Povežite se sa nama

MONITORING

PRODAJA INSTITUTA U IGALU – PROPALA ILI ODLOŽENA DO IZBORA: Ne igraj na Engleze

Objavljeno prije

na

Propast nekog posla, po pravilu, nije dobra vijest. Ipak, prošlonedjeljna informacija da je Vlada – nakon šestomjesečnog zatišja – odlučila da raskine privatizacioni ugovor sa navodnim američko-britanskim konzorcijumom IWG kojim su „Englezi” za 10 miliona eura mogli postati većinski vlasnici akcija Instituta Dr Simo Milošević u Igalu, nikoga nije ražalostila. Makar ne javno.

Ništa, dakle, od Centra izvrsnosti koji bi, kako su prije godinu zborili (ne)uvjerljivi propagandisti ovog projekta, Herceg Novi i Crnu Goru pretvorio u svjetski brend. Zvanično, Vlada je od ugovora odustala nakon što IWG nije ispunila praktično nijedan od ugovorenih uslova, zaključno sa plaćanjem kupljenih akcija. Na drugoj strani, pojasnio nam je predsjednik Tenderske komisije za privatizaciju Branko Vujović, oni su skupa s menadžmentom Instituta ispunili ,,skoro sve obaveze” propisane ugovorom. Skoro sve.

,,Zahtjev kupca da se ugovoreni rok od šest mjeseci produži na neodređeno vrijeme nijesmo prihvatili, jer njihovi razlozi zbog čega nijesu do sada ispunili obaveze za nas nijesu bili ubjedljivi”, saopštio je Vujović Radiju Jadran, navodeći da IWG nije imenovao svoje članove odbora direktora, da nijesu obezbjedili memorandum o saradnji sa navodnim partnerom – firmom Internacional Hospital Group (IHG) koja upravlja menadžmentom u nekoliko svjetski poznatih velnes centara, platili akcije i pružili valjane garancije za najavljene investicije.

Institut ostaje vlasništvo Crne Gore (iako je, pojedinačno, njegov najveći akcionar Republika Srbija sa približno četvrtinom akcija). Vujović najavljuje kako je raspisivanje novog, petog, tendera za njegovu privatizaciju – neizvjesno.

,,Pri činjenici da smo imali četiri neuspješna tendera, treba da se zabrinemo, odnosno da konstatujemo da nije baš jednostavno naći pravog investitora, koji treba da investira preko 50 miliona eura i da kompaniju vodi na pravi način, koji bi je doveo u fazu u kojoj je nekad bila”, edukuje nas bivši ministar ekonomije i direktor Agencije za promociju stranih ulaganja.

Ne može se reći kako njegove opservacije nailaze na opšte odobravanje. ,,Nemoguće je pronaći prave partnere kad imate imidž visokokorumpirane države kojoj prijeti bankrot i čiji su najviši državnici optuženi ili već priznali kriminalne aktivnosti koje traju decenijama bez reakcije nadležnih zarobljenih institucija”, kaže Milorad Đurović, nekadašnji direktor Instituta, danas lider hercegnovskog ogranka URA.

Slično rezonuje i ostatak opozicije u Novom. ,,Sve dok Vlada bude tretirala Institut kao spa-centar kvazi bogate i respektabilne klijentele, a vrijedni zemljišni kompleks, zelene površine i dragocjenu Titovu vilu kao građevinsko zemljište, ostaće vrlo problematično pitanje budućnosti Instituta”, kazala je predsjednica lokalnog SNP-a Danijela Đurović.

Branko Vujović zaboravlja da pojasni da li i danas važe argumenti sa kojima je, prije godinu dana, lično on protežirao vlasnike IWG-a. Ko god da su oni.

Valja podsjetiti kako je Dušan Radović Krušo, lider Izbora koji u koaliciji sa DPS vlada Herceg Novim, u aprilu prošle godine, nakon prezentacije IWG, tvrdio: ,,Ako prodaju Banju raskidamo koaliciju i gotova priča. Jedna od firmi je osnovana 2005. godine, a njen direktor je direktor u još deset firmi, na 36 firmi je ista adresa direktora. Krajnji im je cilj da grade za prodaju. Mi smo za njih domoroci”. Branko Vujović je na te optužbe odgovarao da se radi „o ozbiljnim kompanijama iza kojih stoje ambasade država” (valjda SAD i Velike Britanije). I dosoljavao: „Konzorcijum ima podršku Evropske banke za obnovu i razvoj, jakog investicionog fonda koji realizuje velike investicije u Londonu. Predstavnik je već dva puta bio u Crnoj Gori, oduševljen lokacijom za ulaganja”.

Danas, niti se šta gradi, niti se vladajuća koalicija rastura. Niti se ko stidi zbog neispunjenih obećanja.

Samo su zadovoljni radnici Instituta. ,,Sindikat smatra da raskidom kupoprodajnog ugovora zaposleni u Institut nijesu ništa izgubili, već su naprotiv, dobili makar nadu da će Institut Igalo dobiti novu šansu…”, stoji u sindikalnom saopštenju. Uz računicu da bi za njih najgori rasplet bio da je IWG ispunio ugovorene obaveze a da je po pitanju statusa radnika ostao pri prošlogodišnjim stavovima.

Po objavi ništavnosti prošlogodišnjeg ugovora, oglasila se i lista Izbor. Obistinila su se, kažu, njihova upozorenja da „IWG nije respektabilan kupac”. Potom objašnjavaju zašto su, ipak, u parlamentu podržali tu privatizaciju. Pa gledaju u budućnost – sa imenom novog kupca na usnama: „Prvo treba da riješimo mogući stečaj koji Institutu prijeti zbog duga prema Jugobanci, a onda da započnemo pregovore sa kanadsko-izraelskim partnerom koji je zainteresovan za Institut i za saradnju, ali ne na osnovu kvadrata i nekretnina nego po metodi obrta i povećanja vrijednosti akcija Instituta na berzi”.

Mogao bi biti mali problem što se o sudbini Instituta ne odlučuje ni u Izboru, ni u Herceg Novom. Ponovo će glavnu riječ o svemu imati Vlada i njen Savjet za privatizaciju.

Samo je pitanje kada, upozorava poslanik Obrad Gojković. ,,Ne vjerujte da je ova priča završena”, kazao je prošle nedjelje u parlamanetu, ,,Tu je 230 hiljada kvadrata vrijednosti 200 miliona eura, ne treba se uljuljkivati u ove priče i vjerovati kako su crnogorski državljani uključeni u ovaj posao odustali od njega”.

Gojković objašnjava da iz dokumentacije koja je pratila pregovore sa IWG nedostaje zapisnik sa satanka na kome su – u nepoznatom svojstvu – učestvovali ,,članovi bliske rodbine najvećih političara ove države”. Pa računa: ,,Ovdje se radi o izgradnji 700 stanova i 150 vila. Neko iz vladajućih struktura je obećao da će napraviti studiju lokacije i ucrtati te objekte, ali je taj neko na vlasti još samo četiri mjeseca. To je problem. Investitor neće da uloži pare dok taj neko ne dobije vlast i za naredne četiri godine. Onda će se, pod ovim ili nekim drugim imenom, vratiti da završe započeto”.

To je priča koju gledamo dvadeset godina. Samo se mijenjaju tzv. Grci,Rusi, Izraelci, Kanađani, Tajlanđani, Holanđani, Srbi, Italijani, Kinezi, Arapi… Poneko se pravi i Englez. Nama se, uglavnom, isto piše.

Ravno do dna

Od raspisivanja prvog privatizacionog tendera, 16. aprila 2008. do novembra prošle godine kada je potpisan ugovor sa IWG, kao potencijalni kupci kroz Herceg Novi i Podgoricu defilovali su: predstavnici švajcarske kompanije Home Art and Sales Services u vlasništvu Filipa Ceptera, austrijska Christof Management International, MK Grupa srpskog kralja šećera Miodraga Kostića, francuski kozmetički gigant Vichy. Za kupovinu Instituta, prije raspisivanja tendera, interesovali su se zvaničnici norveške vlade ali i Milan Panić prvi premijer SRJ i osnivač američke farmaceutske kuće ICN. Svi su odustali od posla u Novom. Ili su odbijeni. Najviše novca za akcije Instituta nudili su Austrijanci (25 miliona eura). Ta je ponuda, nakon što su dobili šansu da je realizuju, ostala prazno obećanje. Ispostavilo se da potencijalni kupac ne može da obezbijedi garancije da će ispuniti ono što je ponudom obećao. Najmanje su ponuđene akcije vrjednovali Francuzi, svega 300 hiljada eura. Kao dodatni problem javila se pretpostavka da bi težina njihovog brenda (Vichy je jedno od zvučnijih imena današnje kozmetičke industrije) zagušila sve ono što je ime Instituta u Igalu, makar nekada, značilo u svijetu zdravstvenog turizma. Ostaje za nauk da Vlada (vlade) skoro deset godina ne može da pronađe kupca za nekada najveće lječilište ovog profila na Mediteranu i jedan od tri-četiri (uz Adu Bojanu i Sveti Stefan) dragulja iz crnogorske turističke ponude. Čak ni po cijenu da se na zemljištu koje okružuje Institut i čuvenu Titovu vilu podigne veliki stambeni kompleks.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo