Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Savijano: Šarića štiti crnogorska vlast

Objavljeno prije

na

Akcija crnogorske i njemačke policije, kojom je u luci Hamburg pronađeno i oduzeto oko 300 kilograma kokaina, a policija uhapsila oca i sina, vlasnika i direktora firme Inok, Miloša Markovića (26) i Radislava Markovića (54) sa Cetinja, ponovo je ukazala na ,,balkansku vezu” u trgovini opijatina na evropskom kontinentu. Prema saopštenju policije kokain je nađen u jednom od brodskih kontejnera, u kojem je za račun firme Inok prevožen namještaj u dijelovima.

Kokain je otkriven, a Markovići uhapšteni u međunarodnoj policijskoj akciji koja je nazvana Konte. U akciji su učestvovali Službenici kriminalističke policije Uprave policije – Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja, u saradnji sa vlastima Savezne Republike Njemačke i službenicima Uprave carina Crne Gore.

Sumnja se da su Markovići uz pomoć više stranih državljana sa područja Južne Amerike i Zapadne Evrope, u kontejnerima kojima se transportuje roba iz Južne Amerike, ,,na veoma specifičan i vješt način, u drvenim proizvodima, sakrili veliku količinu kokaina, koju su namjeravali da stave u promet na ilegalnom tržištu u Zapadnoj Evropi, i na taj način ostvare veliku materijalnu korist”, navodi se u saopštenju.

Da su Balkan i ljudi sa njega svojevrstan ,,most kriminala” između istoka i zapada, nedavno je detaljno govorio italijanski književnik i novinar Roberto Savijano, autor čuvenog romana o mafiji Gomora. Po Savijanu, itallijanska mafija je uspjela da kolonizuje Balkan i istočnu Evropu.

,,Italijanska mafija i mentalitet italijanske mafije uvezen je u zemlje istočne Evrope, ali i u ostale zemlje svijeta”. Oni su korišćeni za obučavanje kriminalaca od Južne Amerike, iz Meksika, Kolumbije, Čilea, Argentine i Urugvaja do Južne Afrike.

Saviano iznosi da su putevi droge koji prolaze Balkanom, kao i kriminalne aktivnosti zasnovane u zemljama regiona, preobrazili nekoliko ovdašnjih zemalja u čvorišta za opsežnu međunarodnu trgovinu. ,,Mnoge veze između zemalja kao što je Crna Gora i Urugvaj nisu se desile slučajno, o čemu govori i slučaj narko bosa Darka Šarića”, kazao je Savijano u nedavnom intervjuu za bukureštanski časopis Spoljna politika.

,,Šarić je dobro znan po impresivnom obimu prodaja, dugom prisustvu na tržištu, ali i po tijesnim vezama sa ljudima koji su na vlasti u njegovoj zemlji „ kazao je Savijano. „Opšte je poznato da je Šarić i sada uključen u šverc droge iz Urugvaja i da je trenutno u Crnoj Gori, ali njihova vlada nema namjeru da dozvoli da on bude izručen, čak i ako joj bude zaprijećeno međunarodnim sankcijama. Takođe, postoji jednostavan razlog zašto odbija izručenje, a u pitanju je profit od ovog nelegalnog poslovanja”.

U prilog Savijanove teze o globalnoj saradnji kriminalaca svih boja govori i učešću Darka Šarića u međunarodnom podzemlju, govore i informacije iz Južnoafričke Republike. Tamošnje bezbjednosne agencije provjeravaju da li je Darko Šarić u toj zemlji i kakve su njegove veze sa Radovanom Krejcirom, koji je označen da je lider organizovanog kriminala iz Češke, javili su tamošnji mediji.

Krejčir je uhapšen u ovoj afričkoj državi, gdje je boravio izvjesno vrijeme. Dnevniku Gloub end meil (M&G) iz Kejptauna je rečeno da su u toku istrage zbog sumnji oko veza između Krejcira, jednog od njegovih poslovnih partnera i „ozloglašene crnogorske kriminalne porodice čije su vođe braća Darko i Duško Šarić.”

Specijalno tužilaštvo u Južnoj Africi osumnjičilo je Krejcera da je unajmio srpske plaćenike da ubiju lokalnog kriminalca Sirila Biku. Kakva je veza između uhapšenog Krejcira i crnogorskog narkobosa, nije precizirano, ali se pretpostavlja da je riječ o poslovima s drogom, piše M&G.

U vili češkog mafijaša nađen je „spisak za likvidaciju” na kojem su, osim Bike, bili i državni tužilac Rigel di Tojt, savjetnik za bezbjednost Pol Osaliven i urolog Merijen Tupi. Krejcir je u ponedjeljak izveden pred sudiju u Johanesburgu, ali je ispitivanje odloženo za 7. april. Za to vrijeme će biti u dobro čuvanom zatvoru Lijukop.

M&G je otkrio da je racija pripadnika južnoafričke poreske službe (SARS) na Krejcirovu vilu predstavljala dio mnogo šire istrage u vezi mreže oko Čeha i njegovih veza sa velikim balkanskim kriminalnim organizacijama.

Ima mišljenja da je srpska mafija u Južnoj Africi izuzetno jaka, a „kokainski put” vodi upravo preko ove zemlje. I za Darkom Šarićem je sredinom oktobra 2009. raspisana potjernica poslije zapljene više od dvije tone kokaina, koji je u Urugvaju trebalo da bude ukrcan na brod baš za Južnu Afriku.

Prve sumnje da je Šarić tu pronašao utočište pojavile su se sredinom prošle godine. Direktor crnogorske policije Veselin Veljović tada je rekao da operativni podaci ukazuju da je Darko Šarić iz Slovenije pobjegao u Južnu Afriku, ali to nije dokazano.

,,Zbog geografskog položaja i slabosti lokalne policije, mnoge kriminalne grupe iz Južne Amerike i Evrope preselile su svoje poslove u Južnu Afriku. Među njima je i klan Darka Šarića. Južna Afrika je postala „skladište” kokaina, koji se odatle transportuje za Evropu” izjavio je za beogradski tabloid Kurir izvor iz srpske policije.

M&G podsjeća da su srpski isljednici optužili Darka Šarića i 19 njegovih saradnika zbog nihove navodne uloge u međunarodnoj operaciji krimumčarenja kokaina.

M&G, takođe piše kako se smatra se da je Darko Šarić pobjegao u Švajcarsku krajem 2010, ali njegovo trenutno prebivalište nije poznato.

Srpski mafijaši u Kejptaunu

Mediji u Kejptaunu opširno pišu o ratu u južnoafričkom podzemlju, ubistvu mafijaškog vođe Sirila Bike i potrazi za češkim kriminalcem Krejcirom. Kako prenosi Blic, u obračunu koji potresa Južnu Afriku, jedan Srbin je ranjen, a policija traga za trojicom državljana Srbije za koje se navodi da su plaćene ubice sa spiskom za odstrel.

,,Srbin Saša Kovačević, koji je radio kao tjelohranitelj Bike, teško je ranjen u ponedjeljak kada su ubice s motocikla ispalili hice iz automatskog oružja u BMW X5. Bika koji je bio u vozilu preminuo je odmah, prije dolaska policije, dok je Kovačević prebačen u bolnicu”, objavio je list Njuz 24.

Mediji u Kejptaunu su otkrili da se Bika, inače šef bande poznate po nazivu Seksi momci, prije dvije nedjelje u jednom restoranu sreo sa šefom ozloglašene američke bande. Susret je organizvan zbog sukoba koji je nastao oko teritorije u poslovnom dijelu grada, koji je Bika držao pod kontrolom. Njuz 24 navodi da su Amerikanci pokušavali da se ubace u svaku zonu gdje je postojala zabava, jer je pogodna za rasturanje droge, pa je tako i došlo do rata za teritoriju.

Neimanovani učesnik istrage je kazao novinarima, kako se vjeruje da su za ubistva angažovana trojica Srba, plaćenika. Nisu dati drugi detalji o identitetu osumnjičenih državljana Srbije, vremenu njihovog dolaska u Južnu Afriku i o lokaciji.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo