Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDSEZONSKE IGRE U ULCINJU: Lift u Starom gradu, ali gdje?

Objavljeno prije

na

Ono što nije uspjelo nijednoj dosadašnjoj vlasti u Ulcinju, pošlo je za rukom administraciji gradonačelnika Fatmira Đeke. Oni su donijeli urbanističko-arhitektonsko rješenje za Pristan, nakon raspisanog međunarodnog konkursa na kojem je bilo prijavljeno 11 radova, a najbolje je odabrala stručna komisija sastavljena od uglednih eksperata iz regiona, Crne Gore i Ulcinja. To znači da je taj najvrijedniji dio Ulcinja dobio tretman koji zaslužuje i da će ubuduće u svijet ići ljepše razglednice Ulcinja. Već od naredne jeseni će početi radovi na nizu objekata u toj zoni, a u Opštini ističu da očekuju ukupna ulaganja od oko pet miliona eura. Samo vlasnik objekta Plaža, u centralnom dijelu Pristana, Hasan Karamanaga, kaže da će vrijednost njegove investicije iznositi oko1,5 miliona eura.

No, polugodišnji rad Đeke, opštinskog Sekretarijata za urbanizam i navedene komisije, u dijelu koji se ticao tzv. vertikalne komunikacije za Stari grad, odnosno izgradnje lifta na istočnom dijelu tog lokaliteta, nije bio po volji nekim čelnicima Nove demokratske snage – Forca Nazifa Cungua. A ta stranka čini lokalnu vlast sa koalicijom okupljenom oko Đeke i sa dva odbornika URE.

Najoštriji u ocjenama bio je potpredsjednik Force Genci Nimanbegu, koji je i odbornik u Skupštini opštine. On je zaprijetio da će sudbina lifta biti ključ za dalje funkcionisanje vlasti u Ulcinju ističući da se takvim kompromisima ,,otvara put urbanoj, društvenoj i moralnoj devastaciji”.

Činjenica je da je prije sedam godina započeta gradnja tog lifta na opštinskom zemljištu, uz prećutnu podršku lokalnih i centralnih vlasti, ali su radovi ubrzo prekinuti. Investitor, ulcinjska kompanija Real Estate, tvrdila je da će panoramski lift, visine 36 metara i vrijedan oko 250 hiljada eura, značajno povećati broj turista u Starom gradu i da će biti svojevrsna artakcija. ,,Naš Stari grad je najviši na Jadranskom moru i upravo je zbog svoje visine veoma malo posjećen. I eksperti su saglasni da gradnja lifta neće narušiti ambijentalnu cjelinu”, kaže direktor ove kompanije i vlasnik ekskluzivnog apartmanskog kompleksa Palata Venecija Gani Rasulbegović.

On je najavio da će prve godine korišćenje lifta biti besplatno i, svo vrijeme, pod nadzorom liftboja. Iz Opštine je istovremeno navedeno da će taj i drugi liftovi koji se budu gradili biti na prostoru Starog grada ili Pristana, koji pripada opštini, biti u javnoj upotrebi. ,,I sve odluke koje se na to odnose biće ranije donijete na organima koalicije”, poručio je Đeka navodeći da ne želi da vjeruje da se pričom o liftu žele maskirati stvarne namjere.

O tome je javno govorio odbornik URA-e Dritan Abazović koji je pojedine čelnike Force optužio da zapravo pokušavaju da, zarad sopstvenih interesa, uguraju DPS na vlast u Ulcinju. „Pri tome se ne libe da zloupotrijebe kolege iako svi znamo da je lift u Starom gradu rješiv problem i da to nije razlog turbulencija u koaliciji”, kazao je on.

Abazović je rekao da je protiv da lift bude postavljen tamo gdje je sada metalna konstrukcija. „Forca je u državnoj vlasti. Prije dvije godine kada su oni sami donijeli DUP Pristan lift im nije smetao, a sada im smeta”, istakao je on dodajući da je uvjeren da će koalicija na opštinskom nivou nastaviti da funkcioniše. „Siguran sam da većina u toj stranci ne razmišlja kao pojedini čelnici, a ako se nekome ide u DPS, neka ide”, zaključio je on.

I doista: Cungu je, bar za sada, u manjini u takvim namjerama unutar vlastite stranke. Nema sumnje takođe da bi prihvatanje zahtjeva DPS-a da njihov član bude predsjednik Ulcinja bilo svojevrsno političko samoubistvo za Forcu. A da DPS, kao stranka sa najvećim brojem odbornika u ulcinjskom parlamentu, pristane na manje od toga, nema šansi.

S druge strane, Đeka ima veoma dobre odnose sa liderom DPS-a Milom Đukanovićem i nizom drugih čelnika DPS-a, a saradnju je uspio da uspostavi i sa zvaničnicima Albanije i Kosova.

Zato je, kako smatraju analitičari, malo izgleda da bi se vlast u Ulcinju mogla prekomponovati i navode da je mnogo realnije i poštenije da se u paketu sa parlamentarnim (bili oni ove jeseni ili u proljeće naredne godine) u ovoj opštini održe vanredni lokalni izbori.

Zato je na odgovornim političkim subjektima, naročito na onima koji su na vlasti, da se pripremaju za predstojeću turističku sezonu od koje Ulcinjani očekjuju da će biti bolja nego lani. Bar je tako krenulo, a i rezervacije su dobre. Istovremeno bi se albanske nacionalne stranke, ukoliko žele ponovo postati politički faktor u Crnoj Gori, trebale već dogovoriti o zajedničkom nastupu na izborima na državnom nivou umjesto što ogromnu energiju troše na međusobne optužbe i ugovaranje aneksa nerealizovanih sporazuma sa DPS-om. I to još u izbornoj godini!?

,,DPS u čitavoj ovoj priči dobro zna šta hoće i vrlo su ozbiljni. Znaju da Forca, koja ne poštuje ni sporazume među Albancima, ne treba ni njima, dugoročno gledano. Trebaju im samo za jednokratnu upotrebu, dok se ne završe kongresi DPS-a i SDP-a”, kaže funkcioner Građanske inicijative Vaselj Siništaj, koji je na zadnjim parlamentarnim izborima bio na zajedničkoj listi sa partijom Cungua.

U tako stvorenoj atmosferi, gotovo je bez ikakvog komentara prošlo istraživanje koje je pokazalo da je čak četiri petine Albanaca u Crnoj Gori nezadovoljno načinom na koji država rješava ekonomska, nacionalna i pitanja lokalne samouprave na područjima na kojima oni čine većinu.

„Albanci nijesu uspjeli da u kući, čiju su izgradnju pomogli, zauzmu mjesto koje zaslužuju”, rekla je dr Sabina Osmanović, koja je učestvovala u istraživanju, navodeći da je kod njih „malo ostalo od entuzijazma od prije devet godina” kada je ova država postala samostalna.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo