Povežite se sa nama

MONITORING

Povratak na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Nastavljaju se čudne igre oko podgoričkog Kombinata aluminijuma. Glavni akteri priče o uništenju Kombinata iz Vlade Mila Đukanovića i Centralno-evropske aluminijske kompanije (CEAC) Olega Deripaske, dojučerašnji partneri i suvlasnici KAP-a, sada se pripremaju za niz međusobnih sudskih sporova i arbitražnih postupaka čija se vrijednost mjeri stotinama miliona. Paralelno, u Podgorici se vodi akcija zataškavanja i uništavanja preostalih dokaza koji bi mogli posvjedočiti o načinu na koji se KAP-om gazdovalo od 1990. do danas.

Iz kabineta Predsjednika Crne Gore stigla je vijest da je Filip Vujanović iskoristio ustavna ovlašćenja (koja je prigrabio proljetos, nakon neregularnih predsjedničkih izbora) i Skupštini na ponovno izjašnjavanje vratio Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru.

Vujanoviću je, navodno, zasmetala kolizija tog i Zakona o stečaju. ,,Na temelju takvog propisa (misli se na novousvojeni zakon – prim. Monitora) Skupština direktno odlučuje o ishodu stečaja preuzimajući nadležnost stečajnog suda koja isključivo i imperativno pripada sudskoj vlasti, čime zakon ima jasnu unutrašnju koliziju”, navodi se u saopštenju iz kabineta predsjednika.

Najglasnije je na ove tvrdnje odgovorio jedan od predlagača spornog zakona, poslanik Branko Radulović. ,,Zakon usvojen na prijedlog Demokratskog fronta je u potpunosti u saglasju sa Zakonom o stečaju, što je konstatovao i skupštinski Zakonodavni odbor”, podsjeća on uz tvrdnju da Vujanović svojom odlukom pokušava da kupi vrijeme kako bi se prodaja preostale imovine bankrotiranog Kombinata obavila iza leđa i suprotno interesima crnogorske javnosti.

Ove tvrdnje zaslužuju da im posvetimo malo pažnje.

Namjera ad hoc formirane parlamentarne većine bila je jasna. Oni su, usvajajući propis koji je predložio DF, a amandmanski upotpunio i podržao SDP, namjerili da Skupštini daju pravo da odluči o budućoj prodaji ili, mogućoj, nacionalizaciji KAP-a. Usvojeni Zakon o zaštiti državnih interesa predviđa da KAP, ali i druga preduzeća iz ovog industrijskog sektora, moraju biti prodata kao cjelina. Zabranjena je, dakle, odvojena prodaja djelova njihove pokretne i nepokretne imovine. Ujedno, stečajni sudija u KAP-u (tog posla se prihvatio Dragan Rakočević, predsjednik Privrednog suda) obavezan je da prije potpisivanja ugovora o prodaju fabrike pribavi saglasnost Skupštine za taj posao. Konačno, ako se ne pronađe adekvatan kupac za ono što je nakon dvodecenijske eksploatacije od strane Mila Đukanovića, Dragana Brkovića (Vektra) Marka Riča (Glenkor) i Olega Deripaske ostalo od Kombinata, onda država može ponovo postati njegov vlasnik – takođe uz saglasnost parlamenta.

Jano je da se ovim propisom modifikuje važeći Zakon o stečaju i dijelom sužavaju prava stečajne uprave i stečajnog sudije, dok se interesi povjerilaca (od zapošljenih, preko države do stranih investitora) pretpostavljaju onome što su u parlamentu prepoznali kao javni interes. U tom kontekstu, i samo na prvi pogled, mogla bi se razumjeti i odluka Filipa Vujanovića.

Stvari, međutim, nijesu ni približno tako jednosmjerne i jednostavne. Mogli bi se, za početak, zapitati zašto istom čovjeku (Vujanoviću) i njegovim saradnicima nije smetalo kada su se crnogorske vlade, bez ikakvih zakonskih ovlašćenja, uplitale u stečajne postupke (Vektra, Željezara, Duvanski kombinat…) i odlučivale o sudbini preduzeća i ljudi koji su tamo radili ili sa njima poslovali.

Vujanović nije pozivao na zaštitu sudskih vlasti čak ni onda kada su politički moćnici nezakonito, direktno i javno komandovali Privrednom sudu da ubrza određene stečajne postupke i atraktivnu imovinu proda, ispod cijene, ponuđačima sa jakim vezama u vrhu vlasti. Makar u jednom slučaju nije bilo problem ni to što je stečajni postupak pokrenut na nezakonit način. Riječ je o Ski centru Bjelasica koji je, na zahtjev tadašnjeg poslanika Mila Đukanovića, po skraćenom postupku prodat njegovom prijatelju Zoranu Bećiroviću, odnosno njegovim kompanijama Beppler i Caldero TL. Prethodno je iz Privrednog suda ukradena dokumentacija koja je trebalo da posvjedoči o (ne)zakonitom uvođenju stečaja.

Relevantno je pitanje zašto Filip Vujanović cijeni da poslanička većina u Skupštini Crne Gore nema makar toliko prava koliko poslanik M.Đ. ili njegova sedma vlada. A možda je, ipak, u ovom momentu zanimljivije ukazati na još jedan segment ove priče.

Branko Radulović podsjeća kako ovo nije prvi put da se Filip Vujanović bavi crnogorskom aluminijskom industrijom. I još kaže kako su ta uplitanja već i Kombinat i Crnu Goru koštala stotine miliona.

Profesor Radulović misli na makar dva slučaja: u junu 1998. godine Vlada Filipa Vujanovića usvojila je Privatizacionu strategiju, koju je pripremila Francuska komercijalna banka (CCF). I tu se stalo. Privatizacija KAP-a odgođena je na neodređeno vrijeme. Umjesto nje ili najavljenog tendera za izbor kompanije koja će upravljati KAP-om do stabilizacije njegovog poslovanja, Ugovor o upravljanju je potpisan sa švajcarskom kompanijom Glenkor. Do danas je ostala nepoznanica ko je i zašto odlučio da KAP povjeri kompaniji čija je glavna preporuka bila dobra saradnja sa Vektrom, preduzećem kojim zvanično gazduje Dragan Brković, i onim dijelom DPS-a koji je protežirao tu kompaniju. Vlada, prema tvrdnji tadašnjeg potpredsjednika Žarka Rakčevića, nikada nije dala formalno odobrenje za taj ugovor.

Tri godine kasnije, ponovo pod komandom Filipa Vujanovića, dio vlade – praktično u tajnosti – potpisuju Ugovor o reprogramu dugova KAP-a, koji su u međuvremenu narasli na više od 250 miliona dolara. Tada je donijeta odluka da se Vektra, Glenkor i (njihova) Standard banka proglase za strane, povlašćene kreditore kojima Kombinat, na ime do danas spornih potraživanja, u ruke predaje svoje finansije. Nikada nije izračunato koliko je taj posao koštao Crnu Goru.

Da li je Vujanovićev naum da odgodi, a ako je moguće i spriječi, skupštinski nadzor nad novom prodajom ostataka KAP-a, motivisan i željom da se ukriju tragovi njegovih aranžmana u toj kompaniji? Kao odgovor, profesor Radulović najavljuje nove krivične prijave.

Za to vrijeme iz okruženja Olega Deripaske u Podgoricu stižu vijesti o otpočinjanju arbitražnog postupka protiv Vlade Crne Gore. On će se voditi u Beču, a početni odštetni zahtjev Deripaske i njegovih skrivenih partnera iznosi 100 miliona eura.

,,Namjeravamo značajno da povećamo iznos tužbe, nakon stručne procjene štete nanesene postupcima Vlade”, najavljuju Rusi i njihovi advokati, uz podsjećanje da je jedan spor na istu temu (CEAC – KAP- Vlada Crne Gore) već započet u avgustu.

Sa druge strane stižu nemušta uvjeravanja da Đukanovićeva Vlada ,,nije povukla nijedan potez koji nije bio u skladu sa važećom domaćom i evropskom legislativom…”. A onda se, kao, sjete kako su svi problemi nastali ,,zbog tri neplaćena računa za struju”. Iako je opšte poznato da su vlasnici Kombinata prije povlačenja u Moskvu ostali dužni makar 9-12 mjesečnih faktura za potrošenu struju. A sve uz, kako bi premijer rekao, prećutnu saglasnost Vlade. Vladi je tada bilo puno važnije da Deripaski, silom na sramotu, da nekih 40-50 miliona eura našeg novca.

Nije isključeno da su i najavljeni arbitražni postupci, zapravo, nastavak realizacije tog plana. Đukanović i Deripaska nikada nijesu imali problem da se dogovore kada se razgovaralo o tome kako da, pod firmom odbrane aluminijske industrije, podijele i potroše naš novac. A iz KAP-a, vjerovali ili ne, još može da se iscijedi koja desetina ili stotina miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo