Povežite se sa nama

DRUŠTVO

REFORMISANJE UNIVERZITETA CRNE GORE: Svi pod konac

Objavljeno prije

na

Za Univerzitet Crne Gore odavno mnogi njegovi profesori tvrde da je daleko od savremene visokoškolske institucije.

U nedavnom intervjuu Monitoru profesorica Filozofskog fakulteta Tatjana Đurišić-Bečanović kazala je da je „totalitarni režim u potpunosti progutao Univerzitet Crne Gore”. Ovo je definitivno najnasilnije doba u istoriji Univerziteta, jer je prvi put dokazano neustavno djelovanje njegove uprave. Zakon je suspendovan, izbori u zvanja vrše se po partijskim kriterijumima podobnosti, nauka se od nas ne traži, kao uostalom ni znanje ni u jednoj oblasti, nabrojala je Đurišić-Bečanović neke najbitnije karakteristike UCG.

Ovih dana državni Univerzitet ponovo se našao u fokusu pažnje akademske i ostale javnosti.

,,Crnogorski visokoobrazovni sistem je prožet sveprisutnom korupcijom, plagijarizmom, za koje univerzitetska rukovodstva ne pokazuju ni minimum napora da ih preveniraju, suzbiju ili sankcionišu u skladu sa zakonom i etičkim kodeksima, glasno najavljivanim reformama koje se uglavnom svode na eksperimente bez polaznih analiza i jasne strategije, uz klijentelističke veze koje prijete da uguše akademski i njemu imanentni kritički duh”, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje povodom Dana studenata (4. april).

Istog dana, rektorka Univerziteta Radmila Vojovodić najavila je sveobuhvatne reforme studija na Univerzitetu kao „važne i neophodne”. Vojvodićeva je objasnila da tek slijedi najvažniji dio reformi koji se odnosi na smanjenje broja predmeta i dobre i kvalitetne programe za njih, dobar standard studenata po nastavniku, projekciju nastavnog kadra, borbu za kvalitet i internacionalizaciju, uvođenje engleskog jezika kao obaveznog i prakse koja ulazi u nastavne programe.

Živi bili, pa vidjeli.

Reformama koje sprovodi Univerzitet Crne Gore biće povećan nivo i kvalitet obrazovanja, a studenti će steći znanja i vještine prepoznatljive na tržištu rada, ocijenjeno je u srijedu na okruglom stolu Ishodi učenja i potrebe tržišta rada, koji je organizovan u Rektoratu UCG.

Nekoliko profesora UCG, sa kojima smo razgovarali, nisu optimisti da će ovako zamišljene reforme nešto bitnije poboljšati. Elementarna provjera znanja i referenci postojećih profesora pokazala bi katastrofalne rezultate, kažu naši izvori. Reference najužeg rukovodstva UCG to najbolje pokazuju. Na svim fakultetima je slična situacija. Kod mnogih bi se pronašli različiti oblici antietičkog ponašanja: od plagijata, preko šlepanja na radovima, do pisanja radova za druge.

Naši sagovornici upozoravaju da tržište rada ima samo jednu bitnu dodirnu tačku s visokim obrazovanjem: pretpostavlja se kvalitet znanja i diploma. Uz to, kažu, tržište rada ne zavisi toliko od visokog obrazovanja koliko se tvrdi. Dokazi: zapošljava se mnogo veći procenat onih bez visokog obrazovanja, što je i normalno. Dalje, tržište rada zavisi presudno od stanja u privredi, a ono je u Crnoj Gori veoma loše. Tržište rada značajno zavisi od investicija, koje su takođe na niskom nivou, kao i proizvodnja uopšte.

Posebna priča su reference rukovodstva Univerziteta. Neki njegovi članovi nemaju doktorat, a prema novim predloženim pravilima ni ostali ne bi mogli biti izabrani u njegovo rukovodstvo. Sudeći prema dostupnim dokumentima sa sajta UCG, neki od njih nisu mogli biti izabrani prošle godine prema tadašnjim kriterijumima da su se ti kriterijumi dosljedno primjenjivali. Ali, zahvaljujući dvojnim standardima, koje režira glasačka mašinerija, mnogim profesorima ponovljeni su izbori u isto zvanje, a neki doktorandi nisu mogli da prođu. Odlučivalo se selektivno i nezakonito, jer su nekima tražene reference koje nigdje nisu konkretno propisane.

Nedavno je, prema našim izvorima, došlo do svađe i vrijeđanja prilikom glasanja na Senatu, kada je zbog dobrog lobiranja izabran kandidat za redovnog profesora – bez propisanih referenci.

Sada se mnogi pitaju da li je rukovodstvo UCG osvetnički izrežiralo reforme i strategije sve sa ciljem da se centralizuje UCG i disciplinuju predavači.

U tome rektorka ima podosta pomagača. Jedan od aktivnijih je Duško Bjelica. Pored toga što je profesor, koji bi morao da redovno drži predavanja, on obavlja tri vrlo značajne funkcije: predsjednik je Upravnog odbora UCG, član Senata i član Centra za doktorske studije. Do prije godinu i po uz navedene funkcije, suprotno Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, bio je i dekan Fakulteta za sport, član Savjeta za visoko obrazovanje, član Savjeta za sport i član Komisije za raspodjelu prihoda od igara na sreću za nevladine organizacije.

Prema zvaničnim sajtovima, on je osnivač i direktor zvučne nevladine organizacije Crnogorska sportska akademija, koja se promoviše na najvišem nivou kao da je državna.

Reformatorima na UCG, upozoravaju naši izvori, ne pada na pamet da usvoje propis, kojim bi se onemogućio višestruki izbor na tako značajne funkcije odlučivanja. Izgleda da je bitnije što su požurili da prepišu i prilagode inostrane pravilnike i donesu mnoga druga stroga pravila, koja ni oni sami ne ispunjavaju, ali ni ogroman broj ostalih profesora na UCG. O privatnim fakultetima da se i ne govori. Nikoga, pa ni Vladu, izgleda nije briga da li će takva mjerila dodatno demotivisati potencijalne naučne kadrove i kakve će to sve posljedice imati po UCG i visoko obrazovanje Crne Gore.

Dobro upućeni upozoravaju da reforme moraju obuhvatiti sve važne segmente, pa i rukovođenje Univerzitetom. Višestrukost u obavljanju funkcija nije ni normalna ni moralna.

U završnoj fazi je izrada Predloga pravilnika o izboru akademskog osoblja u odgovarajuće zvanje. Izvođač posla je Savjet za visoko obrazovanje. Mnogi njegovi članovi obavljaju i druge važne funkcije na UCG i crnogorskim privatnim univerzitetima. Za ovu temu je bitna činjenica da niko, kako tvrde naši izvori, od članova Savjeta sa UCG ne zadovoljava naučne kriterijume, koje su sami predložili. Provjerom u biltenima UCG može se utvrditi da ne samo što nemaju samostalne radove u referentnim časopisima, nego najčešće nemaju ni radove iz sopstvene naučne vertikale.

Kada smo u pomenutom intervjuu Monitoru pitali profesoricu Tatjanu Đurišić-Bečanović je li tačno da niko nema šanse da na UCG doktorira ako nije režimski čovjek, odgovorila je ovako: ,,Kriterijumi su pooštreni, ne samo da je neophodno da kandidat bude režimski, nego i mentor i članovi komisije moraju biti podobni. Kontrola kvaliteta i nauke je totalna. Kriterijumi za izbor u zvanja na Univerzitetu Crne Gore trenutno pogoduju glumcima ili pak naučnicima poput Duška Bjelice”.

U međuvremenu ništa se nije promijenilo.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo