Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?

Objavljeno prije

na

Hoće li navodni signal predsjednika Milatovića Eskobaru u Njujorku promijeniti poziciju mandatara Spajića kad je u pitanju podrška njegove partije za formiranje vlade, ostaje da se vidi. Za sada je jasno da  će ,ukoliko Spajić ne dobije podršku za formiranje vlade,  građanima ostati gorak ukus obećanja o ekonomskim reformama i Evropi sad 2.   Koncentracionu Vladu koju bi predvodio Spajić još niko od političkih aktera ne spominje kao razumno  rješenje

 

Pregovori o formiranju vlade tapkaju na mjestu: pritisci se množe, a većina za njeno formiranje nikako da preskoči crtu. Mandatar Milojko Spajić trenutno je u neobičnoj situaciji –  kao mandatar ima podršku 44 poslanika, ali  za formiranje vlade ne uspijeva da obezbijedi ni  minimalnu većinu od – 41 poslanika. Među onima koji su ga podržali kao mandatara množe se glasovi koji imaju uslove za podršku njegovoj vladi.

Najveći problem Spajića je i dalje nedostatak pune podrške njegove  izborne liste nakon odluke da prekine pregovore o ulasku ZBCG u buduću vladu. Najnovija nevolja mandatara je i odluka Demokrata Alekse Bečića da „ključni glas za izbor nove vlasti ne zavisi od bilo kog poslanika sa liste Demokratske partije socijalista”.

Ta odluka Demokrata uslijedila je nakon što se otapanje Spajićeve podrške za formiranje vlade zaustavilo na 41,  a pošto su mu podršku uskratile dvije poslanice PES-a  Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović koje smatraju da u vladu treba da uđe ZBCG, te Ujedinjena Crna Gora, koja je bila dio izborne liste PES-a na junskim vanrednim parlamentarnim izborima.  Spajić iz svog bloka nema ni blanko podršku CIVIS-a koji smatra da vlada treba da ima veću podršku od 41.

Spajićeva većina, međutim, za Demokrate ima jedan sporni glas. Na parlamentarnim izborima 11. juna, DPS je nastupio u koaliciji sa SD-om i Demokratskom unijom Albanaca (DUA) čiji je lider Mehmed Zenka podržao Spajića za mandatara i na čiji se glas računalo i za novu vladu.

Predsjedništvo Demokrata  prije nekoliko dana je na predlog  Bečića, donijelo jednoglasnu odluku da presudan glas za izbor novog predsjednika Skupštine i vlade ne može doći sa liste DPS, ili da o tome odlučuju Socijaldemokrate (SD). Mediji su pisali kako bi i Spajić mogao da pokuša da učvrsti poziciju i glasovima SD-a. No, ta se partija u međuvremenu oglasila tvrdeći da oni ne učestvuju u pregovorima o vladi.

“Naša pozicija da ključni glas za izbor nove vlasti ne zavisi od bilo kog poslanika sa liste Demokratske partije socijalista (DPS) ne dovodi u pitanje moguću participaciju naše stranke u budućoj vlasti”, saopštio je ove sedmice generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović. “Međutim, ako ona bude formirana na način što se čelni ljudi zakonodavne i izvršne vlasti biraju glasovima onih koji su dobili mandate na listi DPS-a, to je za Demokrate neprihvatljivo”.

PES je odgovorio sa saopštenjem da će Vlada biti izglasana od onih koji su podržali  Spajića za mandatara, „što znači da većina neće zavisiti od poslanika sa liste DPS i SD“.  Kazali su da stav Predsjedništva Demokrata, da za izbor nove Vlade presudan glas ne bude sa liste DPS-a i SD-a, „jeste stav koji je PES već izglasao na Glavnom odboru te stranke.

Kako će uz taj uslov, te odluku da dio vlade ne budu ZBCG i URA, Spajić obezbijediti podršku, ostalo je nejasno.

Spajićevu nezavidnu poziciju  očekivano zdušno koristi ZBCG, nastavljajući sa pritiscima da se mandatar predomisli.

Funkcioner Nove srpske demokratije koja je dio ZBCG  Slaven Radunović poručio je ove sednice da Spajić  nema podršku 41 poslanika za formiranje Vlade. Kazao je kako je mandatar u bezizlaznoj situaciji, i to već desetak dana.

On je ocijenio da Spajić ima nekoliko pravaca ka kojima može da krene: „Jedan je da vrati mandat, drugi je da sa novih osnova pokrene nove razgovore sa nama i ostalim političkim subjektima, a treća je otvorena kolaboracija sa DPS-om. Četvrta opcija je da izađe sa nekom opcijom za formiranje vlade, a da ne dobije potrebnu podršku i da idemo na izbore”.

Mediji pišu o mogućim planovima PES-a da isključe dvije nesigurne poslanice iz partije, što im u računici o sastavljanju vlade ne bi donijelo ništa. Barski  odbor PES-a, kom pripada Radinka Ćinćur, jedna od poslanica koje su uskratile podršku Spajiću, saopštili su da „sugerišu poslanici Radinki Ćinćur da poštuje odluku Glavnog odbora PES, na šta je kako se dodaje obavezuje Statut, te da podrži Spajića”. Oni su je pozvali da u protivnom vrati mandat. “U slučaju da poslanica Ćinćur nije u mogućnosti da uvaži stavove kako Glavnog tako i Opštinskog odbora, pozivamo je da vrati mandat i omogući nesmetano formiranje proevropske i demokratske vlade”, piše u saopštenju OO PES Bar.

Mogućnost da se Spajić predomisli kada je u pitanju URA Dritana Abazovića,  zasad ne izgleda izvjesno. Mediji pišu da je mandatar  na predlog da se ipak pregovara sa tom partijom , rekao da bi „u tom slučaju izgubio više poslanika sa svoje liste nego što ih URA ima“.

U kom smjeru će Spajić ići, nije jasno. On je ove sedmice saopštio da ima  još dovoljno vremena  za njeno formiranje i da “rade na većini”.

“Ima još 50 dana. Intenzivno razgovaramo sa svim partnerima. Kao što znate, 44 poslanika je podržalo mene za mandatara i Glavni odbor (PES) je sa 95 osto glasova za usvojio odluku da se ide dalje. Radimo na toj većini, intenzivno razgovaramo sa političkim grupacijama kojima pripadaju ta 44 poslanika. Nadamo se da ćemo zatvoriti stvari što prije”, saopštio je Spajić nakon razgovora sa ambasadorima država članica Evropske unije (EU) u prostorijama Delegacije EU u Podgorici.

Na pitanje da li su upitna dva glasa poslanica PES-a i da li se planira njihovo isključenje odgovorio je: “Za sada ne bih to komentarisao…Vidjećemo. GO je bio izričit. Ogromna većina je podržala ovaj koncept vlade od 44 poslanika koja su podržala i moju kandidaturu za mandatara. Nikome nije jasno da ako 44 poslanika podrže direktno kandidaturu, prije toga potpišu kandidaturu, zašto je sada problem ta većina i zašto se izmišljaju razlozi kojekakve vrste”.

Odgovarajući na pitanje, ima li pritisaka stranih ambasadora za formiranje vlade, saopštio je da – nema. “Ne postoji nikakav pritisak, to su partnerske zemlje, koje žele da pomognu, koje su otvorene prema nama. Imamo intenzivan razgovor i komunikaciju. Jako su zainteresovani za Crnu Goru jer je Crna Gora predvodnik u integracijama, može da bude primjer svima, ali mi se neozbiljno ponašamo na političkoj sceni  i  oni su zabrinuti”, kazao je.

Zainteresovanost ili pritisak, tek ove sedmice opet se oglasio zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar, saopštivši da mu je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović signalizirao da je saglasan sa američkim stavom o vladi Crne Gore. Kako je izdjestvovana ta Milatovićeva navodna saglasnost, nije obrazlagao.

Eskobar je prethodne sedmice saopštio da u vladu Crne Gore ne bi trebalo da uđu antizapadne stranke, aludirajući na ZBCG.  Nakon te izjave oglasio se jedan od lidera ZBCG Andrija Mandić saopštivši da oni nijesu antizapadna stranka, a ubrzo se oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić: “On govori da niko ne smije da se miješa u to osim njegove zemlje. Nadam se da ću ga sresti da mu u lice kažem šta mislim o tome”.

Eskobar je trenutno u Njujorku  povodom zasijedanja Generalne skupštine UN,  gdje su i Milatović i premijer Abazović.  On je saopštio i da su „američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu“.

Milatović je prethodno javno kritikovao Spajićevu odluku da prekine pregovore sa ZBCG, nakon čega se govorilo o rascjepu unutar PES-a.

Hoće li Milatovićev navodni signal Eskobaru u Njujorku promijeniti poziciju Spajića kad je u pitanju podrška njegove partije za formiranje vlade, ostaje da se vidi. Za sada je jasno da će ukoliko  on ne dobije  podršku za formiranje vlade,  građanima ostati gorak ukus obećanja o ekonomskim reformama i Evropi sad 2.  Koncentracionu Vladu koju bi predvodio Spajić još niko od političkih aktera ne spominje kao razumno rješenje.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo