Povežite se sa nama

OKO NAS

ROMI I AKTIVIZAM: Ni poslanika, ni sindikalca

Objavljeno prije

na

Crna Gora je jedina od bivših jugoslovenskih država u kojoj ne postoji nijedna romska politička partija. Romi nemaju autentične predstavnike ni u jednom lokalnom niti nacionalnom parlamentu. Sa druge strane, zaposlene Rome koji se nerijetko susreću sa diskriminacijom na poslu nema ko da zastupa na tržištu rada. Podaci govore da njihova radna prava nisu u dovoljnoj mjeri poštovana.

Sumornu sliku kada je u pitanju romski aktivizam pokušaće da promijeni NVO Mladi Romi, koja je nedavno dobila sredstva iz evropskih fondova za veliki projekat Jačanje javnog aktivizma Roma – Ujedinjeni možemo više. Njihovi partneri na projektu su: Unija slobodnih sindikata Crne Gore i Koalicija romski krug.

Projekat ima podršku Evropske komisije.

Mladenka Tešić, task menadžerka u Delegaciji EU u Crnoj Gori, istakla je tom prilikom da je ,,od ključne važnosti što je jedna romska nevladina organizacija dobila finansijsku podršku za ovaj projekat koji će, između ostalog, razviti platformu za politički i javni aktivizam Roma, a sve sa ciljem veće političke zastupljenosti i uspostavljanja prvog sindikata radnika koji rade na održavanju gradske čistoće”. Po njenim riječima, projekat će ,,doprinijeti sindikalnom i političkom angažovanju Roma i rezultirati prvim romskim predstavnikom u Skupštini”.

Samir Jaha, izvršni direktor NVO Mladi Romi, objasnio je da se razlozi koji su motivisali nastanak ovog projekta nalaze, prije svega, u činjenici da je proces političke socijalizacije Roma u Crnoj Gori, i danas 2016. godine, na samom početku.

,,Političko učešće Roma jedan je od najvećih problema u zaštiti i pristupu pravima. Ono se, uglavnom, svodi na izbore i glasanje, pri čemu se, usljed izuzetno loše ekonomske situacije u kojoj žive, Romima manipuliše a njihovo pravo glasa zloupotrebljava”, ukazala je povodom prošlogodišnjeg Međunarodnog dana Roma Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO).

,,Romi nemaju autentične predstavnike u Skupštini Crne Gore, niti u lokalnim skupštinama, iako je ovo pravo obezbijeđeno svim drugim nacionalnim zajednicama”, kazala je ona tada i podsjetila da Izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2014. nijesu uključile izmjene u pravcu stvaranja uslova za veću zastupljenost Roma, te je cenzus za ulazak u opštinske i nacionalni parlament ostao nedostižan za ovu manjinsku grupu.

Ona je podsjetila da Akcioni plan za Poglavlje 23 ne sadrži konkretne mjere vezane za rješavanje ovog pitanja.

Srđa Keković, generalni sekretar USSCG, istakao je da je radno angažovana romska populacija posebno ranjiva na tržištu rada zbog nedovoljne edukovanosti o radnim i sindikalnim pravima i njihove neorganizovanosti.

,,Iz tih razloga često su zakidani za svoja prava iz radnog odnosa i dovođeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge zaposlene”, smatra Keković.

Problem Roma zapošljenih u DOO Čistoća Herceg Novi koji već nekoliko godina traže isplatu dugovanja po osnovu prekovremenog rada, donedavno nije imao ko da rješava.

Veselj Beganaj, predsjednik NVO Koalicije romski krug vjeruje da će projekat povećati mogućnosti za ostvarivanje i zaštitu političkih prava i uticaja Roma na proces donošenja odluka. „Treninzi će omogućiti korisnicima da se upoznaju sa mehanizmima za oblikovanje javnih politika u oblastima od najvećeg značaja za romsku zajednicu: zapošljavanju, informisanju, obrazovanju i zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti”, kazao je Beganaj.

To je inače drugi evropski projekat odobren jednoj romskoj organizaciji iz Crne Gore.

,,Iako je izvjesno da političko i sindikalno angažovanje može da popravi ekonomski, socijalni i obrazovni položaj manjinske zajednice, Romi su u najvećoj mjeri isključeni iz procesa jednake participacije u javnim pitanjima”, kaže Jaha.

,,Nedovoljna politička inkluzija romske populacije te njena nepostojeća sindikalna angažovanost, posljedica su jednim dijelom činjenice da se radi o manjini koja je vjekovima bila potiskivana iz društva. Sa druge strane, razlozi su u nedostatku jedinstva Roma u vezi osnovnih strateških ciljeva, te nedostatku znanja i iskustva u političkom odlučivanju i sindikalnom organizovanju”, smatra on.

Teuta NURAJ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo