Povežite se sa nama

OKO NAS

RUDNIK UGLJA BERANE – POKRETANJE PROIZVODNJE: Šansa za novi početak

Objavljeno prije

na

Hoće li Rudnik mrkog uglja konačno proraditi poslije skoro deceniju i po? Iz kompanije Metalfer iz Sremske Mitrovice, koja ga je od Grka kupila početkom prošle godine, tvrde da se pokretanje proizvodnje više ne dovodi u pitanje, i da je samo pitanje vremena kada će poslije punih trinaest godina iz jame Petnjik biti izvađene prve tone „crnog zlata”.

Prema informacijama koje su Monitoru potvrđene u upravi ove kompanije, trenutno su u toku sanacija i remont postojeće opreme i mašina, odnosno posljednje pripreme za kopanje rude.

„Rudnik je bio u zaista lošem stanju kada smo ga kupili. Da ne kažem u užasnom. Trebalo je mnogo posla da se jama očisti i da se svi kanali učine prohodnim. To smo konačno završili. Doveli smo jamu u red i čak je pokrili video nadzorom”, rekao je jedan od rukovodilaca u rudniku.

Da su namjere novih vlasnika ozbiljne, govori i činjenica da je riješen status starih radnika, kojima će do proljeća biti isplaćena sva potraživanja, i da je zaposleno 35 novih. Zapošljavanja su i dalje svakodnevna, tako da bi broj radnika vrlo brzo trebalo da se udvostruči.

Optimizam vlada i u lokalnoj upravi u Beranama, u kojoj znaju šta za grad, u kojem je uništena industrija, predstavlja aktiviranje rudnika. Na-kon što je Ministarstvo ekonomije dodijelilo 488 hiljada eura državne pomoći Rudniku mrkog uglja u Beranama, predsjednik opštine Drago-slav Šćekić očekuje da će proizvodnja biti pokrenuta za mjesec dana. On je ocijenio da bi pokretanje proizvodnje imalo veliki značaj za čitav grad.

,,Opština pomaže investitoru kako bi proizvodnju započeo što prije, zbog velikog značaja koje to preduzeće ima za Berane. Na terenu su i in-ženjeri iz Slovenije, tako da su pripreme za eksploataciju uglja ušle u za-vršnu fazu”, rekao je Šćekić. On je poručio da se pokretanjem proizvod-nje stvaraju uslovi za otvaranje novih radnih mjesta.

,,Kada krene proizvodnja očekujemo da će se uposliti još tridesetak radnika u drugoj smjeni. Ukoliko sve bude išlo kako treba, nadamo se da će se za godinu, dvije steći uslovi za zapošljavanje još sto radnika”, nada se Šćekić.

Metalfer je, kako piše u investicionom planu kompanije, za ovu godinu planirao milion eura investicija, a naredne godine 1,3 miliona. Realizaci-jom investicije i državne pomoći predviđeno je da se ove godine proizve-de 40 hiljada tona uglja, naredne godine duplo više, a već 2017. 120 hi-ljada tona mrkog uglja.

Godinu kasnije planirano je da proizvodnja u Beranama dostigne i do 200 hiljada tona uglja. Od 2020. do 2024. godine planirana je proizvo-dnja do 300 hiljada tona godišnje. Da li su ovi planovi realni, ostaje da se vidi.

Jama Petnjik beranskog Rudnika mrkog uglja, s druge strane brda Jasikovac, grada i Harema, otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku u Budimlji. To je jedna od najbezbjednijih jama, s najboljim uslovima. Predstavlja pravo rudno bogatstvo. Ima osam polja od kojih su do sada otkopana samo dva.

Poslije zatvaranja fabrike celuloze i papira u čijem se reprolancu nalazio, beranski rudnik uglja bio je najprije 2001. godine prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću Gradeks HBP, sastavljenom od kompanija Gradeks iz Kule i HBP iz slovačkog grada Providza. Poslije nešto više od godinu između ova dva partnera izbili su nesporazumi koji su završeni tako što su Slovaci preuzeli kompletno upravljanje, da bi se potom i sami nenajavljeno povukli iz posla i otišli iz Berana.

Svoj udio u privatizaciji Slovaci su tada prikazali uvezenom opremom za automatsko kopanje rude. Nakon što je završena eksploatacija u jednom od osam polja jame Petnjik, oprema je ostala pod zemljom na dubini od dvjesta metara.

Mašine u jami Petnjik utihnule su samo godinu i po kasnije, u novembru 2002. Prodaja Rudnika uglja oglašavana je nakon toga devet puta prije nego ga je prije sedam godina kupila kompanija Balkan enerdži, s velikim planovima vezanim za izgradnju termo bloka i investicijama od 120 miliona eura.

Od svega toga nije bilo ništa, a sve uz potpunu i prećutnu saglasnost Vlade, iz koje je obično dobijan komentar tipa – bolje bilo kakav investitor neko nikakav. Grčka firma Balkan Enerdži, malo prije kupovine rudnika u Beranama, avgusta 2007. godine, registrovana je u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Zvanično je saopšteno da je to podružnica grčkog koncerna Restis Group, čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis.

Kada je Restis odustao od beranskog rudnika, pojavio se Metalfer iz Sremske Mitrovice. Metalfer je u međuvremenu registrovao dvije firme, jednu u Podgorici, drugu u Beranama – Rudnici mrkog uglja Podgorica, odnosno Berane. Odlučili su da ne zadržavaju stare radnike i s njima postigli dogovor da im izmire dugove, povežu staž i daju otpremnine.

Nevjerovatno je da rudnik u Beranama nije radio sve ove godine, i pored činjenice da grad bukvalno leži na uglju.

Čitav grad, naime, leži na velikoj ugljenoj ploči debljine četiri i po do devet metara, pa i više na pojedinim mjestima, kao što je to slučaj u selu Dapsići. Ploča ispod grada nalazi se na dubini od oko dvjesta metara. Upravo na toj dubini su i rudarski hodnici jame Petnjik, kaže jedan iskusni inženjer.

Prema njegovim riječima, ukupne rezerve uglja u takozvanom beranskom basenu odavno su procijenjene na 167 miliona tona.

Zbog svega što je Rudnik mrkog uglja pratilo u proteklih više od deceniju, u javnosti je, međutim, uvijek postojala doza skepse. Novi vlasnici i rukovodstvo Opštine Berane sada gaje sigurne nade da će proizvodnja u rudniku biti pokrenuta, što bi, kako se očekuje, moglo biti zamajac i pozitivne lančane reakcije u drugim kompanijama i preduzećima u gradu na Limu.

Tek tračak nade i mala utjeha za uništenje i propast velikog industrijskog kompleksa na Rudešu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo