Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Preporod na naš način

Objavljeno prije

na

U Ministarstvu kulture su se latili posla od nacionalnog značaja. Projekat Revalorizacija kulturnih dobara Crne Gore je, hvale se u Ministarstvu, najveći i najvažniji koje to ministarstvo radi u posljednjih nekoliko decenija.

Preliminarna procjena pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara na teritoriji Crne Gore, tokom kojih će više od 210 pojedinaca provesti preko 1.500 dana na terenu, trebalo bi da bude završena sredinom avgusta.

,,Revitalizovali smo 2.000 kulturnih dobara. Biće ova država bogatija za brojna kulturna dobra, što je nemjerljivo kulturno bogatstvo”, pohvalio se ministar kulture Branislav Mićunović i dodao da u ovom trenutku, i pored velikog broja drugih projekata, nema važnijeg posla od ovog.

Ministarstvo kulture u popisu i zaštiti kulturnih dobara kasni ne godinama, nego decenijama. Pored samohvale što su konačno smogli snage da se uhvate u koštac sa ovim odgovornim poslom, i tako ispune svoje zakonske obaveze, da vidimo kako se u stvari realizuje taj projekat.

Autorka projekta Revalorizacija kulturnih dobara je generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar. Prije nego što je postavljena na čelo Direktorata Ljesareva je bila savjetnica za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture, pa potom dugogodišnja pomoćnica ministra za kulturna dobra. Izrada projekta valorizacije i revitalizacije kulturnih dobara je posao u nadležnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Ovog puta to pravilo je preskočeno.

Pored toga što je autorka projekta, Ljesareva je i član radnih timova za revalorizaciju kulturnih dobara, a i edukator na seminarima za stručne kadrove koji učestvuju u ovom projektu. Zanimljivo je da u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, Ministarstvo kulture, odnosno njegov Direktorat na čijem je čelu Lidija Ljesar, obavlja inspekcijski nadzor nad implementacijom projekta.

Jedna osoba je tako kao autor, realizator, implementator i nadzorni organ spojila četiri funkcije da bi realizovala projekat preporoda crnogorske kulturne baštine. Samoprijegorno, nema šta.

Možda je razlog ovolikoj akumulaciji funkcija, pored dnevnica koje se dobijaju za svaki od ovih poslova, i čuveni nedostatak kadrovskih kapaciteta.

,,U odnosu na evidentan nedostatak stručnog kadra u svim oblastima kulturne baštine, a posebno u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstvo kulture u kontinuitetu sprovodi aktivnosti na obezbjeđivanju uslova za angažovanje stručnjaka”, nedavno je objasnila Ljesar.

Početkom maja na jednom od predstavljanja ovog projekta ministar Mićunović je istakao da je uputio poziv i predstavnicima opozicionih partija da pošalju sve svoje profesionalce i stručnjake da se uključe u ovaj projekat jer „ovo nije dnevna politika, ovo je identitetska misija, koja stoji iznad svake vrste politike”.

Stručnjaci zaposleni u institucijama kulture, sa kojima je Monitor razgovarao, nijesu baš oduševljeni ovakvom politikom. Posebno im nije jasan kriterijum na osnovu koga su birani ljudi za rad na tom projektu.

,,Ne zna se koji je to kriterijum po kojem ljudi ulaze u komisiju i kako ta komisija radi. Nijesu angažovani ljudi iz struke, stručnjaci koji godinama rade u sektoru zaštite kulturne baštine”, kaže za Monitor konzervatorka zapošljena u JU Centar savremene umjetnosti Crne Gore Svetlana Dukić.

Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti i muzejski savjetnik, zapošljena u JU Muzeji, galerije i biblioteka Budva, je rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara u maju prošle godine bila uključena u realizaciju projekta Revalorizacija kulturnih dobara. Bez ikakvog objašnjenja i obrazloženja – isključena je iz projekta.

Đurašković u razgovoru za Monitor tvrdi da u projekat nijesu uključeni stručnjaci sa najboljim referencama.

,,Uključena su brojna imena bez iole ozbiljnijih referenci, ili oni koji, sigurna sam, nikada nisu ni čuli za postojanje određenog kulturnog dobra kojim treba da se bave. Kao što nizu kolega nije jasno kako i zašto ja nijesam uključena u projekat, tako ni meni nije jasno zašto određen broj referentnih stručnjaka, takođe, nije uključen, ili zašto su, bez obzira na edukativnu namjeru, na primjer u projekat uključeni studenti ili apsolventi arhitekture, a ne, po istom principu i studenti istorije”, kaže Đuraškovićeva.

Dukićeva objašnjava da, po njenim saznanjima, u projektu nije angažovan profesionalni fotograf za jedan od najbitnijih segmenata – foto dokumentaciju.

,,Fotografiše se mobilnim telefonima i čim se stigne. Neprofesionalno se pristupilo radu revalorizacije. A to je jedan od najvažnijih projekata od nacionalnog značaja. Time su pokazali kakav odnos imaju prema tome”, kaže Dukić.

Svetlana Dukić kaže da je pored nejasnih kriterijuma sporno i to što će rad na ovom veoma važanom poslu trajati samo nekoliko mjeseci.

Ministar Mićunović je objasnio da se u realizaciju projekta ušlo sa znatno kraćim rokovima, što je zahtijevalo angažovanje velikog broja stručnjaka, ali i pedesetak mladih arhitekata i studenata arhitekture koji će doprinijeti efikasnijem i kvalitetnijem okončanju posla.

U javnim istupima čelnika Ministarstva navode da je projekat počeo prošle godine. Vezuju ga za završeni rad na revalorizaciji nepokretnih kulturnih dobara Podgorice. Kažu da se trenutno radi na revalorizaciji pokretnih kulturnih dobara glavnog grada, ali i u ostalih dvadeset opština. Međutim, iako je elaborat o nepokretnim kulturnim dobrima Podgorice rađen prošle godine, još nije dostupan javnosti. Nepoznanice prate i novi projekat koji se radi na državnom nivou.

,,Pošto sam informisana jedino putem medija, ni meni nije jasno kada je projekat započet, jer nijesam dobila nikakvo obavještenje da su moja prošlogodišnja rješenja stavljena van snage. Načula sam da projekat treba da se završi do 21. avgusta ove godine, da je uključeno blizu 200 ljudi iz različitih struka i da će to koštati blizu pola miliona eura”, kaže Đurašković.

Sve ove informacije pokušali smo da dobijemo od Ministarstva kulture. Odgovori nijesu stigli. No, to ne treba da čudi. Iz Ministarstva ne odgovaraju ni na upite svojih zaposlenih a kamoli medija.

,,Čudno ponašanje zaposlenih u Ministarstvu. Ne odgovaraju na mejlove, na telefonske pozive. Ponašaju se kao da mi postojimo zbog njih, a ne oni zbog nas. Iz Ministarstva se ne kontaktiraju ljudi iz struke koji mogu da daju svoje stručne sugestije. Niti im se možemo obratiti”, kaže Dukić.

Ministarstvo kulture, čiji se čelni ljudi koji se bave zaštitom kulturnih dobara nijesu mijenjali deceniju, do sada se nije pretrglo u zaštiti kulturnog blaga Crne Gore. Zbog nepoštovanja mjera zaštite propisanih Zakonom o zaštiti spomenika kulture iz 1991. godine, kao i novim Zakonom koji je na snazi od 2010. iz Ministarstva i njemu potčinjenih zavoda, sekretarijata, uprava i direktorata skoro niko nije odgovarao. Oni uglavnom donose i dopunjavaju zakone, formiraju komisije, konsultuju se i plaču nad devastiranom baštinom. Za to vrijeme brojni spomenici kulture, prvenstveno nepokretni, su promijenjeni do neprepoznatljivosti ili uništeni.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo