Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDIZBORNI ULCINJ: Umorni i istrošeni

Objavljeno prije

na

Komuna-e-Ulqinit-Opstina-Ulcinj

Nakon tačno četiri godine, Ulcinjani će na birališta 4. februara 2018. Kampanja je počela, a ključna bitka se vodi oko čelne funkcije – predsjednika Opštine. Gradonačelnik Nazif Cungu iz Nove demokratske snage – Forca, svjestan je da bi tu mogao ostati samo ako bude imao više glasova od Demokratske partije socijalista. Kako se to nije desilo ni na izborima 2014. godine (DPS je osvojio devet odbornika, a Forca 8), još manje je izgleda da se to dogodi na početku 2018.

Iz DPS-a su poručili da, po ovom pitanju, neće pristati na ucjene zbog eventualne podrške za predsjedničke izbore na državnom nivou.

,,Ukoliko budemo najjača i najmoćnija partija u Ulcinju najvjerovatnije će nam pripasti predsjednik Opštine. Poslije 4. februara ćemo znati s kim ćemo, šta ćemo i kako ćemo kreirati politiku za dobrobit građana Ulcinja”, kaže predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Ljoro Nrekić.

Cungu pokušava da na predizbornu koaliciju privoli Demokratsku uniju Albanaca (DUA) Mehmeda Zenke, sa kojom je nastupio u savezu „Albanci zajedno”, na parlamentarnim izborima 2016. Pregovori su neizvjesni. Unija traži četiri mjesta među prvih deset na zajedničkoj listi, ali Forca, za sada, pristaje na tri koliko DUA ima mjesta u sadašnjem sazivu Skupštine opštine. U Uniji kažu da u tom slučaju neće biti koalicije i da će na izbore samostalno. Ukoliko bi prihvatila zahtjev DUA, Forca bi imala najviše šest odbornika, odnosno dva manje nego 2014, ili čak pet manje nego na izborima održanim 2010.

Dok se očekuje odluka Unije, DPS je Cunguu poslao poruku: budžet Opštine Ulcinj za narednu godinu treba da donese lokalna vlast koja će biti konstituisana nakon izbora. „Krajem ovog mjeseca opštinski parlament će usvojiti odluku o privremenom finansiranju”, kazali su iz ulcinjskog DPS-a.

Odluka je iznenadila Cungua, jer je donijeta nakon što je lokalna uprava dala na javnu raspravu Nacrt odluke o budžetu za 2018. godinu. Aktivisti civilnog sektora ocijenili su da je javna rasprava bila netransparentna, čak ni na opštinskom sajtu nije bilo najavljeno njihovo održavanje.

Na sjednici Skupštine opštine za desetak dana usvojiće se i rebalans budžeta za tekuću godinu, sa katastrofalnim postotkom realizacije. Od planiranih 15,37 miliona eura u budžet Opštine se slilo tek oko 40 odsto sredstava!?

Prema riječima opštinskog sekretara za finansije mr Seada Osmanovića, za to postoje tri razloga. „Prvi je što nije došlo do realizacije izgradnje kolektora i kanalizacije za četiri naselja (Kodra, Totoši, Bijela Gora i Donja Bratica) u vrijednosti od 5.101.000 eura. Drugi, što nije dobijena saglasnost Vlade za jedan sanacioni kredit, a treći što nije došlo do prodaje zemljišta”, rekao je on.

Uz sva druga iznevjerena obećanja, u opoziciji su jedinstveni u stavu da trenutna vlast ne zaslužuje povjerenje građana. Posebno zbog stalnih nesporazuma između albanskih nacionalnih stranaka, što širom otvora vrata DPS-u. U toj partiji i smatraju da im sada pripadaju centralne poluge jer su, nakon prekompozicije lokalne vlasti, u martu prošle godine, prepustili funkciju gradonačelnika Cunguu, čija stranka je uz DUA i Albansku alternativu, dio vladajuće koalicije na državnom nivou.

Većina građana Ulcinja ne zamjera previše nacionalnim partijama što su dio centralne vlasti, ali žele da se ta pozicija iskoristi za investicije i napredak njihove opštine, a ne isključivo za lične interese, pa će na narednim izborima ponovo biti kažnjeni protagonisti inferiorne politike umotane u profitni patriotizam.

Zbog činjenice da je u Tuzima nedavno propala tzv. Tiranska platforma koja je predviđala da albanske stranke jedinstveno nastupaju poslije izbora u toj gradskoj opštini, još manje je šanse da se sličan dokument potpiše između nacionalnih partija u Ulcinju. Duboki lični animoziteti i rđavo dosadašnje iskustvo u vlasti produbili su nepovjerenje između najjačih albanskih stranaka, Cunguove Force i Demokratske partije Fatmira Đeke. Rezultat izbora u Ulcinju mogao bi da dugoročno odredi budućnost tih stranaka.

Učešće na izborima najavila je i Albanska alternativa Nika Đeljošaja, a tu su prvi put i Demokrate Alekse Bečića. Iako su spremni za koalicije, čini se da će i oni samostalno na izbore. To je, kažu u Građanskom pokretu URA, što se tiče njih, gotovo izvjesno, a sigurno u slučaju Socijaldemokrata.

,,Možemo da očekujemo odličan rezultat na ovim lokalnim izborima, jer su građani siti istih političara koji se rotiraju na funkciji gradonačelnika. Mislim da dolazi do kraja najgora vlast u istoriji Ulcinja”, kaže predsjednik Opštinskog odbora URA Omer Bajraktari.

U Socijaldemokratskoj partiji su uvjereni da treba okupiti građanski blok. ,,Realno je da postoji prostor za jačanje, ne samo SDP-a, nego i za jačanje opozicionog bloka. Ova vlast nije uspjela za dvije godine da potroši 25 miliona obezbijeđenih sredstava, nemamo nijedan cent ulaganja u rješavanje problema otpadnih voda ovog grada, koji je ključni uslov za razvoj turizma”, ističe šef Kluba odbornika te stranke Skender Elezagić.

On tvrdi da trenutni gradonačelnik troši novac građana Ulcinja za kampanju – asfaltira, prepravlja trotoare, stavlja rasvjetu, iako Cungu kaže da su sve to redovne investicije. ,,Šteta što izbori nijesu češće. Tada vlast osjeti da im izmiče tlo pod nogama i onda pokušavaju da nadomjeste sve ono što su propustili da urade”, kaže Elezagić.

Ni najvažnije investicije koje sada sprovode, ne idu zacrtanom dinamikom. Posebno se to odnosi na izgradnju kružnog toka u centru grada, vrijednog 290.000 eura, pa građani negoduju, a privrednici trpe štetu. Najavljeno je da će radovi trajati do 23. decembra, ali, kako navode inženjeri na gradilištu, to je realno da se desi – neposredno pred izbore!?

„Zato nama treba nova politika, nove ideje, novi ljudi, nova energija, jer smo strahovito umorni i istrošeni starom pričom, ponašanjem i djelovanjem”, zaključuje Bajraktari.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo