Crna Gora je jedina od bivših jugoslovenskih država u kojoj ne postoji nijedna romska politička partija. Romi nemaju autentične predstavnike ni u jednom lokalnom niti nacionalnom parlamentu. Sa druge strane, zaposlene Rome koji se nerijetko susreću sa diskriminacijom na poslu nema ko da zastupa na tržištu rada. Podaci govore da njihova radna prava nisu u dovoljnoj mjeri poštovana.
Sumornu sliku kada je u pitanju romski aktivizam pokušaće da promijeni NVO Mladi Romi, koja je nedavno dobila sredstva iz evropskih fondova za veliki projekat Jačanje javnog aktivizma Roma – Ujedinjeni možemo više. Njihovi partneri na projektu su: Unija slobodnih sindikata Crne Gore i Koalicija romski krug.
Projekat ima podršku Evropske komisije.
Mladenka Tešić, task menadžerka u Delegaciji EU u Crnoj Gori, istakla je tom prilikom da je ,,od ključne važnosti što je jedna romska nevladina organizacija dobila finansijsku podršku za ovaj projekat koji će, između ostalog, razviti platformu za politički i javni aktivizam Roma, a sve sa ciljem veće političke zastupljenosti i uspostavljanja prvog sindikata radnika koji rade na održavanju gradske čistoće”. Po njenim riječima, projekat će ,,doprinijeti sindikalnom i političkom angažovanju Roma i rezultirati prvim romskim predstavnikom u Skupštini”.
Samir Jaha, izvršni direktor NVO Mladi Romi, objasnio je da se razlozi koji su motivisali nastanak ovog projekta nalaze, prije svega, u činjenici da je proces političke socijalizacije Roma u Crnoj Gori, i danas 2016. godine, na samom početku.
,,Političko učešće Roma jedan je od najvećih problema u zaštiti i pristupu pravima. Ono se, uglavnom, svodi na izbore i glasanje, pri čemu se, usljed izuzetno loše ekonomske situacije u kojoj žive, Romima manipuliše a njihovo pravo glasa zloupotrebljava”, ukazala je povodom prošlogodišnjeg Međunarodnog dana Roma Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO).
,,Romi nemaju autentične predstavnike u Skupštini Crne Gore, niti u lokalnim skupštinama, iako je ovo pravo obezbijeđeno svim drugim nacionalnim zajednicama”, kazala je ona tada i podsjetila da Izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2014. nijesu uključile izmjene u pravcu stvaranja uslova za veću zastupljenost Roma, te je cenzus za ulazak u opštinske i nacionalni parlament ostao nedostižan za ovu manjinsku grupu.
Ona je podsjetila da Akcioni plan za Poglavlje 23 ne sadrži konkretne mjere vezane za rješavanje ovog pitanja.
Srđa Keković, generalni sekretar USSCG, istakao je da je radno angažovana romska populacija posebno ranjiva na tržištu rada zbog nedovoljne edukovanosti o radnim i sindikalnim pravima i njihove neorganizovanosti.
,,Iz tih razloga često su zakidani za svoja prava iz radnog odnosa i dovođeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge zaposlene”, smatra Keković.
Problem Roma zapošljenih u DOO Čistoća Herceg Novi koji već nekoliko godina traže isplatu dugovanja po osnovu prekovremenog rada, donedavno nije imao ko da rješava.
Veselj Beganaj, predsjednik NVO Koalicije romski krug vjeruje da će projekat povećati mogućnosti za ostvarivanje i zaštitu političkih prava i uticaja Roma na proces donošenja odluka. „Treninzi će omogućiti korisnicima da se upoznaju sa mehanizmima za oblikovanje javnih politika u oblastima od najvećeg značaja za romsku zajednicu: zapošljavanju, informisanju, obrazovanju i zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti”, kazao je Beganaj.
To je inače drugi evropski projekat odobren jednoj romskoj organizaciji iz Crne Gore.
,,Iako je izvjesno da političko i sindikalno angažovanje može da popravi ekonomski, socijalni i obrazovni položaj manjinske zajednice, Romi su u najvećoj mjeri isključeni iz procesa jednake participacije u javnim pitanjima”, kaže Jaha.
,,Nedovoljna politička inkluzija romske populacije te njena nepostojeća sindikalna angažovanost, posljedica su jednim dijelom činjenice da se radi o manjini koja je vjekovima bila potiskivana iz društva. Sa druge strane, razlozi su u nedostatku jedinstva Roma u vezi osnovnih strateških ciljeva, te nedostatku znanja i iskustva u političkom odlučivanju i sindikalnom organizovanju”, smatra on.
Teuta NURAJ