Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Samo pritisak uspijeva

Objavljeno prije

na

ali-salaj

Rukovodstvo Novinskog, izdavačkog i grafičkog akcionarskog društva Pobjeda odlučilo je početkom ovog mjeseca da zbog ekonomske krize kojom se suočava ta kompanija, a na bazi prijedloga crnogorske Vlade, odnosno Ministarstva finansija, o štednji i racionalizaciji, ukine ili redukuje posebna izdanja (neki dodaci i revija Porodični magazin). U tom preduzeću, sa većinskim državnim kapitalom, planirali su da nedjeljnik Koha javore ubuduće izlazi jednom sedmično na tek četiri stranice, kao dodatak dnevnom izdanju lista Pobjeda. ALARM: To je bio alarm za odgovornog urednika Kohe javore Ali Salaja da sa tim scenarijem upozna albanske političke stranke – Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u crnogorskoj Vladi.

„Pozivam vas da reagujete u skladu sa međunarodnim standardima i principima u odbrani temeljnog prava Albanaca u Crnoj Gori kao što je pravo na informisanje na maternjem jeziku, koje je garantovano Ustavom i Zakonom o pravima nacionalnih manjina”, navodi se u Salajevom pismu od 4. aprila i dodaje da se radi o „osjetljivoj odluci koja će se negativno odraziti na informisanje Albanaca u Crnoj Gori”.
Prvi korak preduzela je sama redakcija. Njeni članovi su odbili prijedlog da se 16. aprila Koha javore, kao podlistak Pobjede, nađe pred čitaocima.
Reakcije albanskih stranaka nijesu izostale i one bi se mogle sabrati u dvije rečenice: „Na ovaj način Crna Gora ne može u Evropu. To je diskriminacija.”
Navrla su i sjećanja. Pod istim izgovorom („nema para”) ukinut je časopis Koha, koji je izlazio od 1979. do 1990. godine, te dodatak na albanskom u Polisu.
Da se, možda, radi i o nekom scenariju pokazuje nedavna odluka Televizije Crne Gore da se i njena jednočasovna sedmična emisija Mozaik 60 više tako ne naziva. Nakon što je skraćena za trećinu promijenjen joj je i naziv u Mozaik.

Reagovali su i albanske nevladine organizacije i nezavisni intelelektualci, dijaspora iz SAD, strane diplomate. Svi su bili zaprepašteni načinom na koji Crna Gora, koja je, kako vole kazati njeni čelnici „oaza multietničke demokratije na zapadnom Balkanu”, pokušava da redukuje i ugasi jedini nedjeljnik na albanskom jeziku u Crnoj Gori.
U jednoj anketi građani Ulcinja su kazali da su oni najažurniji u plaćanju poreza, a da je Ustavom propisana obaveza da se finansira informisanje na jezicima manjina.
Crnogorski zvaničnici našli su se u čudu. „Ne znamo ništa o tome. Riješićemo problem”, bio je njihov jedini komentar.
Iz poslovodstva Pobjede uredništvo Kohe javore je potom telefonski obaviješteno da će sve biti kao ranije. „Nema razloga za dramatizaciju”, poručeno je.
Epilog ove tužne epizode je već poznat: nakon dvije nedjelje Koha javore se ponovo našla na kioscima.
Time je propao pokušaj da se, pod izgovorom propasti tendera i ekonomske krize, uguši jedini nedjeljnik na albanskom jeziku u Crnoj Gori.

Odgovorni urednik Kohe javore Ali Salaj kaže za Monitor da za ovaj slučaj ne treba kriviti poslovodstvo Pobjede. „Najveću odgovornost snosi državni parlament, koji je osnivač ovog glasila. Pobjeda nije dužna da nas finansira. To treba da rade Skupština ili Vlada ili, kako je to slučaj u Vojvodini, Nacionalni savjet”, smatra on.
U toj srpskoj pokrajini izlazi 27 listova na deset jezika, a zakonom je propisano da se oni ne smiju privatizovati.
Salaj je rekao da je posebno zadovoljan što su Albanci na ovom pitanju postigli puni konsenzus. „Kad se konstituiše novi saziv Skupštine Crne Gore zatražićemo da ona finansira list, da se njegovo sjedište prenese u Ulcinj ili u Tuzi i da ima svoj žiro-račun”, dodao je on.
Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori Tahir Tahiri je za Monitor rekao da je vrijeme da se Koha javore transformiše iz nedjeljne u dnevnu novinu, a da se uvede i kanal na državnoj televiziji za manjine. ,,Mnogi misle da su problem finansije i kadrovi. Ali, mi moramo učiniti sve što je u našoj moći da se ovi projekti realizuju, jer je potreba zaista velika”, kazao je Tahiri.
U svakom slučaju, pravo na informisanje na maternjem jeziku je, pored prava na obrazovanje, očuvanje i razvoj kulture i službene upotrebe pisma i jezika, jedno od ključnih manjinskih prava. Za Albance posebno, jer je njihov jezik jedini različiti manjinski jezik u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

GUBICI NA VODOVODNOJ MREŽI: Curi na sve strane  

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Podgorici svake godine mimo cijevi istoči vode u vrijednosti od oko sedam miliona eura. U podgoričkom Vodovodu  kažu da godinama rade na smanjenju gubitaka na mreži, ali sporo ide. Gubici su sa blizu 62 odsto  2010. smanjeni na 49 odsto. U ostalim gradovima gubici dostižu nevjerovatnih 70 odsto

 

U Podgorici se svake godine zbog velikih gubitaka na mreži prospe vode u tržišnoj vrijednosti od oko sedam miliona eura. U posljednjih sedam godina  prosuli smo više od 40 miliona eura vode, iznio je računicu Zoran Mikić, odbornik URA u Skupštini Glavnog grada.  Dodatno je pojasnio da se od vode koju smo prosuli, zbog gubitaka na mreži, moglo napuniti više od 50.000 olimpijskih bazena.

I dok se mnoge zemlje u svijetu suočavaju sa nedostatkom pijaće vode, a sva predviđanja govore da će ona u budućnosti imati vrijednost tečnog zlata, kod nas se ona ne samo ne štedi već se i obilato prosipa. ,,Vizionarski” sada djeluje ideja bivšeg predsjednika Filipa Vujanovića koji se za svojih mandata više puta trudio da vodu, koju ionako prosipamo, prodajemo arapskim zemljama za naftu. Kako ta, kao ni mnoge druge, ideja nije zaživjela voda nam i dalje sve više teče mimo cijevi.

Smanjenje gubitaka na vodovodnoj mreži je izazov i jedan od prioritetnih zadataka, kaže za Monitor  Filip Makrid, izvršni direktor doo Vodovod i kanalizacija Podgorica.

On ističe da je ovo preduzeće uspjelo da ukupne gubitke smanji sa nevjerovatnih 61,77 odsto, koliko su iznosili u 2010. godini na sadašnjih između 48 i 49 odsto.

Iz podgoričkog vodovoda objašnjavaju da svaki vodovodni sistem u svijetu ima tehničke gubitke, na koje utiču starost i kvalitet ugrađene vodovodne mreže. Tehnički gubici se u razvijenim zemljama kreću od 18-22%. U Podgorici tehnički gubici iznose 25-28%.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ČEMU SE ZAPADNI BALKAN NADA U 2020.: Ima li luke spasa poslije oluje

Objavljeno prije

na

Objavio:

U prvoj polovini ove godine Evropskom unijom će predsjedavati Hrvatska, a potom Njemačka. Od najmlađe članice EU se očekuje probijanje blokade procesa proširenja. Prvi potezi su ohrabrujući

 

Sa novom garniturom u Evropskoj komisiji i sa početkom predsjedavanja Hrvatske Evropskom Unijom naziru se  povoljniji vjetrovi iz Brisela prema našoj regiji. To  je  neophodno za šest država na jugoistoku Evrope za koje je prošla godina praktično bila izgubljena što se tiče procesa integracija. Čak bi se moglo zaključiti da je zbog francuskog veta regija vraćena dvije godine unazad. Odluku Pariza albanski premijer Edi Rama uporedio je sa “ostavljanjem broda na moru usred oluje”.

No, izvjestilac Evropskog Parlamenta za ovu regiju, hrvatski socijaldemokratata Tonino Picula, smatra kako je francuski predsjednik Emanuel Makron “napravio grešku” blokiranjem pristupnih pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da je ujedno “postigao neplanirano”: uspio je pažnju EU vratiti na pitanje proširenja. Od trenutka “francuske blokade” pristupnih pregovora sa Tiranom i Skopljem gdje je to uslovljeno reformom čitavog procesa pristupanja, sve najznačajnije institucije i najviši zvaničnici EU su jasno podržali evropsku perspektivu Zapadnog Balkana. “Ta evropska perspektiva je snažan alat za stabilizaciju ove regije koja je u proteklih tridesetak godina preživjela čak pet ratova”, ističe Picula.

Pored nove predsjednice EK, njemačke političarke Ursule fon der Lejen, i novi šef diplomatije EU, Španac Žozep Borel, i povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelji, su se već na početku svojih mandata jasno založili za nastavak procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Borel je u srijedu preduzeo prve konkretne korake potvrđujući odlučnost i spremnost na lični angažman da djeluje kao medijator u procesu pregovaranja između Srbije i Kosova. Na taj način ovaj nekadašnji španski ministar vanjskih poslova, zemlje koja nije priznala nezavisnost Kosova, raspršio je nade Beograda da će i sa nove funkcije visokog predstavnika EU nastaviti dosadašnju politiku prema Prištini. On je pozvao sve stranačke lidere na Kosovu da ubrzano formiraju novu vladu “u interesu Kosova i njegovih stanovnika”, na koju se čeka već 100 dana.

Analitičari u Briselu ocijenili su da su Beograd i Priština dobili jasnu poruku da će se u na samitu EU u Zagrebu početkom maja dogoditi značajan obrt kad je riječ o politici Unije prema proširenju na Zapadni Balkan. Upravo je probijanje blokade procesa proširenja EU ono što se najviše očekuje tokom hrvatskog predsjedavanja ovom organizacijom.

 

Pročitajte više u štampanom izanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRENIRANJE STROGOĆE NAD MEDIJIMA: Pokazno hapšenje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon nesporne profesionalne greške, tužilaštvo, na poziv Vlade, ekspresno hapsi novinarku Anđelu Đikanović. Ne osvrću se organi mnogo na pravila kada treba trenirati strogoću. Izuzimaju iz regula sve one koji za njih lažu i uzbunjuju javnost

 

U poplavi huškanja i predviđanja sukoba koji su prije Božića objavljivali  prorežimski i neki opozicioni mediji, informacija da će pripadnici specijalne kosovske specijalne jedinice ROSU biti na raspolaganju u Crnoj Gori za Badnji dan izazvala je posebnu pozornost.

Pola sata nakon što ju je objavio portal FOS media Vlada je demantovala  vijest, uz tvrdnju da lažna infomacija ima za cilj da uznemiri javnost i izazove nerede. Vlada je zatražila od tužilaštva da hitno reaguje. Tužilaštvo je, na poziv Vlade, ekspresno reagovalo, i ubrzo je glavna urednica tog portala, Anđela Đikanović, inače autorica teksta, uhapšena zbog krivičnog djela izazivanje panike i nereda. Preventivno da ne bi ponovila krivično djelo određeno joj je zadržavanje do 72 sata. Đikanović je nakon hapšenja dala otkaz na mjesto glavne urednice.

Puštanje novinarke iz zatvora tražili su Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje novinara Crne Gore, Sindikat medija, Centar za istraživačko novinarstvo… Uprkos objavljivanju lažne vijesti, hapšenje  novinara ne može biti opravdano, naveli su na svom Tviter nalogu Reporteri bez granica, a portparolka Evropske komisije Ana Pisonero-Hernandez saopštila je da je Evopska komisija upoznata sa slučajem hapšenja Đikanović i prati ga.

Sudija za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladin Pejović ukinuo je 6. januara pritvor Đikanović. Obrazložio je da ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju da će osumnjićena ponoviti krivično djelo.

,,Tokom nepotrebnog hapšenja koleginice i treniranja strogoće nad novinarima, policija je ponovo dovela u pitanje novinarsku obavezu na zaštitu izvora time što je oduzela telefon i kompjuter koleginici. Njeno pravo da ne oda izvore, garantovano i Zakonom o medijima, povređeno je”, ističe u izjavi za Monitor Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara.

Ta priča prerasta jedan slučaj. Zaštita izvora informacija predstavlja osnovni uslov za rad novinara i slobodu medija. Pravo novinara da ne otkrije svoje izvore dio je prava na slobodu izražavanja u skladu sa članom 10 Konvencije, navodi se u obrazloženju Ministarstva kulture koje priprema novi Zakon o medijima.

Ne dešava se ništa slučajno. U  novom zakonu predviđen je izuzetak od dosadašnjeg pravila, koji glasi da je novinar dužan da otkrije izvor informacija kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne i javne bezbjednosti, teritorijalne cjelovitosti, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom od pet godina godina ili više.  Kako je kod nas nacionalna bezbjednost veoma širok i proizvoljan pojam, novinari bi kada se ovaj zakon usvoji mogli da dođu pod još jači pritisak revnosnih tužilaca.

S druge strane odgovornost novinara i urednika mora biti sve veća u poplavi lažnih informacija koje sve češće plasiraju različiti centri moći. Uz sve to ide i tabloizacija medija čije najgore primjere imamo priliku da pratimo ove nedjelje u srpskim tabloidima koji na naslovnoj strani prenose ispovjest pedofila o tome koliko je puta silovao svoju žrtvu.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara 2020. godine
ili na www.novinarnica.net 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo