Povežite se sa nama

OKO NAS

PRAVA ZAPOSLENIH: Ponovo na ledu

Objavljeno prije

na

Ne zna se dokle se stiglo sa pripremama izmjena Zakona o radu, ne zna se ni gdje se pišu, ni šta tačno sadrže, ali se zna najvažnije – najavio ih je premijer Milo Đukanović. Na sastanku u Američkoj privrednoj komori kazao je kako će do kraja marta biti urađena prva verzija novog Zakona o radu.

Zaostajanja u pogledu ekonomske razvijenosti Crne Gore za razvijenom Evropom, smatra Đukanović, može se smanjiti pametnim, promišljenim i kontinuiranim naporom na unapređenju poslovnog ambijenta, realizaciji razvojnih projekata i korišćenju onoga što su neiskorišćeni razvojni resursi.

Poslovni ambijent, sudeći samo po vijestima posljednjih desetak dana, cvjeta. Pred bjelopoljskom fabrikom kisjele vode Bjelasica Rada radnici traže isplatu šest zarada, uplatu doprinosa za šest godina i naknade za prevoz, kao i hitno pokretanje proizvodnje. Do ispunjenja zahtjeva nastaviće proteste ispred fabrike. Fabrika ne radi.

U nikšićku mljekaru Nika uveden je stečaj, a svih 73 radnika, kojima se za plate ukupno duguje 160 hiljada eura, upućena su na Biro rada.

Nemaju prava na naplatu svojih potraživanja dok se ne okonča stečajni postupak. Radnici od 2013. godine nijesu primali plate, dok im staž nije povezan pet godina i četiri mjeseca. Dugovanja Nike po osnovu poreza i doprinosa iznose više od 700 hiljada eura.

Kompanija Adriatic Marinas koja gazduje Porto Montenegrom u Tivtu podijelila je 13 otkaza, prema nepotvrđenim informacija spremljeno ih je još 25. Mediji prenos da je 300 radnika u Porto Montenegru zaposleno na osnovu ugovora na određeno na rok od šest mjeseci. To Porto Montenegru omogućavaju propisi koji ga tretiraju kao ,,projekat u razvoju”, a ne klasičnu firmu-poslodavca. U Porto Montenegru ne postoji sindikat.

Uporno su poslodavci nezadovoljni radnim zakonodavstvom. U decembru prošle godine Unija poslodavaca Crne Gore i dr Vasilije Kostić predstavili su Izvještaj o neformalnoj ekonomiji u kojem je kao jedan od glavnih uzroka te pojave prepoznato ,,nefleksibilno radno zakonodavstvo posebno u dijelu zakonskog ograničenja trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme”.

,,Radno zakonodavstvo se u najvećoj mjeri fokusira na zaštitu prava zaposlenih na račun potencijalne profitabilnosti preduzeća. U fokusu radnog zakonodavstva je primarno i dominantno zaposleni, a takav pristup znatno umanjuje potencijal preduzeća za uspješno poslovanje i podstiče zapošljavanje na crno”, piše u Izvještaju.

Da su postojeće opterećenje zarada i rigidno radno zakonodavstvo neki od glavnih uzročnika djelimičnog prelaska nekih poslodavaca u sivu zonu, kazala je i predsjednica Unije poslodavaca Svetlana Vuksanović. Po njenim riječima, istraživanja koja je UPCG sprovela u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada pokazala su da je ,,čak 88,8 odsto preduzeća navelo da im obaveze po osnovu ličnih primanja predstavljaju problem u poslovanju”. Težak je biznismenski jezik – znači li to da bi 88,8 odsto preduzeća izvrsno poslovalo, samo da se ne moraju isplaćivati đavolje plate.

Krajem prošle godine predstavnici AmCham Montenegro, UPCG, Privredne komore, Montenegro biznis alijanse i Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori potpisali su Memorandum o razumijevanju koji definiše glavna pitanja oko kojih su poslodavci ujedinjeni u stavu.

Saglasili su se da pitanje zastarjelosti novčanih potraživanja treba vremenski ograničiti, kao i da pojam zarade treba preciznije definisati, pri čemu postupak utvrđivanja povrede radne obaveze treba pojednostaviti i propisati isključivo Zakonom o radu. Takođe, poslodavci su postigli saglasnost u vezi pitanja definisanja prestanka radnog odnosa na inicijativu poslodavca, trajanja ugovora o radu i otkaznog roka. Pored ovoga, poslovna udruženja smatraju da pitanje korišćenja godišnjeg odmora u djelovima treba liberalnije regulisati i prilagoditi ga potrebama kako zaposlenih tako i poslodavaca. Potpisnici Memoranduma saglasni su u ocjeni da novi Zakon o radu treba da bude krovni akt koji će propisivati sva prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih u Crnoj Gori.

Unija slobodnih sindikata ocjenjuje da su se u Memorandumu poslodavci složili da treba ponovo otvoriti mogućnost beskonačnog zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme; ukinuti odredbu kojom je propisano da ne zastarijevaju novčana potraživanja iz radnog odnosa; ukinuti aktuelni model za utvrđivanje zarade i ostaviti mogućnost poslodavcu da sa svakim zaposlenim pojedinačno ugovara zaradu po sopstvenom nahođenju; omogućiti poslodavcu da daje otkaz zaposlenom kad god to on ocijeni cjelishodnim, itd.

Unija optužuje premijera da se, izvan duha dobrog socijalnog dijaloga i krajnje nekorektno, direktno svrstao na ionako nadmoćniju stranu svijeta kapitala, pri čemu o navedenim izmjenama ZOR-a nije bilo nikakvih najava niti konsultacija sa USSCG kao socijalnim partnerom.

Sindikat tvrdi da nije tačno da važeći zakon nije fleksibilan i da u njemu postoje biznis barijere. Smatraju da je dopunama iz decembra 2011, nakon godinu i po pregovora, u Zakon o radu vraćen dio minimuma prava zaposlenih ukinutih neoliberalnim i nakaradnim Zakonom iz 2008.godine.

Kad poslodavci umiveno kažu da ,,zastarjelost novčanih potraživanja iz radnog odnosa treba vremenski ograničiti”, za gore pomenute radnike Rade ili Nike i drugih firmi u propadanju to znači da, u slučaju usvajanja tog predloga, plate za posljednjih šest, odnosno dvadesetak mjeseci, neće nikada vidjeti. Na primjer – dok se završi stečaj, može isteći njihovo pravo na novac za koji su radili.

Poslodavci se nikad nijesu pomirili sa zakonskom odredbom prema kojoj se, nakon dvije godine produžavanja ugovora na određeno vrijeme, radnik mora zaposliti za stalno, uprkos tome što im je Vlada 2011. napravila ogroman ustupak i propisala da propis važi samo za ugovore koji se počnu potpisivati od kad zakon stupi na snagu. Tako su dobili mogućnost da još dvije godine zapošljavaju radnike na po nekoliko mjeseci, ali, vrijeme je proletjelo, već neko vrijeme zakon važi.

Kad kažu da pitanje korišćenja godišnjeg odmora u djelovima treba liberalnije regulisati, lako može značiti da bi im odgovaralo da godišnje odmore dijele po dva tri dana, kad kompaniji odgovara.

Prema podacima koje je ovih dana objavila agencija Anadolija minimalna plata u Crnoj Gori od 193 eura skoro deset puta je manja od najveće minimalne plate u Evropskoj uniji koja u Luksemburgu iznosi 1.923 eura. Najvišu minimalnu platu na Balkanu primaju radnici u Hrvatskoj gdje je minimalac 396 eura. Prema posljednjim dostupnim podacima, minimalna plata na Kosovu se kreće od 130 do 170 eura. U Makedoniji minimalna mjesečna zarada iznosi 131, u Albaniji 149 eura. U Srbiji minimalac iznosi 174 eura, a u BiH 191 euro.

Na kraju, koga zanima, položaj zaposlenih u Crnoj Gori lako se može informisati. Treba samo pitati prvu prodavačicu – koja je inače pripadnica najveće grupe crnogorskih radnika – koliko ima slobodnih dana, jesu li joj plaćeni dodatni sati provedeni na poslu, koliko joj traje godišnji odmor.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

KAMPANJA PROTIV NERADNE NEDELJE, OPET: I čovjek stvori, kapital

Objavljeno prije

na

Objavio:

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora

 

Turisti su šokirani što prodavnice ne rade nedjeljom, pišu pojedini mediji, a drugi dodaju da Crna Gora ima previše neradnih dana za turističku destinaciju.

Otkad je u oktobru 2019. uvedena neradna nedjelja pred svaku turističku sezonu kreće kampanja kojom se nabrajaju muke gostujućih i domaćih kupoholičara, te domaćih poslodavaca koji kukaju zbog gubitka profita tog  jednog dana u nedjelji.  O uslovima u kojima radi domaća radna snaga ni govora – ne pominje se visina plate, neregulisani slobodni dani i odmori i brojni drugi neuslovi rada.

,,Posljednjih mjesec dana u toku je kampanja kapitala, prvenstveno medijska, koja po principu interesa kapitala problematizuje pitanje neradne nedjelje”, kaže za Monitor Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.

Tek što je uvedena, ukidanje neradne nedjelje razmatrala i je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Njeno ukidanje najavio je i bivši ministar Jakov Milatović. Bezuspješno.

O tome da razumije da je neradna nedjelja veliki gubitak za male privrednike i preduzeća, izjasnio se i novi ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Uz opasku da te dane ne mogu nadomjestiti. Za razliku od ministra, zvanična statistika govori da trgovine i pored neradne nedjelje bilježe pozitivne rezultate – samo u prvom kvartalu ove godine prihodi su veći za 30 odsto u odnosu na isti period prošle.

,,Imao sam mnogo upita od malih privrednika da im se pomogne da rade i nadomjeste taj gubitak. To je 10, 15 radnih dana tokom sezone, naročito kad su mali privrednici opterećeni programom Evropa sad i obavezom minimalne plate 450 eura. Razumijem i sindikate i težnju da zadrže stečeno pravo i zaposlene koji žele da imaju taj slobodan dan, ali moramo da tražimo kompromis”, kazao je Đurović.

Ministar je pozvao sindikate na kompromis i najavio da su ,,poslodavaci spremni da naknada za taj dan neradni bude sto posto uvećana”.

U cilju prevazilaženja ovog ,,problema” ove nedjelje je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma održan prvi radni sastanak na temu neradne nedjelje. Sastanku su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Uprave za inspekcijske poslove, Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Keković objašnjava da sindikat traži da, ako bi do njega došlo, rad nedjeljom plati uvećanjem dnevnica od 100 odsto, tako da bi minimalna dnevnica za rad nedjeljom bila 40 eura. Inistiraju i da se povećanje odnosi na sve, sem zanimanja koja su dužna da rade i tog dana kao što su komunalci, policajci, zdravstveni radnici. Ovaj predlog ranije nije bio prihvatljiv poslodavcima, bunili su se da se pravilo primijeni za sve, tražili su ga samo za trgovine, i nudili povećanje dnevnica od 30 do 50 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NA DIJELU ĆEMOVSKOG POLJA NAJAVLJENA GRADNJA NAJVEĆEG PARKA U PODGORICI: Kad ideja ujedini građane

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43,7 hektara

 

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSTAVKA PREDSJEDNIKA OPŠTINE KOLAŠIN: Partija, pa ostalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Doskorašnji predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović u politiku je ušao sa neukaljanom reputacijom. Prije 10-ak dana podnio je ostavku pod pritiskom,  zbog presude za zloupotrebu službenog položaja.  Nakon četiri godine mandata, stiče se utisak da je sve vrijeme nevješto pokušavao da balansira između ,,partijskih obaveza” i obaveza prvog čovjeka izvšne vlasti

 

Samo pet dana, nakon što je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, predsjednik kolašinske Opštine Milosav Bulatović je to učinio. Kratkim saopštenjem, u subotu, 14. maja, obavijestio je javnost da se na taj čin odlučio zbog ,,političke interpretacije presude Apelacionog suda”, kojom je osuđen na uslovnu kaznu zatvora. Takođe,  kako je objasnio,  funkciju napušta i kako bi rasteretio  svoje saradnike, pripadnike svoje partije, svoju porodicu i sebe.

Višemjesečni pritisci opozcije, iz koje su tvrdili da je Bulatović napravio djelo, koje ga čini nedostojnim da dalje obavlja funkciju, nijesu bili dovoljni da Bulatović  i ustane iz fotelje. Međutim, prema nezvaničnim informacijama, kada je postalo jasno da će izbori u Kolašinu biti održani tek u oktobru,  jedan poziv iz centrale Bulatovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) bio je dovoljan da promijeni mišljenje.

U obrazloženju ostavke,  zloupotrebu službenog položaja za koju je osuđen ponovo je nazavao ,,namjerom da pomogne mladom čovjeku  da se zaposli”. Mladi čovjek je Marko Matović, parijski aktivista DPS-a.  Bulatović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora, jer je u  prijavi za njegovo  stručno osposobljavanje na  Policijskoj akademiji u Danilovgradu, svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Matović radi na poslovima komunalnog policajca. Matović, u to vrijeme, nije bio u radnom odnosu, a nakon obuke postavljen je na čelo Komunalne policije.

Doskorašnji prvi čovjek kolašinske izvršne vlasti je i objasnio da su mu saradnici kazali, a on se složio, da je krivotvorenje prijave jedni način da Matovića pošalju u Danilovgrad.  Dodatno, predsjednik Opštine je za ,,mladog čovjeka” obuku platio novcem sa računa Opštine. Našto kasnije, vratio je  cijeli iznos  iz svog džepa. U međuvremenu je, pod sumnjivim okolnostima, razriješio dotadašnjeg načelnika Komunalne policije Zorana Kujovića, koji je bio izbor prethodne vlasti u Kolašinu.

,,Podsjećam da mi je kazna izrečena zbog toga što sam mladom, nezaposlenom, fakultetski obrazovanom čovjeku, omogućio da u Policijskoj akademiji završi obuku za komunalnog policajca u trajanju od dvadeset dana. Jedini način da završi obuku je bio da bude upućen preko Opštine Kolašin, pošto taj vid obuke nije bio organizovan za građane”, obrazložio je Bulatović zbog čega je napravio krivično djelo.

On je cijelo vrijeme mandata ostavljao utisak čovjeka kojem nije bilo baš jasno kako funkcionište lokalna uprava, ali ni politika.  Neki njegovi saradnici i sugrađani su to pripisivali neiskustvu privatnog preduzetnika, koji se našao na vioskoj lokalnoj funkciji, a neki tvrdili da imidžom ,,nevještog” izbjegava odgovornost, obaveze, pa, povremno, i zakon.

Prvi ,,kiks” izvršne vlasti, to jest, Bulatovića, bio je, po mnogo čemu problematični pokušaj da osnuje lokalnu RTV Kolašin.  Taj neuspjeli projekat donio je i prve javne razmirice u lokalnoj vladajućoj koaliciji, koju , pored DPS-a,  čine i Grupa birača (GB) i Socijdemokrata (SD).

Zvaničan početak rada RTV planiran je bio za decembra 2020. godine. Prvobitno je predloženo da u RTV bude sedam radnih mjesta, uključujući i direktora Dragoslava Jeknića, takođe, miljenika DPS-a. Prema planu finansiranja RTV, za zarade zaposlenih  za tri godine bilo je potrebno 72.000 eura. Osnivanje preduzeća pratile su brojne nazakonistosti, koje su prvo otkrili iz Demokrata, a zatim ih je i potvrdio predsjednik Skupštine opštine (SO) Milan Đukić.  Još se ne zna kako je potrošen novac izdvojen iz opštinskog budžeta namijenjen početku  rada tog lokalnog javnog emitera. Pored toga, malo  kome, a čini se ni Bulatoviću, sada nije jasno ni gdje je oprema koja je kupljena za RTV od opštinskog novca.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štamanom izdanju Monitora od petka 27. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo