Povežite se sa nama

OKO NAS

PUTEVIMA FALSIFIKOVANOG NOVCA: Prevare bez granica

Objavljeno prije

na

Slučaj plasiranja lažne novčanice u jednoj trgovini u Beranama, opomenuo je trgovce a i građane da se ponovo u opticaju našao falsifikovani novac, ili bolje reći da ga je uvijek i bilo. Nepoznati muškarac u jednoj prometnoj prodavnici u gužvi je zamolio kasirku da mu „preko reda” usitni sto eura, a zatim se užurbano udaljio. Kasirki se učinilo nešto sumjivo, pa je novčanicu stavila u aparat koji je odmah počeo da pišti i upozorava na prevaru, ali od mušterije nije bilo ni traga.

Već sjutradan kasirke su morale da provjeravaju svaku papirnu novčanicu uz izvinjenje kupcima, jer se ispostavilo da lažna stotka od prethodne noći nije jedina u dnevnom pazaru.

„Kada smo ujutru provjeravali ostali novac, pronašli smo veliki broj sitnijih papirnih novčanica, od pet i dvadeset eura, koje su veoma vješto falsifikovane” – ispričala je kasirka.

Ovaj slučaj nije prijavljen policiji, kao ni mnogi drugi koji se dešavaju svakodnevno, jer je policijsko-sudska procedura, koja nakon toga slijedi, veoma duga i komplikovana.

„Toga smo i mi svjesni. Onaj ko dođe do lažne novčanice radije se odlučuje da je se i sam negdje oslobodi, nego da prijavi policiji. Nije ni svjestan da time čini krivično djelo”, kaže službenik policije.

On napominje da su najlakša meta vlasnika lažnih novčanica prodavci na pijacama, koji ne nose sa sobom aparate, a novčanice su tako vješto urađene da ih je veoma teško „od oka” prepoznati.

„Najlakše je falsifikovati novčanicu od dvjesta eura, a najbolji falsifikat koji smo do sada pronašli bio je od sto eura. Ipak, najviše je lažnih novčanica od pedeset eura” – priča taj inspektor.

Zbog ranijih slučajeva koji su registrovani i njihove učestalosti, policija je imala običaj da upozorava vlasnike trgovina i građane da obrate pažnju na novac koji primaju na ruke, i to je u više navrata urodilo plodom. Tako je jednom prilikom zabilježen slučaj da je prodavačica na kiosku prepoznala „lažnjak” i tada je uhvaćen Rožajac koji se lagodno šetao po Beranama s torbom u kojoj je, kako se ispostavilo, bilo ni manje ni više nego pet hiljada lažnih novčanica, uglavnom u većim apoenima.

I dok su se građani i prodavci koliko-toliko izvještili u prepoznavanju krupnih novčanica, posljednji, neprijavljeni slučaj, unio je pometnju zbog saznanju da su, osim krupnih, u opticaju i sitnije falsifikovane papirne novčanice.

„Na te novčanice slabo ko obraća pažnju. Oni koji ih imaju često ih i nesvjesno plasiraju. Ako već znaju da su ih negdje dobili lako ih se oslobode trgujući kod pijačnih prodavaca” – kaže jedan trgovac.

Policiji, kako nam je potvrđeno, nije prijavljen nijedan slučaj sitnijih lažnih novčanica, manjih od pedeset eura, jer ih vlasnici radije unište ili ih se i sami oslobode, nego da se ko zna koliko dugo povlače po policiji i po sudovima zbog pet ili dvadeset eura.

Statistički podaci za prošlu godinu precizno govore da je Centralna banka Crne Gore u 2014. otkrila, odnosno obradila 772 falsifikata novčanica i kovanica eura, što je devet odsto više nego u 2013. godini. Kako su agenciji Mina-business kazali iz CBCG, najviše je bilo falsifikovanih novčanica od 20 eura, 162 komada i kovanica od dva eura, 150 komada.

Obrađena je i 101 falsifikovana novčanica od 50 eura, 81 od pet, 76 od 100, 53 od 200, 12 od deset i pet od 500 eura. Bilo je i 77 falsifikovanih kovanica od 50 centi i 55 od jednog eura.

Iz prometa je prošle godine povučeno oko 2,3 hiljade oštećenih novčanica ukupne vrijednosti 1.36,4 hiljade eura. Povučeno je 900 novčanica od 50 eura, 600 od 20, 550 od deset, 500 od 100, 300 od pet i 120 novčanica od 500 eura. Iz CBCG su tada napomenuli da se podaci odnose na oštećene, ne i na pohabane novčanice.

Monitorov dobro obaviješteni izvor objašnjava da najveće količine falsifikovanog novca na Balkan i u zemlje Evropske unije stiže iz ilegalnih fabrika koje se nalaze u Rumuniji. ,,U toj zemlji se najviše rade lažni euri, kuvajtski dinari i američki dolari. Najteža za falsifikovanje je britanska funta. Kriminalne grupe koje se bave stavljanjem u promet falsifikovanog novca kupuju ga u vrijednosti od dvadeset odsto pravog. Tako se, na primjer, za milion eura lažnog novca, plaća dvjesta hiljada eura” – kaže naš izvor.

Nedjeljnik Vreme još prije sedam godina objavio je zanimljivo istraživanje u kojem se konstatuje kako se u zemljama zapadne Evrope, poput plimnog talasa, širi nova vrsta prevare.

,,Njemačka policija nazvala ju je ,,poslovna otimačina” (u originalu: ,,Rip-Deal”). Riječ je o dobro smišljenoj i vješto izvođenoj razmjeni falsifikovanog novca za pravi, i to u velikom stilu i velikim sumama. Pri tome, žrtve obično ništa ne sumnjaju, a i kad pomisle da nešto nije u redu, već je kasno – prevaranti su dotle preko sedam gora i sedam mora. Šteta koju su prouzrokovali je ogromna. Prema procjenama švajcarske Službe za policiju i pravosuđe, kriminalci na ovaj način građane prevare za najmanje 20,000.000 švajcarskih franaka godišnje. Samo je u Njemačkoj oko 1.000 ljudi postalo žrtvom ovakvih prevara. U prosjeku je svako izgubio između 60.000 i 100.000 eura”, navodi se u ovom istraživanju.

Ideja je, kako se objašnjava, prilično jednostavna i genijalna. Kriminalci, kako piše Vreme, pretražuju novinske i internet oglase u potrazi za nekretninama, skupim automobilima, jahtama, vrijednim nakitom, satovima, umjetničkim djelima, pa čak i konjima. Ne ustručavaju se ni da ,,preuzmu” nečiju radnju ili firmu, ili da ponude investiciju u već postojeći ili biznis u povoju.

,,Omiljene žrtve su Njemci i Švajcarci, a mjesto sastanka Milano ili Torino”, tvrdi autor ovog istraživanja.

Kao ,,rezervna” mjesta sastanaka kriminalci koriste i gradove u Francuskoj, zemljama Beneluksa ili Španije. Pri tome ih biraju tako da žrtvama ,,uštede dalek put”. Članovi ovih kriminalnih grupa vole da se predstavljaju kao Italijani, Arapi, Grci, Česi. Rado koriste jevrejska, italijanska ili arapska imena. Zloupotrebljavaju akademske titule, ponekad se, čak, predstavljaju i kao arapski šeici.

Najčešće je, međutim, riječ o kriminalcima iz bivše SFRJ. Operišu u većim grupama, jer mijenjanje sastava timova policiji otežava sagledavanje strukture grupe i razmjera prevare. Šefovima kriminalnih grupa ovo omogućava da one niže u hijerarhiji drže u neznanju o veličini plijena.

Monitorov dobro obaviješteni izvor potvrđuje da i u ovom poslu ima kriminalaca iz Crne Gore, kao i sa čitavog Balkana. On kaže da prevare na našim prostorima nijesu tako velike kao na zapadu.

,,Zagrebačka policija imala je jednu veću akciju hapšenja kriminalaca i falsifikatora novca. Najveća je pod nazivom Morava izvedena u Srbiji, kada je među uhapšenima bilo i nekoliko crnogorskih državljana, jedan Beranac i jedan Mojkovčanin”, priča Monitorov izvor.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je, ipak, malo tržište i falsifikovani novac u našu državu ulazi u manjim količinama jer nema velikih transakcija kao što je to slučaj u zapadnoj Evropi.

To, naravno, nije utjeha za siromašnog crnogorskog građanina koji u novčaniku pronađe falsifikovanih pedeset eura. U srazmjeri sa stepenom siromaštva i socijalne bijede u Crnoj Gori, to bi bilo kao najmanje pet hiljada za prosječnog građanina bogatih zapadnoevropskih država.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo