Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SAKUPLJANJE I PRERADA BILJA U CRNOJ GORI: Pelin gorči zbog države

Objavljeno prije

na

U posljednjih dvadeset godina nije se desilo da pelin ostane neprodat kao ove godine, kažu Monitorovi sagovornici koji se bave sakupljanjem, otkupom i preradom bilja. Za pelin koji su otkupljivali po euro, a izvozili ga za 1,40, sada im otkupljivači u Albaniji nude samo 80 centi. Tone bilja su zarobljene u magacinima.

Problemi sa kojima se suočavaju malobrojni, koji se u Crnoj Gori bave ovim poslom, nijesu ovogodišnji.

Slobo Jaredić iz Nikšića sakupljanjem i preradom bilja bavio se dvije decenije, izvozio je ljekovito bilje širom Evrope, Amerike i Australije, prije par godina odustao je.

,,Problem je što nema robe i nema berača. Svi su otišli u gradove. Sirovina je 30 odsto skuplja nego gotov proizvod. Ranije su Albanci dolazili da beru, sada uvoze od nas. Država je uvela namete, plaćali smo 17 doprinosa, kada je ministar bio Milutin Simović”, kaže Jaredić za Monitor.

Poznato je da je pelin, koji raste na potezu od Skadra do Stona, najbolji po ljekovitim svojstvima na svijetu. Crna Gora je do 90-ih, preko dvije firme – Bar bilje i Eksportbilje iz Risna, bila lider u tom poslu u ovom dijelu Evrope. Iz Crne Gore je godišnje izvoženo preko 4.000 tona ljekovitog bilja. Od sakupljanja ljekovitog bilja u Crnoj Gori je, tokom osamdesetih, živjelo ili imalo dodatne prihode nekoliko hiljada porodica. Pored Crne Gore, ove dvije firme su otkupljivale bilje iz Albanije, Hercegovine i Dalmacije.

U vrijeme privatizacija ove dvije profitabilne kompanije su ugašene. Oprema Eksportbilja, jedne od najvećih fabrika te vrste u Evropi, rasprodata je po regionu. Ostala je samo uspomena da tokom 80-ih u Crnoj Gori nije bilo ljekovite biljke koja se nije otkupljivala, prerađivalo se i izvozilo hiljade tona žalfije, lovora, smilja… Pa se sada pominje da je nekada poznata toaletna voda Pino silvestre proizvođena na Žabljaku, gdje se nalazila fabrika eteričnih ulja.

Epilog je da se sada iz Crne Gore izveze tek nešto više od 300 tona ljekovitog bilja.

,,Jeste jedan od problema što više nema ko da bere biljke. To je uvijek bio dodatni posao koji su radila seoska domaćinstva. Sada su nam sela pusta. Došli smo u situaciju kao za grožđe i breskve da uvozimo radnu snagu sa strane. Bere se uglavnom u Lješanskoj nahiji, Malesiji, oko Danilovgrada”, kaže za Monitor Veselin Drašković, vlasnik firme Sage eksport iz Bara.

On kaže da njegova firma otkupljuje od 50 do 80 odsto sirovine iz Crne Gore. Prošle godine izvezli su 200 tona bilja u Albaniju i Tursku. Ove godine tek 50 tona.

Naš sagovornik podsjeća da smo nekada imali Eksportbilje Risan, najveću fabriku te vrste u Evropi, a danas je Albanija preuzela primat i od Skadra do Tirane podignuto je dvadesetak fabrika za preradu bilja. Pored toga susjedi imaju oko 300 hektara pod ljekovitim biljem.

,,Mi smo počeli prije 15 godina. U to vrijeme pričalo se da je to zlatna koka”, kaže Drašković.

Ali umjesto unosnog posla, ubrzo su počeli problemi. Država se nije mnogo okretala na one koji su se time bavili. Za razliku od nas, iza privatnika u Albaniji, koji se bave ovim poslom, stala je država. I dok smo nekad mi uvozili bilje iz Albanije sada se situacija promijenila, pa većina bilja iz Crne Gore završava u Albaniji.

Domaći proizvođači se žale da nijesu konkurentni, jer ne mogu da se takmiče sa velikim proizvođačima iz Albanije – oni Amerikancima, koji su najveći uvoznici lovora, odjednom prodaju 1.000 tona, a naši nude na primjer 50 tona. S druge strane, Albancima je problem izberavanje, a i to što pelin kada se zasadi na plantažama nije istog kvaliteta kao onaj koji raste u prirodi.

Pelin iz naših krajeva završava od Amerike do Australije, a dio se kao prerađen vraća na naše tržište pod markicom velikih firmi Bajer, Loreal…

Jedan od domaćih proizvođača koji posluje sa navedenim svjetskim kompanijama je Ratko Samardžić, koji ima destileriju u Kostajnici kod Kotora. On se već sedam godina bavi otkupom i preradom eteričnih ulja. Kaže da se moglo zaraditi do prije godinu i po.

,,Tada su povećali cijenu lož ulju za 35 odsto. Prije toga imali smo istu cijenu kao škole i bolnice. Istina, imamo povraćaj PDV-a, ali su udarili namet na namet. Pitali smo zašto za nas više ne važi ranije pravilo, ali niko nam nije odgovorio. Ne može, i to je to. Mora, jer je u komercijalne svrhe”, kaže Samardžić za Monitor.

On navodi da je cijena lož ulja kod nas 1,1 euro, dok je u Hrvatskoj oko 70 centi, a u Turskoj 60.

,,Ako mi pogon radi u tri smjene, a potroši od 12 do 15 litara lož ulja za sat, izračunajte koje su to pare. Plaćamo najskuplje lož ulje, a uz to i najskuplju vodu, ne u regionu, nego u svijetu, i onda nikako ne možemo biti konkurentni”, objašnjava Samardžić.

On kao problem navodi i to što od prije godinu dana moraju da prijave svaku isplatu od sto eura da bi državi platili porez od tri odsto. Samardžić, koji ima oko 400 berača, kaže da mu to umnogome komplikuje administraciju i uvećava troškove. Ističe da su vlasti tražile čak i da porez na dobit plaćaju berači.

Oni koji se bave biljem žale se i na tzv. šumsku taksu koja se isplaćuje na izvoz – na šleper bilja sa oko sedam tona plaća se preko 200 eura.

Napominju da sakupljanje bilja ima dugu tradiciju, da je činila i veliki dio prihoda Knjaževine Crne Gore. Tada su se u svijet pored pelina, izvozili buhač, ruj, gorski čaj… Sumnjaju da bi se moglo ponoviti vrijeme od prije 30 godina kada je Crna Gora imala dvije velike kompanije koje su se bavile ovim poslom i bila lider u ovom dijelu Evrope.

Jedan od sagovornika ističe da kada je crnogorska delegacija bila na kongresu u jednoj od velikih zemalja EU, ponudili su im da otvore fabriku za preradu u Crnoj Gori. Evropljani su odgovorili da njima trebaju sirovine, jer već imaju fabrike iz kojih kod nas dolaze višestruko skuplji gotovi proizvodi.

Iako su ministru poljoprivrede Petru Ivanoviću puna usta organske proizvodnje za sada iz resornog ministarstva stiže malo pomoći. Pored reklamne priče, pomoć se završava na subvencijama kojima se stimuliše organska proizvodnja – za uzgoj ljekovitog bilja 150 eura po hektaru.

Oni koji se bave ovim poslom vjeruju da on ima budućnost, jer je potražnja za kvalitetnim ljekovitim biljem iz Crne Gore konstantna, te da je ljekovito bilje najsigurniji izvozni proizvod Crne Gore. Ističu da se mali zasadi bilja ne isplate, ali da sa, na primjer, na dva ara zemlje i mukotrpnim radom od pet do šest sati tokom pet dana nedjeljno može mjesečno zaraditi plata od 600 do 700 eura. Uostalom, dugo vremena su mnoge porodice i živjele od sakupljanja bilja. Dok nije došlo vrijeme da se može živjeti i od nerada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo