uz vatru, savjetovao ga je đed Radovan, procedura je to koja se mora ispoštovati. ,,Sam, ili sa vjernim drugom, moraš noću stići na mjesto gdje sumnjaš da je zlato i kopati u tišini. Niti jednu riječ ne smijete razmijeniti. Kopate dok ne pronađete ćup, jer su se zlatnici u pričama moga đeda obično nalazili u ćupovima. Tada nastupa najvažniji dio. Zlato čuva ili zmija ili manja aždaja i ona se mora potkupiti – u suprotnom ode i glava i zlato. Ćup se mora poprskati sa par kapljica krvi, zatim uzeti i bježati glavom bez obzira, nikako se ne smiješ osvrnuti dok stigneš kući. Komplikovano zar ne”, prisjeća se mladić čarobnih priča iz djetinjstva, dok se zajedno smijemo i tražimo kapljice krvi na svježoj iskopini, možda je neko protekle noći stigao do sna.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo