Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PUT DO MATEŠEVA: Malo nade

Objavljeno prije

na

Skupština Crne Gore usvojila je 8. decembra Zakon o autoputu Bar – Boljare. Za usvajanje zakona glasala su 44 poslanika vladajuće koalicije, 22 glasa su bila protiv, a dva uzdržana.

Fakat da su javnosti ostali nepoznati važni detalji oko ,,posla vijeka”, Vlada pokušava da prikrije reklamirajući autoput kao eurokrem: ,,Nakon što je 2006. vratila dostojanstvo svom narodu i potvrdila sve atribute koji znače slobodu i odgovornost za budućnost države, koja teži napretku svakog svog građanina, i tako ostvarila vjekovni san koji se prenosio sa očeva na sinove, Crna Gora je na pragu da dosanja još jedan podvig o kojem se govori decenijama.”

Ili ćemo dosanjati ili bankrotirati.

Nakon usvajanja u parlamentu, sljedeći korak je objavljivanje Zakona u Službenom listu.

,,Najdalje 42 dana od objavljivanja u Službenom listu i obavještavanja partnera moraju početi radovi. Oni će u punom zamahu početi iduće godine kada bi i naš partner trebalo da izradi glavni projekat čime će se stvoriti preduslovi za početak glavnih radova”, objasnio je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović.

Od 13 amandmana opozicije na zakon o autoputu, koji će graditi kineska kompanija, nije usvojen nijedan. U vjetar su otišle ocjene opozicionih poslanika da zakon otvara mogućnost za sadejstvo organizovanog kriminala i korupcije. Većina je većina, a ona kaže da projekat autoputa neće ugroziti makroekonomsku stabilnost države i da je njegova realizacija ispregovarana na najbolji mogući način. ,,Projekat autoputa” treba razumjeti kao pjesničku sliku, jer stvarni projekat ne postoji.

Prioritetna, dakle, dionica od Smokovca do Mateševa biće dugačka 41 kilometar i koštaće 809,58 miliona eura, po kilometru 19,7 miliona eura. Projektovana brzina na ovoj dionici autoputa je 100 km/h a vrijeme putovanja između Podgorice i Kolašina skraćuje se sa sadašnjih sat i po na 25 minuta.

To čudo, kažu Kinezi, vidjećemo za četiri godine. Kompanija CRBC spremna je da odmah počne sa projektom izgradnje dionice Smokovac – Mateševo, na budućem autoputu Bar-Boljare, saopšteno je novinarima u sjedištu te kompanije u Pekingu.

,,Nigdje ne možete naći dokument ili pročitati u novinama da ugovore nijesmo ispoštovali 100 odsto. Potpuno smo uvjereni da ćemo završiti projekat za četiri godine”, kazao je predsjednik CRBC-a Lu Šan.

Da bi se put, jednog lijepog dana, kompletirao, treba izgraditi 49,2 kilometra od Smokovca do Bara i 75 kilometara od Mateševa do Boljara. To je ideja.

Tokom skupštinske rasprave, objašnjavajući da je pravljenje autoputa moglo početi ovako ili nikako, ministar Brajović je više puta podsjetio da nije bilo moguće pronaći partnere zainteresovane da put do Mateševa grade po modelu privatno-javnog partnerstva. To ga, međutim, ne sprječava da predviđa kako će ostatak puta biti izgrađen baš po tom modelu. Za ovu dionicu, kažu, niko nije bio zainteresovan jer je najteža, a za druge dvije će, sudeći po pričama iz Vlade, investitori nagrnuti toliko da ćemo morati da ih razgonimo. Zvuči kao sve, samo ne kao ozbiljan plan.

,,Izgradnja autoputa Bar-Boljare je strateški projekat za Crnu

Goru, čija realizacija bi trebalo da omogući ravnomjerniji razvoj sjevera i juga države, iskorišćavanje prirodnih bogatstava, razvoj

turizma, bolje saobraćajno povezivanje i ukupan ekonomski razvoj”, ponovila je bezbroj puta Vlada. Problem u vezi s tim je što čitava priča ima smisla jedino ako se govori o čitavom autoputu. Njegovo parče koje završava u Mateševu, stanovnicima sjevera, liše Kolašina, neće donijeti bogznašta.

Tačno je da izbjegavanje Platija znači mnogo; to je, svakako, najgori dio postojećeg puta. Da biste, međutim, od Kolašina stigli do granice sa Srbijom ili do Plava, Andrijevice, Berana, Petnjice, Bijelog Polja ili Mojkovca i dalje ćete se voziti kroz Bakovića klisuru, preko, kažu vozači, užasnog dijela puta pored Tare ispred Mojkovca, treba se provući putem kod Slijepač mosta… Sve u svemu, sjever će ostati daleko.

Prije izgradnje puta kroz Platije, preko Mateševa se putovalo između sjevera i juga Crne Gore. Mateševo je bilo neizostavan dio šoferskih priča iz tog vremena; nekad se moglo popeti do tamo, često, zbog snijega, nije. Tamo je polovinom prošlog vijeka živjelo 260, početkom ovoga – ni sto ljudi. Na ovovremeno pitanje – šta ću ja u Mateševu – vlast i dalje nema smislen odgovor.

Protivnici ovakve izgradnje autoputa smatraju da put do Mateševa, pored širokih polja za korupciju, obezbjeđuje samo da podgorički velikaši lagodno stignu do svojih hacijendi u Kolašinu, ako im bude vruće ili ako se zažele zimskih sportova. I, naravno, mogućnost da povlašteni biznismeni u svoje turističke ponude uvrste razne ,,hajkinge” i ,,bajkinge”. Priča o crnogorskim ljepotama, o blizini mora i planina može da se ispriča iako joj je kraj na koti ski centra Kolašin 1450 ili kod Bianca Resort & Spa okruženog ,,veličanstvenim borovim šumama” s ,,pogledom na planinu Bjelasica koji oduzima dah”. U tom slučaju, ostatku sjevera bi prijetila opasnost da bude u gorem položaju nego što je sada.

A sad je – nigdje. Ljudi bježe od teškog života, besparice, nezaposlenosti i uprkos raznoraznim strategijama, stvarne nezainteresovanosti vlasti za ove krajeve. Sa civilizovanim putem Vlada je toliko zakasnila da bi, sve i kad bi obećala da će čitav put biti gotov za četiri godine, bilo malo nade da će nekoga zadržati.

Uzalud su se, kako trenutno stvari stoje, ljudi radovali formiranju opštine Petnjica. Niko se u posljednjih deset mjeseci, prema službenim podacima, u taj kraj nije doselio, odselilo se 30 ljudi. Rođeno je desetoro djece, umrlo 27 ljudi.

Ko misli da je odveć rano za sumornu statistiku, može da pogleda Andrijevicu. Ta opština je obnovljena početkom devedesetih, iseljavanje nije zaustavljeno. U prvih deset mjeseci ove godine doselile su se 22 osobe, otišlo ih je 64. Saldo je minus 42. Rođene su 42 bebe, umrlo je 48 ljudi.

U Mojkovcu je na 56 rođenih 78 umrlih, broj doseljenih je 43, odseljenih 90. U Plavu su rođene 102 bebe, umrlih je 109; došlo je 47, otišlo 87 ljudi.

Berane i Bijelo Polje drže nekako pozitivnu stopu nataliteta, ali broj ljudi koji odlazi je ogroman. Od januara do oktobra ove godine u Berane se doselila 101 osoba, otišlo ih je 258. Bijelo Polje je još gore: došle su 142 osobe, odselile se 424.

Nekad se u Crnoj Gori brojalo koliko u nekom mjestu ima “dimova”; bilo je to drugo ime za ognjište, odnosno domaćinstvo. Kad bi tako brojali, sjever bi, sasvim sigurno, izgledao još gore nego u zvaničnoj statistici. Podaci o odseljenima i doseljenima crnogorskog Zavoda za statistiku odnose se samo na migracije unutar zemlje. Oni koji odlaze u inostranstvo po pravilu svoj boravak ne odjavljuju. O njihovom odlasku svjedoče samo prazne kuće.

O svojevrsnom autizmu koji vlada južno od Bioča svjedoči i činjenica da, kad god bude neko nevrijeme ili padne kakva stijena, pa se put ka Kolašinu zatvori, mediji jednoglasno jave kako je ,,sjever odsječen”. Ni oni koji pišu saopštenja, ni oni koji ih prenose nijesu u stanju da se prisjete kako izgleda Crna Gora na geografskoj karti. I kad se ne može ka Podgorici, stanovnicima sjevera preostaju još tri strane svijeta, samo to nema ko da vidi. Nekako u skladu sa tom logikom je i državna politika prema sjeveru.

Geografska karta može nam puno reći i o putu zbog kojeg smo zadužili generacije, ako pogledate gdje je Mateševo. Prosto: kad stignete u Mateševo, uz dužno poštovanje stanovnicima tog mjesta, nijeste stigli nigdje.

Sudeći prema ozbiljnosti koju je Vlada dosad pokazala oko izgradnje kompletnog puta, velike su šanse da će izgradnja kompletnog puta, ako je bude, trajati decenijama. A onda bi se, autoputem do Boljara, išlo kroz divne, puste, predjele.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo