Povežite se sa nama

OKO NAS

PRAVA ZAPOSLENIH: Ponovo na ledu

Objavljeno prije

na

Ne zna se dokle se stiglo sa pripremama izmjena Zakona o radu, ne zna se ni gdje se pišu, ni šta tačno sadrže, ali se zna najvažnije – najavio ih je premijer Milo Đukanović. Na sastanku u Američkoj privrednoj komori kazao je kako će do kraja marta biti urađena prva verzija novog Zakona o radu.

Zaostajanja u pogledu ekonomske razvijenosti Crne Gore za razvijenom Evropom, smatra Đukanović, može se smanjiti pametnim, promišljenim i kontinuiranim naporom na unapređenju poslovnog ambijenta, realizaciji razvojnih projekata i korišćenju onoga što su neiskorišćeni razvojni resursi.

Poslovni ambijent, sudeći samo po vijestima posljednjih desetak dana, cvjeta. Pred bjelopoljskom fabrikom kisjele vode Bjelasica Rada radnici traže isplatu šest zarada, uplatu doprinosa za šest godina i naknade za prevoz, kao i hitno pokretanje proizvodnje. Do ispunjenja zahtjeva nastaviće proteste ispred fabrike. Fabrika ne radi.

U nikšićku mljekaru Nika uveden je stečaj, a svih 73 radnika, kojima se za plate ukupno duguje 160 hiljada eura, upućena su na Biro rada.

Nemaju prava na naplatu svojih potraživanja dok se ne okonča stečajni postupak. Radnici od 2013. godine nijesu primali plate, dok im staž nije povezan pet godina i četiri mjeseca. Dugovanja Nike po osnovu poreza i doprinosa iznose više od 700 hiljada eura.

Kompanija Adriatic Marinas koja gazduje Porto Montenegrom u Tivtu podijelila je 13 otkaza, prema nepotvrđenim informacija spremljeno ih je još 25. Mediji prenos da je 300 radnika u Porto Montenegru zaposleno na osnovu ugovora na određeno na rok od šest mjeseci. To Porto Montenegru omogućavaju propisi koji ga tretiraju kao ,,projekat u razvoju”, a ne klasičnu firmu-poslodavca. U Porto Montenegru ne postoji sindikat.

Uporno su poslodavci nezadovoljni radnim zakonodavstvom. U decembru prošle godine Unija poslodavaca Crne Gore i dr Vasilije Kostić predstavili su Izvještaj o neformalnoj ekonomiji u kojem je kao jedan od glavnih uzroka te pojave prepoznato ,,nefleksibilno radno zakonodavstvo posebno u dijelu zakonskog ograničenja trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme”.

,,Radno zakonodavstvo se u najvećoj mjeri fokusira na zaštitu prava zaposlenih na račun potencijalne profitabilnosti preduzeća. U fokusu radnog zakonodavstva je primarno i dominantno zaposleni, a takav pristup znatno umanjuje potencijal preduzeća za uspješno poslovanje i podstiče zapošljavanje na crno”, piše u Izvještaju.

Da su postojeće opterećenje zarada i rigidno radno zakonodavstvo neki od glavnih uzročnika djelimičnog prelaska nekih poslodavaca u sivu zonu, kazala je i predsjednica Unije poslodavaca Svetlana Vuksanović. Po njenim riječima, istraživanja koja je UPCG sprovela u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada pokazala su da je ,,čak 88,8 odsto preduzeća navelo da im obaveze po osnovu ličnih primanja predstavljaju problem u poslovanju”. Težak je biznismenski jezik – znači li to da bi 88,8 odsto preduzeća izvrsno poslovalo, samo da se ne moraju isplaćivati đavolje plate.

Krajem prošle godine predstavnici AmCham Montenegro, UPCG, Privredne komore, Montenegro biznis alijanse i Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori potpisali su Memorandum o razumijevanju koji definiše glavna pitanja oko kojih su poslodavci ujedinjeni u stavu.

Saglasili su se da pitanje zastarjelosti novčanih potraživanja treba vremenski ograničiti, kao i da pojam zarade treba preciznije definisati, pri čemu postupak utvrđivanja povrede radne obaveze treba pojednostaviti i propisati isključivo Zakonom o radu. Takođe, poslodavci su postigli saglasnost u vezi pitanja definisanja prestanka radnog odnosa na inicijativu poslodavca, trajanja ugovora o radu i otkaznog roka. Pored ovoga, poslovna udruženja smatraju da pitanje korišćenja godišnjeg odmora u djelovima treba liberalnije regulisati i prilagoditi ga potrebama kako zaposlenih tako i poslodavaca. Potpisnici Memoranduma saglasni su u ocjeni da novi Zakon o radu treba da bude krovni akt koji će propisivati sva prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih u Crnoj Gori.

Unija slobodnih sindikata ocjenjuje da su se u Memorandumu poslodavci složili da treba ponovo otvoriti mogućnost beskonačnog zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme; ukinuti odredbu kojom je propisano da ne zastarijevaju novčana potraživanja iz radnog odnosa; ukinuti aktuelni model za utvrđivanje zarade i ostaviti mogućnost poslodavcu da sa svakim zaposlenim pojedinačno ugovara zaradu po sopstvenom nahođenju; omogućiti poslodavcu da daje otkaz zaposlenom kad god to on ocijeni cjelishodnim, itd.

Unija optužuje premijera da se, izvan duha dobrog socijalnog dijaloga i krajnje nekorektno, direktno svrstao na ionako nadmoćniju stranu svijeta kapitala, pri čemu o navedenim izmjenama ZOR-a nije bilo nikakvih najava niti konsultacija sa USSCG kao socijalnim partnerom.

Sindikat tvrdi da nije tačno da važeći zakon nije fleksibilan i da u njemu postoje biznis barijere. Smatraju da je dopunama iz decembra 2011, nakon godinu i po pregovora, u Zakon o radu vraćen dio minimuma prava zaposlenih ukinutih neoliberalnim i nakaradnim Zakonom iz 2008.godine.

Kad poslodavci umiveno kažu da ,,zastarjelost novčanih potraživanja iz radnog odnosa treba vremenski ograničiti”, za gore pomenute radnike Rade ili Nike i drugih firmi u propadanju to znači da, u slučaju usvajanja tog predloga, plate za posljednjih šest, odnosno dvadesetak mjeseci, neće nikada vidjeti. Na primjer – dok se završi stečaj, može isteći njihovo pravo na novac za koji su radili.

Poslodavci se nikad nijesu pomirili sa zakonskom odredbom prema kojoj se, nakon dvije godine produžavanja ugovora na određeno vrijeme, radnik mora zaposliti za stalno, uprkos tome što im je Vlada 2011. napravila ogroman ustupak i propisala da propis važi samo za ugovore koji se počnu potpisivati od kad zakon stupi na snagu. Tako su dobili mogućnost da još dvije godine zapošljavaju radnike na po nekoliko mjeseci, ali, vrijeme je proletjelo, već neko vrijeme zakon važi.

Kad kažu da pitanje korišćenja godišnjeg odmora u djelovima treba liberalnije regulisati, lako može značiti da bi im odgovaralo da godišnje odmore dijele po dva tri dana, kad kompaniji odgovara.

Prema podacima koje je ovih dana objavila agencija Anadolija minimalna plata u Crnoj Gori od 193 eura skoro deset puta je manja od najveće minimalne plate u Evropskoj uniji koja u Luksemburgu iznosi 1.923 eura. Najvišu minimalnu platu na Balkanu primaju radnici u Hrvatskoj gdje je minimalac 396 eura. Prema posljednjim dostupnim podacima, minimalna plata na Kosovu se kreće od 130 do 170 eura. U Makedoniji minimalna mjesečna zarada iznosi 131, u Albaniji 149 eura. U Srbiji minimalac iznosi 174 eura, a u BiH 191 euro.

Na kraju, koga zanima, položaj zaposlenih u Crnoj Gori lako se može informisati. Treba samo pitati prvu prodavačicu – koja je inače pripadnica najveće grupe crnogorskih radnika – koliko ima slobodnih dana, jesu li joj plaćeni dodatni sati provedeni na poslu, koliko joj traje godišnji odmor.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo