Povežite se sa nama

OKO NAS

PROIZVOĐAČI ĆUMURA: GODINAMA POD LUPOM: Legalno, ali nepodnošljivo

Objavljeno prije

na

Vlasnici ugostiteljskih objekata i domaćinstva, koji svakodnevno podnose dim iz ćumurana, kažu da su nadležni digli ruke. Ćumurane, u stvari, i nijesu ničija nadležnost, napravljene su bez građevinskih dozvola i bez eleborata procjene uticaja na životnu sredinu. U večernjim satima, dim iz njih, tvrde vozači, ometa i saobraćaj. Dimna zavjesa ponekad do te mjere smanjuje vidljivost da su vozači prinuđeni da zaustavljaju vozila pored puta.

Vlasnici vikedica i ugostiteljskih objekata kažu da intenzivan dim teškog mirisa ne samo smanjuje vidljivost, već i otežava disanje.

,,Iz godine u godinu sve je gore jer stalno niču nove ćumurane. Od pet sati popodne do ranih jutarnjih sati toliko je dima da se moramo zatvarati u kuće. Ne može se distati. Dim je je ponekad toliko gust da ‘pada’ po magistrali pa vozila udaraju u bankine, a na desetine njih se i zaustavlja pored puta jer je nemoguće bezbjedno voziti. Prošla vlast nije imala razumijevanja za naše muke, bojimo se da neće ni ova”, kazala su za Monitor nekolicina vlasnika vikedica na Crkvinama.

U kolašinskoj komunalnoj policiji predhodnih godina nekoliko su puta naglašavali da sve ćumurane rade nelagalno. Iz te službe su tvrdili da ih zakon sputava da učine mnogo kad je riječ o regulisanju odnosa u toj oblasti. Neki od proizođača su dosad i registrovali firme, ali to ne umanjuje muke onih koji žive u blizini.

,,Mi svakodnevno pokrećemo inicijativu prema nadležnim organima ali niko ne reaguje. Nadležni za zaštitu životne sredine i uređenje prostora, koje smo obavijestili o situaciji tvrde da je procenat zagađenosti veoma mali, ali ovakva dimna zavjesa direktno ugrožava sigurnost vozača koji prolaze dionicom od grada do Crkvina. Zakon nam ne daje mogućnost da bilo šta drugo učinimo, osim da obavijestimo inspekcije”, pravdali su se se ranijih godina komunalni policajci.

Nadležni kažu da u zakonima koje regulišu oblast životne sredine nema ćumurana. Sekreterijatu za uređenje prostora, komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine obratilo se nekoliko privatnih preduzetnika. Oni su tražili da im se na osnovu zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu dostavi mišljenje da li je obavezna izrada eleborata procjene uticaja na životnu sredinu za objekte koji suvom destilacijom drveta i karbonizacijom proizvode ćumur. Analizirajući taj zahtjev, Sekreterijat za uređenje prostora prije dvije godine odgovorio je da u zakonu ne piše da se mora raditi eloborat za takve objekte.

Urbanisti smatraju da je ,,diksutabilno da li je zakonodavac trebalo da uvrsti i ćumurane u objekte za koje je obavezan elaborat”. Nijedan od vlasnika ćumurana do sada nije podnio zahtjev za izdavanje tehničko-urbanističkih uslova. Tako niko od njih i nema taj dokument, ali ni građevinsku dozvolu, koja bi uslijedila kasnije. Ukoliko to u budućnosti učine, nadležni za urbanizam obećavaju da će voditi računa da ti objekti, shodno prostorno urbanističkim planovima, budu smješteni daleko od magistrale, naseljenih mjesta i turističko-ugostiteljskih objekta.

,,Prema postavkama plana, biće im dat uslov prema kojem će ti objekti morati da budu na nekoliko stotina metara od sobraćajnica, objekata u kojim se živi i radi. Nakon tih urbanističko tehničkih uslova slijedila bi građevinska dozvola. Sve to, naravno, ukoliko neko od njih i podnese zahtjev, a do tada mi ne možemo da reagujemo”, kažu u lokalnoj upravi.

U Opštini objašnjavaju da je kontrola rada ćumurana nadležnost različitih državnih inspekcija. Na primjer, za početak, s obzirom na to da rade bez građevinskih dozvola, to bi trebalo da bude predmet pažnje inspektora za uređenje prostora. Koliko je poznato, oni do sada nijesu dolazili tim povodom u Kolašin. Nakon nekoliko prijava mještana, prije par godina, jedino je inspektorka za ekologiju Jelena Nikčević obećala da će obavijestiti ostale inspekcije na državnom nivou, kako bi reagovale u skladu sa svojim nadležnostima. Nije poznato da li je ispunila obećanje, ni da li je ikog više zanimalo stanje u toj oblasti.

Jedan od bivših ministara poljoprivrede Tarzan Milošević, prije četiri godine, prilikom jedne posjete Kolašinu na novinarsko pitanje koje se odnosilo na probleme ćumurana, odgovorio je da je to nadležnost lokane uprave. On je, ipak, kazao da smatra da dim iz njih ne zagađuje vazduh u većoj mjeri, jer se radi o preradi drveta, koju traba podržati. Takođe, Opštini je tada preporučio da „nađe način da legalizuje te objekte”. Ništa od toga do sada nije učinjeno, a stanje u proizvodnji ćumura je nepromijenjeno.

No, i argumenatacija onih koji žive od prodaje ćumura je jaka. Nedavno je Kolašinac Budo Pelević novinarima ispričao kako od tog posla prehranjuje sedmočlanu porodicu. Ipak, njegove kolege naglašavaju kako za jednu ćumuranu treba i mnogo drvne mase, mjesečno oko 90 kubnih metara. Sve to, kažu, obezbjeđuju legalnom kupovinom. Dodatni troškovi su i vreće za pakovanje ćumura, prevoz, gorivo za motorne testere… Uz sve to i naporan fizički rad.

,,Prosto je nevjerovatno da se diže tolika halabuka oko dima od sagorijvenja drva. Sve to u varoši u kojoj mjesecima gori gradska deponija i gdje imamo jezero fekalija na Brezi. Proizvodnja ćumura je leglana, radimo pošten posao, plaćamo obaveze prema državi, ne krademo, ne siječemo nelagalno šumu…Samo ljubomora komšija i sugrađana je problem. Od dima se niko neće otrovati, to je sigurno jer ni do sada niko nije imao zdravstvenih problema. Pored toga, nijesmo izgradili ćumuranu ispod nečijeg prozora nego na poljani”, kaže vlasnik ćumurane na kojeg su se, kako tvrdi, do sada komšije žalile ,,svim mogućim lokalnim organima”, pa čak i zvali policiju.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo