Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SASLUŠANJE SLUŽBENIKA ANB-A: Šta krije tajna policija

Objavljeno prije

na

Monitorovi dobro upućeni izvori tvrde da se u krivičnoj prijavi koju je  v.d. direktora ANB-a Dejan Vukšić dostavio tužilaštvu službenici tajne policije optužuju za sedam nezakonitih radnji koje su navodno počinili

 

Nakon što su oslobođeni obaveze čuvanja službene tajne, pred službenicima Specijalnog policijskog tima, početkom nedjelje počela su saslušanja službenika Agencije za  nacionalnu bezbjednost,  i to po krivičnoj prijavi koju je protiv njih podnio v.d. direktora Dejan Vukšić.

Detalji prijave nijesu poznati javnosti. Prema nezvaničnim informacijama Monitora, Vušić je prst sumnje uperio u 25 službenika među kojima su i smijenjeni načelnici – Danilo Grozdanić i Luka Bulatović. Saslušani su tvrdili da nijesu radili mimo pravila službe.

Na spisku onih koje treba saslušati nalaze se imena svih načelnika sektora tajne službe, koje je Vukšić od imenovanja smijenio. Među njima su Mirko Milović, Miloš Vujisić, Snežana Zarubica, Sandra Samardžić, Dejan Tomović, Bojan Vukčević i  Ilija Živanović.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva u cilju zaštite interesa krivičnog postupka, za sada ne saopštavaju više detalja o ovom predmetu.

„U vezi sa navedenim događajem u Specijalnom državnom tužilaštvu formiran je predmet i postupak izviđaja, u kojem se preduzimaju sve neophodne radnje i mjere za rasvjetljavanje istog je u toku, a više informacija i podataka nije moguće saopštiti radi zaštite interesa krivičnog postupka, napisala je u odgovoru za Monitor specijalna tužiteljka i PR SDT-a Sanja Jovićević.

Ni Vukšić ne želi da daje izjavu povodom ovog slučaja, kako, saopštio nam je u razgovoru, ne bi uticao na postupak koji je u toku.

Ovim predmetom zaduženi su specijalni tužioci Stojanka Radović i Veljko Rutović. Navodno im je, kako nezvanično saznajemo,  Vukšić osim prijave o navodnim zloupotrebama dostavio i pisane izjave pojedinih članova Agencije u kojima tvrde da je bilo neovlašćenog prisluškivanja pojedinih opozicionih političara i to po direktnom nalogu vrha Demokratske partije socijalista.

Vukšić je u pisanoj formi obavijestio SDT o navodnom uništavanju tajnih podataka na Žabljaku. Tvrdi da su bivši čelnici ANB-a naredili službenicima da zapale podatke nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta prošle godine, ali i da su dodijelili nepoznatom broju građana legitimacije tajne službe iako nijesu bili radnici ANB-a.

Monitor saznaje da Vukšić u krivičnoj prijavi nije naveo konkretna krivična djela koja su, prema navodima, počinili pripadnici tajne policije. Naši dobro upućeni sagovornici objašnjavaju da ona sadrži opis sedam nezakonitih radnji koje su navodno počinili službenici Agencije.

Da li u radnjama, za Vukšića sumnjivih, službenika postoje elementi nekog krivičnog djela utvrdiće specijalni tužioci nakon obavljenih izviđajnih radnji.

 

Medijski rat

Gotovo istog dana kada je počelo saslušanje službenika ANB-a, jedan od crnogorskih portala za koji se vjeruje da je vlasništvo osobe bliske crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću, počeo je sa objavom biografija onih koji su postavljeni umjesto smijenjenih direktora, pa crnogorska javnost tako sada može čitati o kreditima, bolestima i sudbinama pripadnika tajne policije.

 Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

AFERA TUNEL: I dalje u mraku  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komisija Višeg suda  utvrdila je  šta nedostaje u depou, ali ne i kada je nestalo. Takođe, istražitelji nijesu dali odgovor na pitanja koja se nameću od otkrivanja tunela – ko je naručilac ovih radova, i zbog čega je tačno tunel ispod Višeg suda  prokopan

 

 

Ni šest mjeseci nakon otkrivanja crne rupe u crnogorskom pravosuđu ili afere u javnosti poznatoj kao „Tunel“, crnogorska javnost nije dobila odgovore na pitanja ko je nalogodavac rudarskog posla i koji je bio motiv kopanja prolaza do depoa podgoričkog Višeg suda.

Umjesto odgovora, iz Višeg suda Osnovnom tužilaštva dostavljen je popis stvari koje nedostaju, čime se dodatno urušila priča o tome da iza čitavog posla stoje pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, ali i tvrdnje bivšeg premijera Dritana Abazovića da je moguće da je ukradena i puška iz predmeta formiranog zbog ubistva direktora i glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića.

Na spisku stvari koje nedostaju našlo se 19 komada oružja – 13 pištolja, tri revolvera i tri puške, od čega je iz pravosnažno okončanih predmeta: šest pištolja, tri pištolja-revolvera i dvije puške. Iz Višeg suda za Monitor su ponovili –  nijedna nije iz postupka za ubistvo Jovanovića.

Polugodišnjim popisom utvrđeno je i da u jednom od predmeta, između ostalog, nije pronađeno sedam mobilnih telefona, više SIM kartica, od kojih jedna inostranog operatera „GO phone”, ključ od vozila marke „Audi A8”, pasoš, rješenje Poreske uprave o oslobađanju poreza na promet, bijela koverta ispisana hemijskom, vizit karta “Enterijeri”. Nemoguće je ne zapitati se zbog čega bi grupi kradljivaca bilo potrebno nečije rješenje o oslobađanju poreza na promet, šta li su namjeravali da urade sa kovertom i za koje potrebe su uzeli vizit kartu?

Nestalim papirima tu nije kraj. U predmetu koji je pravosnažno okončan 11. jula 2019, po knjizi oduzetih stvari, po kojoj se upoređuju stvari predate na čuvanje, spisi se sastoje od šest foldera-registratora i jednog paketa, a pronađen je jedan paket i četiri foldera-registratora. Dakle, komisija je konstatovala da nedostaju dva foldera iz tog predmeta. Spis se nalazio u prostoriji u kojoj je izvršen upad, odnosno gdje je pronađen otvor za podzemni prolaz.

No, dok je javnost jedva dočekala da vidi šta to nedostaje iz depoa Višeg suda,  niko nije postavio pitanje Višem sudu – kada su zadnji put uradili detaljan popis depoa i šta su tim popisom utvrdili. Popisom koji je rađen za potrebe istrage koja je u toku, utvrđeno je da nedostaje i droga, ali ne u količinama koje se mjere tonama, već gramima. Precizno su u dopisu naveli koja i koliko.

„U pravosnažno okončanom predmetu, pronađene su četiri providne kesice, od čega dvije prazne a u dvijema se nalazi po jedan mali zamotuljak. Po presudi od okrivljenog su oduzeta 8,62g heroina; u predmetu koji je u radu nije pronađena vrećica marihuane u količini od 7,692g. U pravosnažno okončanom predmetu nije pronađena konoplja u količini od 177,68g,  nijesu pronađena tri zamotuljka marihuane u količini od 0,862g, 1,492g, i 58,503g, dok u predmetu koji nije pravosnažno okončan, nedostaje 9,726g kokaina“, dio je popisa koji je sačinila Komisija Višeg suda.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUDBINA RUDNIKA BRSKOVO: Strah od arbitraže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada nije potvrdila odluku svoje Radne grupe da se na ponovno otvaranje rudnika u Mojkovcu stavi tačka. Koncesionar Brskovo mine prijeti arbitražom, pa je Vlada odlučila da konsultuje međunarodne pravne eksperte da ocijene da li država može imati štete. Ekološke organizacije su u subotu zakazale protest, a prijete radikalizacijom ukoliko se Vlada bude duže dvoumila

 

I pored očekivanja javnosti, Vlada protekli petak nije donijela odluku o raskidu koncesionog ugovora sa kompanijom Brskovo mine, čiji je vlasnik švajcarska firma Tara resources.

Premijer Milojko Spajić je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade rekao da će se o tom projektu dodatno konsultovati sa međunarodnim pravnim kućama da raskid ugovora ne bi nanio štetu državi: ,,Svi se zalažemo za raskidanje koncesija za Brskovo i razumijemo iskrenu želju ministra enegetike, ali je bitan način rada”, kazao je Spajić.

Dva dana prije, Radna grupa za analizu ugovora o koncesiji za ponovno otvaranje rudnika Brskovo kod Mojkovca, je većinom glasova usvojila zaključak da se koncesionaru Brskovo Mine više ne produžava koncesija izdata 2010. godine.

Protiv produženja koncesije glasali su predstavnici državnih institucija Kancelarije zaštitnice državnih imovinsko-pravnih interesa, Agencije za zaštitu životne sredine, Instituta za javno zdravlje, Geološkog zavoda, ministarstava energetike i rudarstva i ekologije, kao i predstavnici nevladinog sektora.

Za produženje koncesije bila su dva predstavnika koncesionara, dok je predstavnica Ministarstva finansija bila uzdržana. Iz ovog ministarstva su se ogradili i obrazložili da nijesu mogli uraditi analizu potencijalne štete po državu ako koncesije bude raskinuta a koncesionar tuži državu tražeći obeštećenje.

Sve Vlade od 2010. od kada je ugovor potpisan izlazile su u susret koncesionaru i produžavale su ugovore. Ministar energetike Saša Mujović je u januaru izjavio da će tražiti od Vlade da raskine ugovor sa kompanijom Tara resources.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ĐE NAS VODI ZAKONODAVNA VLAST: Za revere

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Na prošlonedjeljnoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, poslanici vladajuće većine ‘silovali’ su Poslovnik Skupštine tako što su pokušali da ukinu pravo ‘prohodne manjinske inicijative’ koje ima opozicija”, rezimira građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić

 

 

Proljećno zasijedanje Skupštine Crne Gore na Cetinju. Pred salom demonstracije protiv predsjednika parlamenta i njegovih kolega iz skupštinske većine. U sali, umalo, hvatanje za revere. Rivali Milan Knežević i Oskar Huter. Povod – nebitan.

Dan ranije izbjegnut je mnogo ozbiljniji konflikt. Demokrate su, ponovo, iz procedure povukle prijedlog izmjena Zakona o biračkom spisku koji nije usaglašen sa opozicijom. Zapravo, o tom Zakonu nije se ni razgovoralao na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu. Kao što se nije razgovaralo ni o bilo kom drugom zakonu iz paketa izbornog zakonodavstva. Iako se o neophodnosti izborne reforme govori makar desetak godina. Bez ikakvih rezultata.

Odbor je jesanas formiran, ali njegov sastav nije kompletiran, niti su dogovorena pravila po kojima će raditi. Kad i ako do toga dođe.

Odluci Demokrata da povuku sporni prijedlog prethodilo je obraćanje opozicionih partija ambasadama EU, SAD i Velike Britanije.  “Ukoliko vlast izmjesti zakonsku materiju o biračkom spisku iz Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva bez dijaloga i dogovora sa opozicijom, onda je očigledna namjera većine da sruši dogovor o principima na kojima je formiran Odbor, te isprovocira parlamentarnu krizu u Crnoj Gori”, navodi se u pismu koje su potpisali šefovi poslaničkih klubova DPS, BS, SD, HGI i DUA.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo