Povežite se sa nama

MONITORING

Ružno lice

Objavljeno prije

na

Samo mjesec pošto je svjetskoj javnosti omogućio uvid u hiljade vojnih dokumenata o vođenju krvavog rata u Iraku koji su potvrdili užas stradanja civila i široko rasprostranjenu potrebu torture od strane američke vojske, Vikiliks je ,,procurio” (što je prevedeno značenje Engleske riječi ,,leak’ u Wikileak) sadržaj povjerljive telegramske komunikacije između osoblja američkih ambasada, konzulata i misija iz 274 zemalja svijeta i njihovih bosova u Stejt departmentu, od decembra 1966-te pa do februara ove godine 2010.

Prva grupa dokumenata objavljena je 28 novembra, a ostatak će slijediti u talasima, u sljedećih nekoliko mjeseci.

Reći da je Vikiliks ,,procurio” korespodenciju nije adekvatan opis. Prije se radi o oslobađanju bujice podataka koja je sa sobom odnijela uobičajene sisteme davanja javnosti informacija o diplomatskim zbivanjima na kašičicu ili u memoarima važnih ličnosti.

Telegrafgejt, kako nazivaju objavljivanje diplomatske prepiske ostavlja nas bez i malo sumnje da je sudbina svijeta u rukama ljudi kojima poštenje, pravda i demokratija nijesu prioriteti.

Jedna od najštetnijih ,,otkrića” koje je dovelo do zahtjeva da državna sekretarka Hilari Klinton da ostavku, odnosi se na korespondenciju u kojoj je Stejt department svoje diplomate u Ujedinjenim nacijama (UN) zadužio da prikupljaju informacije o visokim funkcionerima UN-a uključujući i Generalnog sekretara Ban Ki-Muna i stalne predstavnike u Savjetu bezbijednosti iz Kine, Rusije, Francuske i Britanije.

Tražene informacije su bile između opstalih i brojevi kreditnih kartica, biometrijske i DNK-a informacije.

Predstavnik Stejt departments PJ Krouli dobio je neprijatan zadatak da na pres konferenciji odgovora na novinarska pitanja na ovu temu. Na insistiranje da potvrdi li su navodi Vikilika tačni uporno je odgovarao da diplomate uvijek sakupljaju informacije, ali ne za tajne službe.

Mark Maloh-Braun, britanski predstavnik i bivši zamjenik Generalnog sekretara UN-a je izjavio za BBC da nije iznenađen potvrdom američkog špijuniranja u UN-u i da je uvijek sumnjao da je prisluškivan. Maloh-Braun je apelovao na Ameriku da se okani te prakse i da omogući raznolikim zemljama UN-a da dođu do zajedničkih rješenja bez straha od prisluškivanja.

Iako je najveća količina objelodanjene diplomatske pošte stigla iz Iraka i Turske, malo ko je umakao oštrom oku američkih diplomata. Iz Crne Gore pristiglo je preko 160 telegrama, ali se o prilikama u našoj zemlji govori i u mnogim od hiljadu dokumenata koje su američke diplomate slale iz regiona. Sadržaj još nije dostupan. Monitor posjeduje taksativno listu svih dokumenata iz Podgorice, sa datumom i oznakom povjerljivosti.

Bez sumnje, biće tu neprijatnih detalja za našu vlast. Američka ambasada u Podgorici je još prije više nedjelja, pokušala da sanira štetu i o telegramima obavijestila svoje domaćine.

Mnogo detalja je dostupno o bliskim saveznicima Vašingtona, kao što su Britanija, Francuska i Nemačka. Analitičari prilježno iščitavaju masu informacija koje se odnose na njihove zemlje kako bi javnosti informisali kako ih vide američki diplomate.

Kraljičin mlađi sin Endrju je po riječima američke ambasadorke u Kirgistanu, na ručku sa lokalnim biznismenima 2007. bio toliko direktan u iznošenju svojih neortodoksnih mišljenja da se to graničilo sa neuljudnošću.

Endrju, kao član kraljevske porodice vodi luksuzan život koji finansiraju britanski poreznici. On putuje svijetom na njihov račun da promoviše britanske biznise i otvara vrata za investicije. Sa tim ciljem, se uputio na sastanak u Kirgistan da bi prisutnima stavio do znanja da se ne slaže sa kažnjavanjem korupcije, nazivajući britanski Biro za anti korupciju idiotskom organizacijom. Zatim je osuo paljbu po Gardijanu čiji novinari „zabadaju nos u sve i svašta”, a završio je pljuvanjem po Francuzima.

Ovo je izazvalo ovacije dvorske kamarile koju je Endrju doveo sa sobom vjerovatno da bi aplaudirali njegovim biserima. Dok bi mnogi u Britaniju ovakvu ocjenu Endrjua smatrali zasluženom, kritika britanskih operacija u Avganistanu od strane najbližeg saradnika za čiji se račun Britanija uputila u dvije krvave ratne avanture, izazvala je veliko nezdovoljstvo.

Britanski establišment je najviše zabrinula informacija da je prošle godine vlada Gordona Brauna obećala Amerikancima da neće biti pozivani pred nezavisnu Parlamentarnu komisiju koja je istraživala što je dovelo do odlaska u rat sa Irakom. Veliki broj antiratno raspoloženih Britanaca dobio je potvrdu da je ova komisija kao i nekoliko prethodnica koje su istraživale rat u Iraku, čista farsa.

Zahvaljujući riznici punoj dragulja koju je odškrinuo Vikiliks, javnost je uspjela da zaviri i u razmišljanja i tradicionalno rezervisanih kineskih lidera koji su nagovijestili da ne bi imali ništa protiv ujedinjenja svoga pulena Sjeverne Koreje koja se ponaša kao ,,razmaženo dijete”, na čelu sa voljenim vođom Kim Jongom Ilom koga su nazvali ,,debelim čičicom” i trenutno neprijateljske Južne Koreje koja je pod potpunom kontrolom Amerike.

Analitičari kažu da zahuktala kineska ekonomija u ujedinjenoj Koreji vidi još jedno ,,gladno” tržište na koje bi mogli da plasiraju svoje proizvode. To u današnjoj Kini dobija prednost nad ideološkim savezništvima sa bratskim zemljama komunizma.

Kancelar Angela Merkel okarakterisana je kao nespremna da rizikuje i nekreativna, a uz to i skeptična prema Americi. Amerikanci su angažovali prilično veliku mrežu doušnika u Berlinu da ih obavještavaju o koalicionim pregovorima Merkelove. Predsjednika Francuske Sarkozija su opisali kao povodljivog autokratu a Rusija je opisana kao mafijaška kleptokratija kojim vlada mafija.

Turska vlada je proglašena za saveznika na koga se ne može računati, a glavna primjedba na račun Španije je vezana za strah da će španski sudije pokušati da američke vojnike i političare izvedu pred sud zbog radnih zločina.

Saudijska Arabija je uz Izrael bila najupornija zemlja na bliskom istoku u zahtjevima da se napadne Iran i da se unište njegovi nuklearni kapaciteti.

Brižna Hilari Klinton je od ambasade u Argentini zatražila izvještaj o mentalnom stanju predsjednice Kristine Kircner uključujući i pitanje da li je još uvijek na tabletama za umirenje.

Nije dakle ni čudo što se Klintonova prije objavljivanja pomenutih i sličnih informacija, bacila na kontrolu štete, telefonirajući lidere zemalja koje si izblatili njeni diplomate. „Spoljna politika Amerike se pravi u Stejt departmentu, a ne po ambasadama”, podsjetila je.

Njen šef Obama nije Vikiliks udostojio ni jedne rečenice, ali je njegov spoksmen Robert Gibs na pres konferenciji Bijele kuće rekao novinarima da Obama duboko vjeruje u otvorenu i transparentnu vlast, ali da je ,,krađa i širenje povjerljivih informacija kriminal”.

Pit King koji predstavlja Njujork u Kongresu je zatražio je da se Vikiliks stavi na listu terorističkih organizacija a Asanž izvede na sud za špijunažu.

Posljednje vijesti su da je Obama dao stručnjaku za terorizam zadatak da riješi problem Vikilika. Pred njim je nemogući zadatak jer preko 850 hiljada Amerikanaca ima pristup osjetljivim informacijama i šanse da će neko da ,,procuri” su znatne.

Sredinom sedmice, Klintonova je na sastanku u Kazahstanu počela i pojedinačne sastanke sa uvrijeđenim i zabrinutim liderima, razuvjeravajući ih da povjerljive informacije ,,neće američku diplomatiju” skrenuti sa puta.

Po količini informacija koje se doturaju Vikiliksu reklo bi se da su državne administracije ili pune nelojalnih nezadovoljnika ili da se radi o idealistima koji su se nadali da će sa državnih pozicija moći da promijene svijet i doživjeli razočarenje.

Vikiliks je kompletan bogati Telegramgejt ,,ulov” dobio od jednog čovjeka, Bradli Maninga, 23 godine starog analitičara tajne službe američke vojske, kome prijeti zatvorska kazna od 52 godine.

Bradli je za osam mjeseci službovanja u Iraku uprkos niskom rangu imao pristup ogromnom broju osjetljivih diplomatskih podataka. Ovo ukazuje na zabrinjavajući tretman povjerljivih podataka od strane američkih službi i na njihovu odgovornost u njihovom objelodanjivanju.

Bradli je opisan kao povučen čovjek, koji je bio duboko razočaran načinom viđenja rata u Iraku i nadao se da će objavljivanje informacija dovesti do promjene na bolje.

Džulijan Asanž, vjeruje da je ,,hrabrost zarazna” i tvrdi da neće odustati od borbe za transparentnost uprkos tome što mora da se krije zbog opasnosti kojima je izložen.

Australija čiji je državljanin, je nedavno izjavila da planira da mu oduzme državljanstvo. Asanž je izjavio da razmišlja o traženju azila od Švajcarske, ali su veće šanse da će ga dobiti od neke ljevičarske vlade u Latinskoj Americi.

Pravnici koji poznaju Američke zakone tvrde da bi Asanža bilo teško osuditi zbog nejasnoća oko klasifikacije i stepena tajnosti informacija koje su došle u ruke Vikilika kao i zbog zakona koji garantuje slobodu govora.

U utorak je objavljeno je da Interpol traži Asanža zbog seksualnog nasilja za koji je navodno optužen u Švedskoj. Tajming ove vijesti kao i činjenica da Interpol nije ranije raspisao zvaničnu potjernicu za njim navodi na sumnju da se radi u progonu čovjeka koji je otkrivajući istinu naljutio moćnu Ameriku.

Asanžov londonski advokat tvrdnje o optužbi naziva lažnim i neosnovanim i kaže i da Asanža traže kao svjedoka, a ne kao optuženog.

Istovremeno, vebsajt Vikilika je sabotiran i privremeno onesposobljen.

Asanž kaže da su diplomatske prepiske potvrdile da Amerika špijunira svoje saveznike, a žmuri pred korupcijom i kršenjima ljudskih prava prijateljskih zemalja. ,,Postale su očigledne i kontradikcije između slike koju Amerika stvara o sebi i onoga što priča iza zatvorenih vrata kao i da građani u demokratskom sistemu treba da zahtijevaju punu informaciju o onome što se zbiva iza kulisa da bi mogli da ocijene da li država vlada u njihovom interesu”, kaže Asanž.

Većina komentatora smatra da informacije ne otkrivaju ništa što nijesmo već znali ili naslućivali, ali da su mnogi izgubiti povjerenje u sposobnost Amerike da osigura tajnost povjerljivih informacija i da će se malo koji državnik odlučiti da u budućnosti otvoriti srce pred američkim diplomatom.

Američka administracija je drugačijeg mišljenja. Objavljivanje povjerljivih podataka je horski proglašeno neodgovornim jer navodno dovodi u opasnost živote Amerikanaca.

Primjeri iz prošlosti ukazuju da Amerika ovaj argumenat često poteže kada se nađe na udaru kritike, ali da nema dokaza da je ,,curenje” informacija dovelo do ugrožavanja ili gubljenja njenog američkog života. Glasna su i suprotna mišljenja, da u stvari zataškavanje informacija ugrožava američke živote.

Telegramgejt je pokrenuo interesantne i korisne debate o kulturi tajnovitosti koja je postala način ponašanja mnogih vlada. Na primjer bivši britanski diplomata Karne Ros je izjavio da nikada nije polagao račune nikome kao diplomata i da bi diplomatija morala biti puno transparentnija nego što je trenutno.

Novinar Džonatan Kuk piše u Palestinskoj hronici da je iz diplomatskih prepiski jasno da je Amerika svjesna limita svoje moći da diktira uslove drugim državama i navodi primjer Pakistana koji figurira u mnogim diplomatski telegramima kao zemlja koja Americi izmiče ispod kontrole.

Slično stoje stvari sa Američkom nemogućnošću da kontroliše akcije Izraela, uprkos dotacijama u novcu i oružju.

Pojava Vikiliksa je dokaz da javnost nije izgubila bitku za demokratizaciju informacija i da postoje ljudi koji nijesu spremni da se odreknu prava na informaciju i istinu.

Fascinantno je pratiti preko medija timove novinara žednih informacija kako sa puno žara proćešljavaju more Vikiliks podataka iz prve ruke. Drugi prave analize i pokušavaju da na njima izgrade realniju sliku svijeta viđenog očima jedine svjetske sile.

Informacije koje teku

Na svome sajtu (www.wikileaks.org) Vikiliks kaže da mu je svrha očuvanje slobode informisanja, transparentnosti i slobode štampe i da žele da pomognu ljudima širom svijeta koji hoće da objelodane nemoralno ponašanje svojih vlada i institucija.

Sajt se pojavio 2006-te i od samog početka je privukao pažnju ogromnim brojem ,,procurenih” dokumenata, a koji su eksponirali neetičko ponašanje i šokantne zloupotrebe vlasti širom svijeta. Za samo četiri godine Vikilik je objavio preko milion informacija i zadobio naziv prve nedržavne globalne medijske kuće.

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž kaže da informacije dobija od velikog broja voluntera od kojih mnogi rade za vladine i međunarodne institucije i korporacije.

Asanž je postao poznat širom svijeta poslije objavljivanja u aprilu ove godine snimka iz američkog helikoptera Apač, koji je svijetu predstavio šokantan primjer američkog ratovanja u Iraku u kome posada nastavlja da puca na grupu ljudi i pošto su identifikovani kao civilima. U napadu je poginulo 12 ljudi uključujući i dvojicu novinara Rojtera i Vikiliks je videu dao adekvatan naziv: Kolateralno ubistvo.

Radmila STOJANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo