Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REFORMISANJE UNIVERZITETA CRNE GORE: Svi pod konac

Objavljeno prije

na

Za Univerzitet Crne Gore odavno mnogi njegovi profesori tvrde da je daleko od savremene visokoškolske institucije.

U nedavnom intervjuu Monitoru profesorica Filozofskog fakulteta Tatjana Đurišić-Bečanović kazala je da je „totalitarni režim u potpunosti progutao Univerzitet Crne Gore”. Ovo je definitivno najnasilnije doba u istoriji Univerziteta, jer je prvi put dokazano neustavno djelovanje njegove uprave. Zakon je suspendovan, izbori u zvanja vrše se po partijskim kriterijumima podobnosti, nauka se od nas ne traži, kao uostalom ni znanje ni u jednoj oblasti, nabrojala je Đurišić-Bečanović neke najbitnije karakteristike UCG.

Ovih dana državni Univerzitet ponovo se našao u fokusu pažnje akademske i ostale javnosti.

,,Crnogorski visokoobrazovni sistem je prožet sveprisutnom korupcijom, plagijarizmom, za koje univerzitetska rukovodstva ne pokazuju ni minimum napora da ih preveniraju, suzbiju ili sankcionišu u skladu sa zakonom i etičkim kodeksima, glasno najavljivanim reformama koje se uglavnom svode na eksperimente bez polaznih analiza i jasne strategije, uz klijentelističke veze koje prijete da uguše akademski i njemu imanentni kritički duh”, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje povodom Dana studenata (4. april).

Istog dana, rektorka Univerziteta Radmila Vojovodić najavila je sveobuhvatne reforme studija na Univerzitetu kao „važne i neophodne”. Vojvodićeva je objasnila da tek slijedi najvažniji dio reformi koji se odnosi na smanjenje broja predmeta i dobre i kvalitetne programe za njih, dobar standard studenata po nastavniku, projekciju nastavnog kadra, borbu za kvalitet i internacionalizaciju, uvođenje engleskog jezika kao obaveznog i prakse koja ulazi u nastavne programe.

Živi bili, pa vidjeli.

Reformama koje sprovodi Univerzitet Crne Gore biće povećan nivo i kvalitet obrazovanja, a studenti će steći znanja i vještine prepoznatljive na tržištu rada, ocijenjeno je u srijedu na okruglom stolu Ishodi učenja i potrebe tržišta rada, koji je organizovan u Rektoratu UCG.

Nekoliko profesora UCG, sa kojima smo razgovarali, nisu optimisti da će ovako zamišljene reforme nešto bitnije poboljšati. Elementarna provjera znanja i referenci postojećih profesora pokazala bi katastrofalne rezultate, kažu naši izvori. Reference najužeg rukovodstva UCG to najbolje pokazuju. Na svim fakultetima je slična situacija. Kod mnogih bi se pronašli različiti oblici antietičkog ponašanja: od plagijata, preko šlepanja na radovima, do pisanja radova za druge.

Naši sagovornici upozoravaju da tržište rada ima samo jednu bitnu dodirnu tačku s visokim obrazovanjem: pretpostavlja se kvalitet znanja i diploma. Uz to, kažu, tržište rada ne zavisi toliko od visokog obrazovanja koliko se tvrdi. Dokazi: zapošljava se mnogo veći procenat onih bez visokog obrazovanja, što je i normalno. Dalje, tržište rada zavisi presudno od stanja u privredi, a ono je u Crnoj Gori veoma loše. Tržište rada značajno zavisi od investicija, koje su takođe na niskom nivou, kao i proizvodnja uopšte.

Posebna priča su reference rukovodstva Univerziteta. Neki njegovi članovi nemaju doktorat, a prema novim predloženim pravilima ni ostali ne bi mogli biti izabrani u njegovo rukovodstvo. Sudeći prema dostupnim dokumentima sa sajta UCG, neki od njih nisu mogli biti izabrani prošle godine prema tadašnjim kriterijumima da su se ti kriterijumi dosljedno primjenjivali. Ali, zahvaljujući dvojnim standardima, koje režira glasačka mašinerija, mnogim profesorima ponovljeni su izbori u isto zvanje, a neki doktorandi nisu mogli da prođu. Odlučivalo se selektivno i nezakonito, jer su nekima tražene reference koje nigdje nisu konkretno propisane.

Nedavno je, prema našim izvorima, došlo do svađe i vrijeđanja prilikom glasanja na Senatu, kada je zbog dobrog lobiranja izabran kandidat za redovnog profesora – bez propisanih referenci.

Sada se mnogi pitaju da li je rukovodstvo UCG osvetnički izrežiralo reforme i strategije sve sa ciljem da se centralizuje UCG i disciplinuju predavači.

U tome rektorka ima podosta pomagača. Jedan od aktivnijih je Duško Bjelica. Pored toga što je profesor, koji bi morao da redovno drži predavanja, on obavlja tri vrlo značajne funkcije: predsjednik je Upravnog odbora UCG, član Senata i član Centra za doktorske studije. Do prije godinu i po uz navedene funkcije, suprotno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, bio je i dekan Fakulteta za sport, član Savjeta za visoko obrazovanje, član Savjeta za sport i član Komisije za raspodjelu prihoda od igara na sreću za nevladine organizacije.

Prema zvaničnim sajtovima, on je osnivač i direktor zvučne nevladine organizacije Crnogorska sportska akademija, koja se promoviše na najvišem nivou kao da je državna.

Reformatorima na UCG, upozoravaju naši izvori, ne pada na pamet da usvoje propis, kojim bi se onemogućio višestruki izbor na tako značajne funkcije odlučivanja. Izgleda da je bitnije što su požurili da prepišu i prilagode inostrane pravilnike i donesu mnoga druga stroga pravila, koja ni oni sami ne ispunjavaju, ali ni ogroman broj ostalih profesora na UCG. O privatnim fakultetima da se i ne govori. Nikoga, pa ni Vladu, izgleda nije briga da li će takva mjerila dodatno demotivisati potencijalne naučne kadrove i kakve će to sve posljedice imati po UCG i visoko obrazovanje Crne Gore.

Dobro upućeni upozoravaju da reforme moraju obuhvatiti sve važne segmente, pa i rukovođenje Univerzitetom. Višestrukost u obavljanju funkcija nije ni normalna ni moralna.

U završnoj fazi je izrada Predloga pravilnika o izboru akademskog osoblja u odgovarajuće zvanje. Izvođač posla je Savjet za visoko obrazovanje. Mnogi njegovi članovi obavljaju i druge važne funkcije na UCG i crnogorskim privatnim univerzitetima. Za ovu temu je bitna činjenica da niko, kako tvrde naši izvori, od članova Savjeta sa UCG ne zadovoljava naučne kriterijume, koje su sami predložili. Provjerom u biltenima UCG može se utvrditi da ne samo što nemaju samostalne radove u referentnim časopisima, nego najčešće nemaju ni radove iz sopstvene naučne vertikale.

Kada smo u pomenutom intervjuu Monitoru pitali profesoricu Tatjanu Đurišić-Bečanović je li tačno da niko nema šanse da na UCG doktorira ako nije režimski čovjek, odgovorila je ovako: ,,Kriterijumi su pooštreni, ne samo da je neophodno da kandidat bude režimski, nego i mentor i članovi komisije moraju biti podobni. Kontrola kvaliteta i nauke je totalna. Kriterijumi za izbor u zvanja na Univerzitetu Crne Gore trenutno pogoduju glumcima ili pak naučnicima poput Duška Bjelice”.

U međuvremenu ništa se nije promijenilo.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo