Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Samo da smo zdravo

Objavljeno prije

na

Ministar zdravlja Miodrag Radunović dao je novi doprinos borbi protiv korupcije. Zabrinjava ga, kazao je nedavno, porast korupcije u zdravstvu, pa hirurški precizno izračunao: ,,Moramo sankcionisati tih deset ili 20 ljudi koji narušavaju bijeli mantil jer korupcija negativno utiče na kvalitet zdravstvene zaštite…”. Kako je došao do tog broja, ostaje nejasno. Ono što je jasno: značajno je time umanjio nivo korupcije u resoru koji mu pripada. Koga briga: samo da smo zdravo.

Godinama, prema svim raspoloživim istraživanjima javnog mnjenja, zdravstvo je oblast koja prednjači po stepenu korupcije, uz policiju i carinu. To, recimo, pokazuje i prošlogodišnje istraživanje Uprave za antikorupciju, po kome građani smatraju da je zdravstvo najkorumpiranija oblast. Zabilježeno je i to da takav stav ima rastući trend. Rezultat istraživanja: najviše građana, 18,6 procenata, smatra da je zdravstvo najkorumpiranije. Toliko ispitanika kazalo je da im je upućivan zahtjev za davanje mita. To je, opet, veći procenat nego godinu ranije.

Prvi čovjek nevladine organizacije Krug života Dejan Cvijanović za Monitor kaže da im se veoma često javljaju ljudi koji svjedoče da su bili primorani da daju novac. ,,Najčešće je riječ o davanju novca da bi se pacijenti što prije primili u bolnicu, zbog operacije ili snimanja. Pacijenti većinom ne znaju da i sami krše zakon davanjem mita. Zakon je vrlo decidan, i onaj ko prima i onaj ko nudi mito maltene su u istoj kategoriji. Tim problemom bi se više trebali pozabaviti policija i tužilaštvo”.

Sada, pak, ministar tvrdi da u zdravstvenom sistemu postoje zaposleni koji ne poštuju pravila i da je riječ samo o ,,deset ili dvadeset” ljudi.

Specijalista socijalne medicine, organizacije zdravstvene zaštite i zdravstvene statistike prim. dr Ivo Đurišić, bivši dugogodišnji direktor Javne zdravstvene ustanove Dom zdravlja, za naš list tvrdi da je narečeno notorna manipulacija.

,,Da li ministar zdravlja stvarno misli da samo 20 bijelih mantila kalja ugled ljekarske profesije u Crnoj Gori zbog korupcije. Prati li mnogobrojne ankete po kojima je zdravstvo jedna od najzaraženijih oblasti korupcijom. Da li ministar zna da korupcija nije samo dati ljekaru novac već je korupcija, ona najveća, i vršenje krivičnog djela radi sticanja profita u smislu nabavke opreme, ljekova i ugovaranja investicija u zdravstvu”.

Tako je, uzmimo markantan primjer iz aprila ove godine o kome su pisale Vijesti, direktorica firme Osmi red Angelina Vuković uputila otvoreno pismo ministru povodom tvrdnji iz Ministarstva zdravlja u vezi sa sumnjom da je bilo korupcije u prošlogodišnjoj nabavci rendgen i ultrazvuk aparata. Tender je bio vrijedan 440 hiljada eura, novac su dobile dvije podgoričke firme Urion i PDG, dok je Osmi red na tender dostavio čak za 130.000 eura povoljniju ponudu.

Vukovićka je napisala: „Odluka Upravnog suda broj 926/07 potvrdila je naše stajalište. Podsjetiću Vas da se radilo o tenderu 15/06 za laboratoriju. Tada sam Vam se obraćala šest puta u tri mjeseca prije mog obraćanja medijima. Odgovora nije bilo. Ćutanje administracije. Podsjetiću Vas da ste tada prenebregnuli činjenicu da je sporna firma imala rješenje Ministarstva zdravlja, a nije imala neophodan kadar potreban za obavljanje posla koji je definisan kao trgovina na veliko farmaceutskim proizvodima”.

Juče su Vijesti objavile da je državno tužilaštvo za borbu protiv korupcije u Beču pokrenulo istragu protiv njemačkog Simensa zbog podmićivanja na jugoistoku Evrope. Simens je, sumnja tužilaštvo, platio do 50 miliona eura mita za poslove u Bugarskoj, Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Crne Gore nama na spisku, ali su, prema pisanju podgoričkog dnevnika, nabavke medicinske opreme za potrebe Ministarstva zdravlja ove kompanije pod pažnjom domaćih istražnih službi. Glavni distributer Simensovih proizvoda u Crnoj Gori je pomenuti Urion.

Bez obzira na nivo korupcije u zdravstvu zabrinjava mali broj procesuiranih krivičnih prijava. ,,Koliko znam samo dva slučaja korupcije u zdravstvu su dobila sudski epilog: jedan je čuvena akcija Magnet gdje je bilo riječi o (oko) 250 eura. Imajući u vidu smiješno malo sumu novca, jasno je da je to zamazivanje očiju javnosti “, kažu iz NVO Krug života.

Podsjetimo, početkom 2011. godine, Andriji Mikuliću i Blagoju Janjuševiću određen je pritvor do 30 dana, dok su zbog sumnje za korupciju i zloupotrebu službenog položaja uhapšene još četiri osobe: ljekar Mladen Filipović, medicinska tehničarka Dragana Vučeljić, sudija Božo Blagojević i advokat Zoran Drakulović, istog dana pušteni da se brane sa slobode.

Drugi je slučaj Šahmanović (prijave za primanje mita protiv ortopeda dr Nenada Vukčevića podnijela je porodica pokojnog Emila Šahmanovića). Donešena je pravosnažna presuda protiv ljekara koji je prvobitno odlukom Višeg suda osuđen na pet mjeseci zatvora da bi kasnije Apelacioni sud kaznu smanjio na tri. ,,Ljekar i dalje radi. Znamo da obavlja praksu u Kliničkom centru iako ne bi smio da obavlja praksu nakon svega što se dogodilo. U istom slučaju, podnijeta je i krivična prijava protiv Kliničkog centra za nesavjesno liječenje”, kaže Cvijanović.

Ono što predstavlja ozbiljan problem, naglašava Dejan Cvijanović, jeste činjenica da veliki broj ljekara ima privatnu praksu u privatnim klinikama i ordinacijama, pa se tu može govoriti o zloupotrebi službenog položaja. ,,Nerijetko se dešavalo, naročito hroničnim bolesnicima i trudnicama, da im ljekar direktno kaže da ‘dođu popodne’, da on radi u toj i toj klinici i da će ih tamo pregledati. To je, takođe, jedan oblik korupcije. Nadam se da će ta praksa prestati i da ćemo imati ljekare koji će raditi na jednom mjestu.”

Upravo to je u nedavnom obraćanju pomenuo ministar Radunović. Kazao je, slavodobitno, kako se može izboriti sa korupcijom te da je Ministarstvo učinilo prvi korak. „Dostavili smo svim direktorima zdravstvenih ustanova dopis gdje je njihova obaveza da se do 1. avgusta sve dosadašnje saglasnosti koje su imali ljekari da rade u privatnim zdravstvenim ustanovama, stavljaju ad akta”. Ko se bolje sjeća, zna: ministar Radunović isto je obećavao i 2009. godine, kada je govorio: ,,Ljekarima ćemo dati rok od tri mjeseca da se snađu, opredijele za državnu ili privatnu ordinaciju”. Teče četvrta godina.

Teče i vrijeme od kada su nadležni ljudima iz NVO Krug života obećali da će dati odgovor na krivičnu prijavu predatu osnovnom tužilaštvu za tri predmeta u oblasti falsifikovanja medicinske dokumentacije, što se po slovu zakona, kažu iz te NVO, može svesti i pod organizovani kriminal i korupciju. ,,Iako su dan nakon našeg nastupa obećali da će odgovoriti u najbržem roku, odgovor još čekamo”, kažu.

Koga briga za korupciju i ostalo: samo da smo mi zdravo.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo