Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prirodna katastrofa

Objavljeno prije

na

Velika Albanija, skliznula je u prošlost, nažalost njeno mjesto nije ostalo upražnjeno. Naslijedila ju je „prirodna Albanija”. Slična je, samo veća. Ovoga ljeta ideja Koča Danaja, direktora Instituta za regionalne prognoze iz Tirane, postala je izuzetno zanimljiva i za javnost u Crnoj Gori.

Danaj je doktor političkih nauka, u biografiji mu je zapisano da je 1999. bio glavni politički savjetnik u kabinetu šefa albanske Socijalističke partije Fatos Nanoa. Od septembra 2000. do februara 2002. godine radio je kao politički savjetnik premijera Iljira Mete, sljedeće dvije godine savjetovao je narednog premijera Pandeli Majka. Jedni ga vide kao ozbiljnu, drugi kao marginalnu političku figuru.

Agencija Albaniapress najavila je početkom 2011. objavljivanje Platforme prirodne Albanije. Prema Danajevom objašnjenju, pravo vrijeme za priču o prirodnoj Albaniji nastupilo je zato što je albansko pitanje uspjelo da se probije iz folklornih ramova, izašlo iz arhive velikih sila i postalo real politika. ,,Albanska liga u Prizrenu je u suštini ostala nezavršen posao. Ustanak Albanaca u 1911-1912. je nedovršen. Nezavisnost Albanije je priznata i kao takav realizovana, samo u jednom dijelu albanske teritorije. Ostali djelovi albanskog prostora su ostali, ili su pripojeni drugim susjednim državama.”

Danaj naglašava da su, iako su Albanci 28. novembar 1912. slavili kao Dan nezavisnosti, administrativne granice te države zapravo definisane na ambasadorskoj konferenciji u Londonu jula 1913 . koja je ,,razbila tlo Albanije u pet djelova”. Albanci, kako kaže, žive u dvije i po države – Albaniji, Kosovu, Makedoniji i u obliku nacionalnih manjina u Crnoj Gori i Srbiji.

Kao instrumente za ostvarenje prirodne Albanije Danaj navodi dijalog i demokratske rasprave. ,,Platforma daje prioritet debati, dijalogu, poštovanju suštine demokratije, odnosno ljudi na samoopredjeljenje i narodni referendum, posebno”.

I ko bi htio, teško može da zaboravi kuda u balkanskoj verziji vode narodni referendumi o samoopredjeljenju. Direktno u krvoproliće.

Prema mišljenu upućenih, osim na Kosovu, gdje ideju o ujedinjenju Albanije i Kosova zastupa pokret Samoopredjeljenje Aljbina Kurtija, ostali relevantni albanski subjekti u regionu, kao i u samoj Albaniji, nemaju u programima koncept stvaranja ni velike, ni prirodne Albanije. Ipak, tokom prošlogodišnje proslave stogodišnjice nezavisnosti Albanije, albanski prvaci su žalili što Albanci ne žive u jednoj državi na Balkanu. „Ovo je realnost. Ali, mnogo bi bolje živjeli u jednoj jedinoj državi unutar evropske porodice”, kazao je kosovski premijer Hašim Tači.

Adem Demaći, aktivista poznat kao simbol otpora na Kosovu govorio je o nepravednoj podijeli Albanaca: ,,Uz Božju pomoć, i našom borbom i otporom, došli smo do ove situacije danas, da bez naše želje imamo dvije države, ali opet, bolje dvije nego pola. Mi smo dvije albanske zemlje, i pjevamo dvije himne, ovo je paradoks koji ne postoji u svijetu, ali mi smo paradoksalan narod. Mi postižemo čuda koja niko ne može da predvidi”. Demaći je nedavno imenovan za političkog savjetnika za region novog albanskog premijera Edija Rame.

Krajem avgusta njemački dnevnik Zidojče Cajtung prenio je vijest o tome da Albanci pokreću ,,masovnu peticiju” za zajedničku državu. Kako su javili mediji u regionu na pres-konferenciji održanoj u Minhenu, filozof Kočo Danaj je kazao da očekuje preko milion potpisa podrške peticiji za ujedinjenje svih Albanaca u jednu državu. Najavio je da će rezultate peticije saopštiti u Minhenu 28. novembra, na Dan albanske zastave.

Danaj je u intervjuu za njemačku agenciju DPA kazao da svi Albanci treba da žive u jednoj državi, prenio je Dan. Ako ne bude formirana Prirodna Albanija, kako je rekao, biće novog rata na Balkanskom poluostrvu.

Buru u Crnoj Gori Danajeva inicijativa je izazvala nakon što je predsjednik Građanske inicijative Vaselj Siništaj izjavio da bi tu peticiju potpisao. Ostali političari koji zastupaju Albance kazali su kako su više zainteresovani da Albanci žive zajedno u ujedinjenoj Evropi.

Nekoliko sagovornika Monitora istaklo je da priča o Prirodnoj Albaniju znači samo još jednu zloupotrebu u režiji vlasti koja pokušava da homogenizuje crnogorsko biračko tijelo i preusmjeri pažnju javnosti sa neriješenog pitanja opštine Tuzi uoči lokalnih izbora u Podgorici.

Dževdet Pepić, dugogodišnji novinar, slaže se da je čitava priča malo napumpana. „Smatram da je ovo daleko od realnosti. Protiv sam svih ‘prirodnih’ država jer to praktično ne postoji. Mislim da Albanci u Crnoj Gori i svijetu imaju više prioritetnih problema, prije svega težak ekonomski položaj. Pokretanje ovakvog pitanja pogoduje rađanju raznih nacionalističkih ideja i dobra je tema za skretanje pažnje sa problema koji muče građane jugoistoka Evrope.”

Pepić naglašava da je isključivo zastupanje pojedinih naroda kroz nacionalne partije kontraproduktivno. „Pogledajmo samo odnos vlasti prema nacionalnim partijama kojih kod albanskog naroda ima nekoliko i koje se prosto utrkuju da se dodvore režimu u Crnoj Gori.” On smatra da bi Albanci i ostali u Crnoj Gori trebali da porade na tome da više ne budu potpora ove vladajuće strukture već da u pravom smislu te riječi budu ravnopravni partneri.

Pepić zaključuje kako je „puno pametnije da Albanci, ma sa koje strane granice bili, bolje sarađuju i da se granice više ne diraju jer svi dobro znamo šta prekrajanje granica na Balkanu donosi”.

Prema procjenama Monitorovih sagovornika Danajeva inicijativa možda će imati određenu podršku dijaspore, ali će ona izostati u samoj Albaniji – „ Albancima u Albaniji je dosta previranja”.

Iako priča o prirodnoj ili nekoj sličnoj Albaniji može biti i biva lako zloupotrijebljena, nije riječ o šupljoj priči. Direktor Kipreda Instituta za politička istraživanja iz Prištine Iljir Deda, krajem prošle godine ukazao je na važnost ekonomskog razvoja Kosova za priču o albanskom ujedinjenju. „Kosovo je prije deset godina bilo razvijenije od Albanije, a danas zaostaje i možemo samo zamisliti šta će se dešavati u idućih desetak godina, ako se ovaj trend nastavi. Albanija će biti još nekoliko koraka naprijed, a Kosovo će i dalje zaostajati. Ako se do kraja ovog desetljeća stanje ne promijeni, ujedinjenje sa Albanijom neće biti romantičarska nacionalna ideja, nego izraz racionalne potrebe da se Kosovo razvija i da se osjeća dijelom međunarodne zajednice”, kazao je Deda za RFE.

Iako svako ima pravo da sanja, san o svim Albancima u jednoj državi, ukoliko neko krene u njegovu realizaciju, ne može imati drugačiji ishod nego drugi slični snovi – postaće noćna mora. Uvijek se može razmatrati da li je istorija bila pravedna prema ovom ili onom narodu. Pokušaji popravljanja istorije, međutim, Albance bi vodili u ponavljanje Miloševićeve škole: da pozivajući se na istorijske nepravde uđu u konflikt sa narodima oko sebe, faktički pomognu jačanju velikosrpstva na Balkanu i na kraju izgube ono što imaju. Na drugoj strani, Albanci imaju istorijsku šansu da evropeizuju prostor u kojem žive. Oni za razliku od, recimo, Bošnjaka, nijesu, istorijski gledano, žrtve raspada bivše Jugoslavije. Imaju dvije države, bitan uticaj u trećoj. Albanci mogu, u Evropi, živjeti sa svojim narodom i drugima kao cjelina u kulturnom smislu. Ne dirajući granice. Za sve u regionu bi bilo dobro, da iskoriste takvu, izrazito evropsku poziciju. Posebno za njih.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo