Povežite se sa nama

OKO NAS

PRAVA ZAPOSLENIH: Ponovo na ledu

Objavljeno prije

na

Ne zna se dokle se stiglo sa pripremama izmjena Zakona o radu, ne zna se ni gdje se pišu, ni šta tačno sadrže, ali se zna najvažnije – najavio ih je premijer Milo Đukanović. Na sastanku u Američkoj privrednoj komori kazao je kako će do kraja marta biti urađena prva verzija novog Zakona o radu.

Zaostajanja u pogledu ekonomske razvijenosti Crne Gore za razvijenom Evropom, smatra Đukanović, može se smanjiti pametnim, promišljenim i kontinuiranim naporom na unapređenju poslovnog ambijenta, realizaciji razvojnih projekata i korišćenju onoga što su neiskorišćeni razvojni resursi.

Poslovni ambijent, sudeći samo po vijestima posljednjih desetak dana, cvjeta. Pred bjelopoljskom fabrikom kisjele vode Bjelasica Rada radnici traže isplatu šest zarada, uplatu doprinosa za šest godina i naknade za prevoz, kao i hitno pokretanje proizvodnje. Do ispunjenja zahtjeva nastaviće proteste ispred fabrike. Fabrika ne radi.

U nikšićku mljekaru Nika uveden je stečaj, a svih 73 radnika, kojima se za plate ukupno duguje 160 hiljada eura, upućena su na Biro rada.

Nemaju prava na naplatu svojih potraživanja dok se ne okonča stečajni postupak. Radnici od 2013. godine nijesu primali plate, dok im staž nije povezan pet godina i četiri mjeseca. Dugovanja Nike po osnovu poreza i doprinosa iznose više od 700 hiljada eura.

Kompanija Adriatic Marinas koja gazduje Porto Montenegrom u Tivtu podijelila je 13 otkaza, prema nepotvrđenim informacija spremljeno ih je još 25. Mediji prenos da je 300 radnika u Porto Montenegru zaposleno na osnovu ugovora na određeno na rok od šest mjeseci. To Porto Montenegru omogućavaju propisi koji ga tretiraju kao ,,projekat u razvoju”, a ne klasičnu firmu-poslodavca. U Porto Montenegru ne postoji sindikat.

Uporno su poslodavci nezadovoljni radnim zakonodavstvom. U decembru prošle godine Unija poslodavaca Crne Gore i dr Vasilije Kostić predstavili su Izvještaj o neformalnoj ekonomiji u kojem je kao jedan od glavnih uzroka te pojave prepoznato ,,nefleksibilno radno zakonodavstvo posebno u dijelu zakonskog ograničenja trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme”.

,,Radno zakonodavstvo se u najvećoj mjeri fokusira na zaštitu prava zaposlenih na račun potencijalne profitabilnosti preduzeća. U fokusu radnog zakonodavstva je primarno i dominantno zaposleni, a takav pristup znatno umanjuje potencijal preduzeća za uspješno poslovanje i podstiče zapošljavanje na crno”, piše u Izvještaju.

Da su postojeće opterećenje zarada i rigidno radno zakonodavstvo neki od glavnih uzročnika djelimičnog prelaska nekih poslodavaca u sivu zonu, kazala je i predsjednica Unije poslodavaca Svetlana Vuksanović. Po njenim riječima, istraživanja koja je UPCG sprovela u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada pokazala su da je ,,čak 88,8 odsto preduzeća navelo da im obaveze po osnovu ličnih primanja predstavljaju problem u poslovanju”. Težak je biznismenski jezik – znači li to da bi 88,8 odsto preduzeća izvrsno poslovalo, samo da se ne moraju isplaćivati đavolje plate.

Krajem prošle godine predstavnici AmCham Montenegro, UPCG, Privredne komore, Montenegro biznis alijanse i Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori potpisali su Memorandum o razumijevanju koji definiše glavna pitanja oko kojih su poslodavci ujedinjeni u stavu.

Saglasili su se da pitanje zastarjelosti novčanih potraživanja treba vremenski ograničiti, kao i da pojam zarade treba preciznije definisati, pri čemu postupak utvrđivanja povrede radne obaveze treba pojednostaviti i propisati isključivo Zakonom o radu. Takođe, poslodavci su postigli saglasnost u vezi pitanja definisanja prestanka radnog odnosa na inicijativu poslodavca, trajanja ugovora o radu i otkaznog roka. Pored ovoga, poslovna udruženja smatraju da pitanje korišćenja godišnjeg odmora u djelovima treba liberalnije regulisati i prilagoditi ga potrebama kako zaposlenih tako i poslodavaca. Potpisnici Memoranduma saglasni su u ocjeni da novi Zakon o radu treba da bude krovni akt koji će propisivati sva prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih u Crnoj Gori.

Unija slobodnih sindikata ocjenjuje da su se u Memorandumu poslodavci složili da treba ponovo otvoriti mogućnost beskonačnog zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme; ukinuti odredbu kojom je propisano da ne zastarijevaju novčana potraživanja iz radnog odnosa; ukinuti aktuelni model za utvrđivanje zarade i ostaviti mogućnost poslodavcu da sa svakim zaposlenim pojedinačno ugovara zaradu po sopstvenom nahođenju; omogućiti poslodavcu da daje otkaz zaposlenom kad god to on ocijeni cjelishodnim, itd.

Unija optužuje premijera da se, izvan duha dobrog socijalnog dijaloga i krajnje nekorektno, direktno svrstao na ionako nadmoćniju stranu svijeta kapitala, pri čemu o navedenim izmjenama ZOR-a nije bilo nikakvih najava niti konsultacija sa USSCG kao socijalnim partnerom.

Sindikat tvrdi da nije tačno da važeći zakon nije fleksibilan i da u njemu postoje biznis barijere. Smatraju da je dopunama iz decembra 2011, nakon godinu i po pregovora, u Zakon o radu vraćen dio minimuma prava zaposlenih ukinutih neoliberalnim i nakaradnim Zakonom iz 2008.godine.

Kad poslodavci umiveno kažu da ,,zastarjelost novčanih potraživanja iz radnog odnosa treba vremenski ograničiti”, za gore pomenute radnike Rade ili Nike i drugih firmi u propadanju to znači da, u slučaju usvajanja tog predloga, plate za posljednjih šest, odnosno dvadesetak mjeseci, neće nikada vidjeti. Na primjer – dok se završi stečaj, može isteći njihovo pravo na novac za koji su radili.

Poslodavci se nikad nijesu pomirili sa zakonskom odredbom prema kojoj se, nakon dvije godine produžavanja ugovora na određeno vrijeme, radnik mora zaposliti za stalno, uprkos tome što im je Vlada 2011. napravila ogroman ustupak i propisala da propis važi samo za ugovore koji se počnu potpisivati od kad zakon stupi na snagu. Tako su dobili mogućnost da još dvije godine zapošljavaju radnike na po nekoliko mjeseci, ali, vrijeme je proletjelo, već neko vrijeme zakon važi.

Kad kažu da pitanje korišćenja godišnjeg odmora u djelovima treba liberalnije regulisati, lako može značiti da bi im odgovaralo da godišnje odmore dijele po dva tri dana, kad kompaniji odgovara.

Prema podacima koje je ovih dana objavila agencija Anadolija minimalna plata u Crnoj Gori od 193 eura skoro deset puta je manja od najveće minimalne plate u Evropskoj uniji koja u Luksemburgu iznosi 1.923 eura. Najvišu minimalnu platu na Balkanu primaju radnici u Hrvatskoj gdje je minimalac 396 eura. Prema posljednjim dostupnim podacima, minimalna plata na Kosovu se kreće od 130 do 170 eura. U Makedoniji minimalna mjesečna zarada iznosi 131, u Albaniji 149 eura. U Srbiji minimalac iznosi 174 eura, a u BiH 191 euro.

Na kraju, koga zanima, položaj zaposlenih u Crnoj Gori lako se može informisati. Treba samo pitati prvu prodavačicu – koja je inače pripadnica najveće grupe crnogorskih radnika – koliko ima slobodnih dana, jesu li joj plaćeni dodatni sati provedeni na poslu, koliko joj traje godišnji odmor.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo