Povežite se sa nama

OKO NAS

SEZONA NA ULCINJSKOJ RIVIJERI U PUNOM JEKU: Presudni kvalitet i lokacija

Objavljeno prije

na

Sudeći po zvaničnim podacima ova sezona na ulcinjskoj rivijeri je uspješna. Kvalitetni apartmani s visokim standardom usluge, uz normalnu cijenu, su puniji duže nego ranijih godina.Nakon nekoliko decenija, Ulcinj je, uz Budvu, najvažniji turistički centar Crne Gore. Nekontrolisani nastavak izgradnje stanova za izdavanje, ipak, prijeti

 

Na ulcinjskoj rivijeri u prvoj sedmici avgusta boravi za četvrtinu više evidentiranih turista nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije (TO).

Broj registrovanih gostiju je nešto manji od 60 hiljada, a isto toliko je neregistrovanih. To znači da je polovina gostiju koja odmara u Crnoj Gori, smještena u Ulcinju.

U TO navode i da je naplata boravišne takse čak dva puta bolja nego 2018. Procjenjuje se da će se do kraja ove godine u kasu te institucije sliti oko milion eura, ali je to izuzetno skromno u poređenju sa Budvom đe će se, po toj osnovi, prikupiti oko 3,5 miliona eura.

Podaci sa međunarodnog prijelaza Sukobin-Murićan sa Republikom Albanijom pokazuju da on ostaje i dalje najfrekventniji granični prijelaz u državi. Naime, samo u julu granicu je prešlo oko 460 hiljada putnika, ili oko pet odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Podsjetimo se da je ovaj prvi zajednički granični prijelaz u jugoistočnoj Evropi otvoren prije 17 godina i da je bilo planirano da njime prolazi oko pola miliona putnika godišnje. Upravo onoliko koliko je prošlo u julu i u prva dva dana avgusta!? Očekuje se da će u ovoj godini Sukobin preći 2,5 miliona putnika, pa je neophodno što prije krenuti u proširenje tog prijelaza, te otvaranje novih na potezu od Ade Bojane do Skadarskog jezera.

Dobra okolnost je svakako što je konačno završena rekonstrukcija treće dionice na putu od Ulcinja prema Sukobinu, pa turisti koji dolaze sa Kosova, Albanije ili Makedonije stižu do ulcinjske rivijere veoma dobrom saobraćajnicom.

Istovremeno je u Ulcinju proradilo preduzeće Parking servis, pa su gužve u saobraćaju u užem dijelu grada mnogo manje nego ranijih godina.

,,Dosta je urađeno na poboljšanju ponude, podignut je kvalitet usluga, samo na globalnim platformama za iznajmljivanje ima preko hiljadu objekata iz Ulcinja, pa je došlo i do promjene strukture gostiju”, kaže za Monitor direktor TO Fatmir Đeka.

Podaci TO pokazuju da gosti iz Zapadne i Centralne Evrope čine oko 30 odsto od ukupnog broja. ,,Njemaca, na primjer, ima 2,5 puta više nego u istom periodu prošle godine, što bi trebalo da znači da se vraćamo na turističku kartu Evrope, đe nam je po svim potencijalima i mjesto”, smatra Đeka i ističe da je prosječan boravak gostiju u hotelima u Ulcinju najveći u Crnoj Gori.

On dodaje da je i problema mnogo, ali da se lokalna vlast uz podršku državnih organa i institucija trudi da ih rješava.

,,Ono što već sada možemo zaključiti jeste da će svaka naredna sezona biti izazovnija i da će profitirati samo oni koji nude kvalitet uz prihvatljive cijene i imaju dobru lokaciju. Turizam prestaje da bude izvor brze i lake zarade. Mi smo na svjetskom tržištu i sve se tu mjeri drugačije. Svi traže sve bolju uslugu i upoređuju je sa drugima. Zato će trebati mnogo više znanja, rada i napora da se ulaže od strane svih u turističkom lancu, te državnih i opštinskih organa i institucija kako bi nam sezone bile uspješne”, kaže za Monitor stari turistički poslenik Ismet Karamanaga.

On ističe da se to najbolje može vidjeti na primjeru ulcinjskog Starog grada koji, kako tvrdi, doživljava pravu renesansu.

S druge strane, najgore će proći oni koji su turistima iznajmljivali neudobne sobe, krevete na spratove, tri ili četiri sobe na jedno kupatilo, te oni koji nemaju prostor za parkiranje vozila. Za njih je i najmanji minus u špicu sezone poziv na uzbunu. Kvalitetni apartmani s visokim standardom usluge, uz normalnu cijenu, su puniji duže nego ranijih godina.

Inače, na početku sezone najviše su negodovali oni koji su olako ušli u turistički biznis i uzeli skupe kredite koje su uglavnom ulagali u nekretnine. Samo za posljednje tri godine u Ulcinju je dograđeno oko 10 hiljada kreveta, a ukupan broj smještajnih kapaciteta niko sa sigurnošću ne može da navede. Procjene variraju od 120.000 do čak 250.000!? Samo u Štoju, u neposrednom zaleđu Velike plaže, ima oko 7.000 kuća. A rijetko koja ima manje od 15 ležaja, pa je računicu lako izvesti.

No, događaji na terenu pokazuju da se apartmanski balon nastavlja puniti iako Ulcinj ima izrazito lošu strakturu smještajnih kapaciteta. Jer, u hotelima je manje od tri odsto ležaja, što je neslavni rekord na nivou čitavog Mediterana.

Ono što je još gore i što dugoročno može da ugrozi ovu najvažniju privrednu granu jeste gradnja stanova za tržište koja je od prošle godine, uz blagoslov vlasti, ušla u ekspanziju u Ulcinju. Kao da trenutni stanovnici te opštine ništa nijesu naučili od Budve. A morali bi, ukoliko žele dobro sebi i budućim generacijama.

Sudeći po intenzitetu nelegalne gradnje u stoljetnom maslinjaku, u zoni morskog dobra ili na obalama Bojane, o činjenici da erozija uništava najveći resurs – ulcinjske plaže, o tome se ni ne razmišlja. Savezništvo kratkovidosti i pohlepe predstavlja najveći rizik po budućnost ovog grada.

,,Ciljevi koje smo sami sebi postavili Strateškim planom razvoja Opštine Ulcinj su održivi turizam, očuvanje destinacije i zadovoljstvo lokalnog stanovništva koje mora osjetiti dobrobiti od turizma. Mislim da na tome moramo istrajati”, kaže Đeka i najavljuje znatno veća ulaganja u infrastrukturne projekte koje će narednih godina podići ukupni nivo kvaliteta ponude u Ulcinju. To su, prije svega, novi hoteli, zatim konferencijski centar u kompleksu Holiday Village Montenegro sa oko 800 mjesta, rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mreže u koju će biti uloženo preko 20 miliona eura, te oko šest miliona u putnu infrastrukturu samo tokom 2020. godine.

Đeka je istakao da će krajem ovog mjeseca biti obavljena prezentacija virtuelne ture Ulcinja koja će biti vidljiva sa svake on-line platforme.

,,Na ovaj, savremen način biće mnogo bolje predstavljena ponuda ove opštine. Virtuelna prezentacija imaće za početak 100 tačaka koje obuhvataju najatraktivnije prirodne, istorijske, kulturne i turističke lokacije Ulcinja. Laganom i spontanom šetnjom, turistima se pruža mogućnost da u najboljoj rezoluciji dožive Ulcinj i ono što ga čini prepoznatljivim i atraktivnim”, kaže direktor TO zaključujući da će ovim događajem praktično biti označen početak naredne turističke sezone.

 

                                                                                                                  Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo