Povežite se sa nama

OKO NAS

RAST PORODIČNOG NASILJA U KOLAŠINU: Žrtve štite nasilnike

Objavljeno prije

na

,,Znam da ne treba, ali se jako sramim ovoga što mi se godinama dešava”, tako je priču o onom što doživljava u braku, uz traženje garancija da joj se ime neće naći u novinama, počela 50-godišnja Kolašinka. Tvrdi da se boji svakog muževljevog povratka iz kafane, jer to gotovo uvijek podrazumijeva da će biti pretučena. Tako je već dvadesetak godina, a fizičko nasilje trpi, kaže, od prvog dana braka.

,,Moj suprug je intelektualac i ja sam intelektualka, spadamo u imućnije porodice. Nije tačno da o tome šta im se dešava ćute samo neobrazovane žene. Ja ćutim decenijama, a ne bih vam umjela tačno kazati iz kojih razloga. Nikad nijesam nikome, osim sestri i najboljoj drugarici do kraja ispričala o onome što trpim”, kaže sagovornica Monitora.

Tokom svih minulih godina najviše je vodila računa o tome da komšije ne čuju svađu ili plač iz njihovog stana. Tako je, kaže, vaspitana i ne može ni zamisliti da bi ikada mogla otići u policiju i prijaviti muža. Ne vjeruje, čak i kada bi to učinila, da bi naišla na razumijevanje i zaštitu. Na diskreciju naročito, ne.

,,Možete zamjeriti ili ne, ali meni je najbitnije da se za ovo ne čuje. Ne bih prijavila da znam da neka od mojih komšinica trpi nasilje. Vaspitana sam tako da su to porodične stvari. Jako bi me naljutilo kada biste, vi ili moja sestra prijavile mog muža. Niko nema pravo da to uradi, ukoliko ja neću”.

Upravo takav stav žrtava porodičnog nasilja, kažu u nadležnim službama, veliki je problem. Kako je, nedavno, na tribini posvećenoj tom problemu, kazala socijalna radnica Ivana Marković, zbog toga, naročito u malim sredinama treba što glasnije govoriti o porodičnom nasilju.

„Najčešće su žrtve porodičnog nasilja u Kolašinu, kao i u Crnoj Gori, žene i djeca. Žrtve se često i stide onog što im se dešava, a okolina nasilnika opravdava. Jedan od razloga za takvo stanje je i tradicionalni metod vaspitanja”, kazala je Markovićeva.

Prema iskustvima koje je, na istoj tribini, iznijela ljekarka opšte medicine dr Jadranka Vučinić, u Kolašinu je lakše otkriti neku tešku bolest nego žrtvu nasilja. Žrtve će, pojasnila je ona, radije posjećivati ljekara, žaliti se na psihosomatske probleme, hronične bolove, a iza svega toga stoji trpljenje koje se nikad ne otkriva. ,,Žrtve su često vrlo uplašene, pa čak ne žele uzeti ni edukativni materijal, koji sadrži informacije o službama koje im mogu pomoći. Nerijetko su ljute kad im se takva pomoć ponudi”, tvrdi dr Jadranka Vučinić.

Prema svim parametrima u Kolašinu je porodično nasilje u porastu, a kako su nedavno novinarima saopštili u tamošnjoj službi Centra za socijalni rad, moglo bi se govoriti i o drastičnom povećanju u odnosu na minule godine. Ipak, tokom prošle godine prijavljeno je svega 16 nasilnika, a samo u tri slučaja to su učinile žrtve. Svi ti slučajevi su procesuirani. U nadležnim službama primjećuju i da su, za razliku od prethodnih godina, žrtve nasilja češće iz ekonomsko dobro situiranih porodica. Dominantno je emocionalno nasilje. Kao i ranije, nasilnici su, uglavnom, muževi.

Ipak je, kažu socijalni radnici, više prijava otkad je uspostavljena nacionalna linija SOS za podršku žrtvama nasilja u porodici. Takođe primjećuju da i medijska podrška žrtvama daje dobre rezultate, pa one bar nezvanično pričaju o svojim problemima.

To kaže i 40-godišnja ugostiteljska radnica, koja je samo tokom minule tri godine više puta zbog nasilja prijavljivala partnera s kojim je do skoro živjela u vanbračnoj zajednici. Da zaštiti sebe i zatraži pomoć, objašnjava, mnogo su joj pomogle TV emisije, kao i ispovijesti drugih žena. Ona tvrdi da je veliki napredak ostvaren i kada je riječ o odnosu službenika policije, koji evidentiraju prijave i razgovaraju sa žrtvama.

,,Mnogo je drugačije nego, recimo, prije 15 godina kada sam s rođakom otišla u policiju zbog batina koje je dobila od muža. Policajac, koji je tada razgovarao s njom, bar pola sata je potrošio da je ubijedi da ne piše prijavu. Objašnjavao joj je da je za poštenu porodicu sramota da se ‘vuče po policiji i sudovima’. Dobro se sjećam da je zaključio pitanjem: A ima li muškog stvora koji nije ošamario ženu?. Na sreću, moja iskustva s policjom posve su drugačija. Sve su uradili kako treba i kako bi me zaštitili”, kaže ona.

Prema riječima Lele Vuković iz PR službe Ministarstva rada i socijalnog staranja, od ukupno 1.155 poziva, upućenih tokom prošle godine na SOS liniju za pomoć žrtvama nasilja u porodici, iz Kolašina je bilo svega šest.

,,Tih šest poziva uputile su tri žene, žrtve nasilja. Dvije su prijavile psihičko i fizičko nasilje, a jedna sumnju na psihičko, fizičko i seksualno nasilje”, kazala je ona.

Vuković tvrdi da se u centrima za socijalni rad, pa i u kolašinskoj službi, za svaku žrtvu nasilja priprema individualni plan usluga. To podrazumijeva ,,objedinjavanje svih oblasti rada i precizira obaveze svih učesnika, a sačinjava se u saradnji sa žrtvom, u skladu s njenim sposobnostima, drugim važnim licima iz okruženja žrtve, kao i organima i organizacijama koji treba da obezbijede zaštitu ili pruže neku uslugu”.

,,Ministarstvo rada i socijalnog staranja propisalo je novu organizaciju, standarde i način rada centara za socijalni rad, koji podrazumijeva uvođenje voditelja slučaja u centrima za socijalni rad, kao i uvođenje poslova supervizora stručnog rada u većim centrima za socijalni rad. Supervizorski nadzor u manjim centrima za socijalni rad vrše službenici Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, koji je osnovan početkom minule godine”, naglašava Vukovićeva.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo