Povežite se sa nama

MONITORING

Povratak na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

filip-vujanovic

Nastavljaju se čudne igre oko podgoričkog Kombinata aluminijuma. Glavni akteri priče o uništenju Kombinata iz Vlade Mila Đukanovića i Centralno-evropske aluminijske kompanije (CEAC) Olega Deripaske, dojučerašnji partneri i suvlasnici KAP-a, sada se pripremaju za niz međusobnih sudskih sporova i arbitražnih postupaka čija se vrijednost mjeri stotinama miliona. Paralelno, u Podgorici se vodi akcija zataškavanja i uništavanja preostalih dokaza koji bi mogli posvjedočiti o načinu na koji se KAP-om gazdovalo od 1990. do danas.

Iz kabineta Predsjednika Crne Gore stigla je vijest da je Filip Vujanović iskoristio ustavna ovlašćenja (koja je prigrabio proljetos, nakon neregularnih predsjedničkih izbora) i Skupštini na ponovno izjašnjavanje vratio Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru.

Vujanoviću je, navodno, zasmetala kolizija tog i Zakona o stečaju. ,,Na temelju takvog propisa (misli se na novousvojeni zakon – prim. Monitora) Skupština direktno odlučuje o ishodu stečaja preuzimajući nadležnost stečajnog suda koja isključivo i imperativno pripada sudskoj vlasti, čime zakon ima jasnu unutrašnju koliziju”, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika.

Najglasnije je na ove tvrdnje odgovorio jedan od predlagača spornog zakona, poslanik Branko Radulović. ,,Zakon usvojen na prijedlog Demokratskog fronta je u potpunosti u saglasju sa Zakonom o stečaju, što je konstatovao i skupštinski Zakonodavni odbor”, podsjeća on uz tvrdnju da Vujanović svojom odlukom pokušava da kupi vrijeme kako bi se prodaja preostale imovine bankrotiranog Kombinata obavila iza leđa i suprotno interesima crnogorske javnosti.

Ove tvrdnje zaslužuju da im posvetimo malo pažnje.

Namjera ad hoc formirane parlamentarne većine bila je jasna. Oni su, usvajajući propis koji je predložio DF, a amandmanski upotpunio i podržao SDP, namjerili da Skupštini daju pravo da odluči o budućoj prodaji ili, mogućoj, nacionalizaciji KAP-a. Usvojeni Zakon o zaštiti državnih interesa predviđa da KAP, ali i druga preduzeća iz ovog industrijskog sektora, moraju biti prodata kao cjelina. Zabranjena je, dakle, odvojena prodaja djelova njihove pokretne i nepokretne imovine. Ujedno, stečajni sudija u KAP-u (tog posla se prihvatio Dragan Rakočević, predsjednik Privrednog suda) obavezan je da prije potpisivanja ugovora o prodaju fabrike pribavi saglasnost Skupštine za taj posao. Konačno, ako se ne pronađe adekvatan kupac za ono što je nakon dvodecenijske eksploatacije od strane Mila Đukanovića, Dragana Brkovića (Vektra) Marka Riča (Glenkor) i Olega Deripaske ostalo od Kombinata, onda država može ponovo postati njegov vlasnik – takođe uz saglasnost parlamenta.

Jano je da se ovim propisom modifikuje važeći Zakon o stečaju i dijelom sužavaju prava stečajne uprave i stečajnog sudije, dok se interesi povjerilaca (od zapošljenih, preko države do stranih investitora) pretpostavljaju onome što su u parlamentu prepoznali kao javni interes. U tom kontekstu, i samo na prvi pogled, mogla bi se razumjeti i odluka Filipa Vujanovića.

Stvari, međutim, nijesu ni približno tako jednosmjerne i jednostavne. Mogli bi se, za početak, zapitati zašto istom čovjeku (Vujanoviću) i njegovim saradnicima nije smetalo kada su se crnogorske vlade, bez ikakvih zakonskih ovlašćenja, uplitale u stečajne postupke (Vektra, Željezara, Duvanski kombinat…) i odlučivale o sudbini preduzeća i ljudi koji su tamo radili ili sa njima poslovali.

Vujanović nije pozivao na zaštitu sudskih vlasti čak ni onda kada su politički moćnici nezakonito, direktno i javno komandovali Privrednom sudu da ubrza određene stečajne postupke i atraktivnu imovinu proda, ispod cijene, ponuđačima sa jakim vezama u vrhu vlasti. Makar u jednom slučaju nije bilo problem ni to što je stečajni postupak pokrenut na nezakonit način. Riječ je o Ski centru Bjelasica koji je, na zahtjev tadašnjeg poslanika Mila Đukanovića, po skraćenom postupku prodat njegovom prijatelju Zoranu Bećiroviću, odnosno njegovim kompanijama Beppler i Caldero TL. Prethodno je iz Privrednog suda ukradena dokumentacija koja je trebalo da posvjedoči o (ne)zakonitom uvođenju stečaja.

Relevantno je pitanje zašto Filip Vujanović cijeni da poslanička većina u Skupštini Crne Gore nema makar toliko prava koliko poslanik M.Đ. ili njegova sedma vlada. A možda je, ipak, u ovom momentu zanimljivije ukazati na još jedan segment ove priče.

Branko Radulović podsjeća kako ovo nije prvi put da se Filip Vujanović bavi crnogorskom aluminijskom industrijom. I još kaže kako su ta uplitanja već i Kombinat i Crnu Goru koštala stotine miliona.

Profesor Radulović misli na makar dva slučaja: u junu 1998. godine Vlada Filipa Vujanovića usvojila je Privatizacionu strategiju, koju je pripremila Francuska komercijalna banka (CCF). I tu se stalo. Privatizacija KAP-a odgođena je na neodređeno vrijeme. Umjesto nje ili najavljenog tendera za izbor kompanije koja će upravljati KAP-om do stabilizacije njegovog poslovanja, Ugovor o upravljanju je potpisan sa švajcarskom kompanijom Glenkor. Do danas je ostala nepoznanica ko je i zašto odlučio da KAP povjeri kompaniji čija je glavna preporuka bila dobra saradnja sa Vektrom, preduzećem kojim zvanično gazduje Dragan Brković, i onim dijelom DPS-a koji je protežirao tu kompaniju. Vlada, prema tvrdnji tadašnjeg potpredsjednika Žarka Rakčevića, nikada nije dala formalno odobrenje za taj ugovor.

Tri godine kasnije, ponovo pod komandom Filipa Vujanovića, dio vlade – praktično u tajnosti – potpisuju Ugovor o reprogramu dugova KAP-a, koji su u međuvremenu narasli na više od 250 miliona dolara. Tada je donijeta odluka da se Vektra, Glenkor i (njihova) Standard banka proglase za strane, povlašćene kreditore kojima Kombinat, na ime do danas spornih potraživanja, u ruke predaje svoje finansije. Nikada nije izračunato koliko je taj posao koštao Crnu Goru.

Da li je Vujanovićev naum da odgodi, a ako je moguće i spriječi, skupštinski nadzor nad novom prodajom ostataka KAP-a, motivisan i željom da se ukriju tragovi njegovih aranžmana u toj kompaniji? Kao odgovor, profesor Radulović najavljuje nove krivične prijave.

Za to vrijeme iz okruženja Olega Deripaske u Podgoricu stižu vijesti o otpočinjanju arbitražnog postupka protiv Vlade Crne Gore. On će se voditi u Beču, a početni odštetni zahtjev Deripaske i njegovih skrivenih partnera iznosi 100 miliona eura.

,,Namjeravamo značajno da povećamo iznos tužbe, nakon stručne procjene štete nanesene postupcima Vlade”, najavljuju Rusi i njihovi advokati, uz podsjećanje da je jedan spor na istu temu (CEAC – KAP- Vlada Crne Gore) već započet u avgustu.

Sa druge strane stižu nemušta uvjeravanja da Đukanovićeva Vlada ,,nije povukla nijedan potez koji nije bio u skladu sa važećom domaćom i evropskom legislativom…”. A onda se, kao, sjete kako su svi problemi nastali ,,zbog tri neplaćena računa za struju”. Iako je opšte poznato da su vlasnici Kombinata prije povlačenja u Moskvu ostali dužni makar 9-12 mjesečnih faktura za potrošenu struju. A sve uz, kako bi premijer rekao, prećutnu saglasnost Vlade. Vladi je tada bilo puno važnije da Deripaski, silom na sramotu, da nekih 40-50 miliona eura našeg novca.

Nije isključeno da su i najavljeni arbitražni postupci, zapravo, nastavak realizacije tog plana. Đukanović i Deripaska nikada nijesu imali problem da se dogovore kada se razgovaralo o tome kako da, pod firmom odbrane aluminijske industrije, podijele i potroše naš novac. A iz KAP-a, vjerovali ili ne, još može da se iscijedi koja desetina ili stotina miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo