OKO NAS
SJEDIŠTE DOO SKIJALIŠTA CRNE GORE U MOJKOVCU: KOLAŠINCI ZAPANJENI: Premijerov poklon rodnom gradu

Sjedište Društva s ograničenom odgovornošću Skijališta Crne Gore, čija će osnovna djelatnost biti upravljanje javnim skijalištima na prostoru Bjelasice, Komova, Durmitora, Hajle. biće u Mojkovcu koje do sada nikada nije imalo skijalište. U susjednom Kolašinu, gdje skoro dvije decenije postoji ski centar, a gradi se i drugi državnim novcem, kažu da su zatečeni takvom odlukom i doživljavaju je kao još jedno favorizovanje susjedne opštine, koja važi za uporište Demokratske partije socijalista, inače rodno mjeto premijera Duška Markovića.
Zvanične rakcije na činjenicu da sjedište preduzeća neće biti u jednom od dva zimska turistička centra već u Mojkovcu, kada je riječ o onima koji žive od zimskog turizma, do sada su gotovo izostale. Kolašinski turistički poslenici nerado su i samo nezvanično spremni da saopšte svoje ogorčenje.
,,Odlukom Vlade mogu biti iznenađeni samo oni kao ja, koji to posmatraju kao turistički radnici. Ako se pogleda kroz prizmu dnevne politike, onda je sasvim očekivano. Iz Vlade su kazali da je formiranje Društva Skijališta Crne Gore ključna pretpostavka za pokretanje i uspješno upravljanje lokalitetima na kojima su u predhodnom periodu uložena znatna sredstva u infrastrukturne objekte. Osnivanje društva je u redu, ali nije mu mjesto u Mojkovcu, osim ako cilj nije još jedan “adut” u rukama DPS za predstojeće lokalne izbre u tom gradu”, kaže vlasnik jednog od hotela u Kolašinu.
On pretpostavlja da su radna mjesta u preduzeću ,,već podijeljena kako bi se obezbijedio što bolji rezultat vladajuće DPS u Mojkovcu”. Kaže da je izvjesno da će Skijališta Crne Gore proraditi mnogo prije nego mojkovački ski centar.
Radovi na izgradnji ski centra, to jest valorizaciji mojkovačkog dijela Bjelasice, u početnoj su fazi. Kako su jesenas saopštavali predstavnici tamošnje i državne vlasti, počela je izgradnja prve dionice lokalnog puta Vragodo – Žarski katun. Za to su, prema riječima predsjednika Opštine Dejana Medojevića, obezbijeđena sredstva u iznosu od 1,2 miliona eura za drugu, završnu etapu raspisan je tender u iznosu 2,5 miliona. U narednom periodu, najavio je on, biće uspješno završeni i ostali projekti na Bjelasici, od regionalnog puta i mosta koji će ga povezivati s Jadranskom magistralom, pa do izgradnje prvih žičara. Prema njegovim riječima, za investicioni elaborat za mojkovački dio Bjelasice u narednih pet godina predviđeno je ulaganje od preko 27 miliona eura.
,,Pored postojećeg Ski centra Kolašin 1450, kao što je poznato, već su postavljeni stubovi za žičaru “šestosjed” Ski centra Kolašin 1600 takođe, na kolašinskom dijelu Bjelasice. Žičara bi, kako je najavljeno, mogla biti puštena u rad krajem ove godine. Čak i da nije svega toga, Kolašin je, uz Žabljak, zimki turistički centar, a Mojkovac bi to eventualno mogao da bude tek u dalekoj budućnosti”, kaže sagovornik Monitora.
Prema riječima Dragomira Reljića, vlasnika hotela Garni, najvažnije je što je donijeta odluka o formiranju preduzeća. Tako države na zapadu, kaže on, upravljaju skijalištima i to je jedini opravdan model, od kojeg će koristi imati svi u turizmu.
U kolašinskoj vlasti mnogo su glasnije kritikovali Vladinu odluku. Dragan Bulatović iz Demokratskog fronata, smještanje preduzeća u Mojkovac smatra predizbornim trikom premijera Markovića. ,,Eto, sada imaju preduzeće i ništa drugo što bi ih kvalifikovalo za to da se iz tog grada upravlja skijalištima. Naravno, važan ,,argument” je činjenica da će za nekoliko sedmica u Mojovcu biti izbori, ali i da je tamo rođen Marković. Drugo ništa nemaju, ni hotela ni jednog metra skijaških staza, ni jedne žičare… Favorizovanje Mojkovca u odnosu na Kolašin je postalo izraženo otkako je Demokratska partija socijalista ovdje poražena na izborima”, kaže on.
Odlukom da sjedište preduzeća Skijališta Crne Gore smjesti u Mojkovac, DPS je još jednom pokazao koliko je spreman da logiku zamijeni za sitne političke poene, ocjenjuju u kolašinskoj Socijaldemokratskoj partiji. Iz te stranke kažu da premijer nema šta drugo da ponudi rodnom gradu.
,,Možda će to predużeće biti mobilno, pa će ga uoči lokalnih izbora na proljeće preseliti u Kolašin ili Žabljak. Vodeći se DPS-logikom, Kolašin će možda već iduće godine dobiti Morsko dobro, a Tivat Upravu za šume, jer apsurdu nikad kraja kada je u pitanju održavanje na vlasti. Na ovaj način nastavlja se trend seljenja institucija i preduzeća iz Kolašina”, kaže Marija Šćepanović iz Opštinskog odbora SDP.
Ona kaže da su u kolašinskom OO DPS, zauzeti unutrašnjim razmiricama, dopustili da im se sve to uradi ispred nosa. Prema riječima Šćepanovićeve, koja je bivška skijaška reprezentativka Jugoslavije, Mojkovčanima umjesto sjedišta preduzeća treba ski-centar jer bi od njega koristi imali svi građani.
„Od ove prevare sa sjedištem će se okoristiti samo par DPS uhljeba i biti prevareno na desetine građana kojima su kupci glasova obećali poslove. Da se želi pomoći Mojkovcu gradio bi se ski-centar, ali pošto se Mojkovčanima samo hoće izmanipulisati, daje im se lijepo zapakovana kutija bez poklona”. Skjlišta su u tom gradu, kažu u SDP, prevara slična proizvodnji čokolade na Cetinju.
U Kolašinu iz opozicione DPS tvrde da je lokalna vlast kratkovida. Vladajuća kolašinska koalicija, kažu, ne vidi ono što vide građani svih opština koje okružuju planinu Bjelasicu. „Ne vide desetine kilometara novih pristupnih puteva, kilometre novih staza, nove električne dalekovode i telekomunikacione vodove. Ne vide postavljene stubove novih žičara, nove parkinge, bazne stanice… Ne vide desetine i desetine Kolašinaca koji su našli zaposlenje na gradilištima skijališta. Ne vide turističke radnike Kolašina kojima će skijališta dovesti nove goste. Ne vide ni poljoprivredne proizvodjače koji će imati priliku više da plasiraju svoju zdravu hranu”. Kolašin, tvrde u DPS, nimalo ne ugrožava to što će preduzeće Skijališta Crne Gore biti u Mojkovcu.
Skijališta su samo jedno od preduzeća, za koje u Kolašinu smatraju da je nepravedno smješteno u Mojkovac. Od prije nekoliko godina sjedište Centra za socijalni rad, takođe je u tom gradu. Od zatvaranja kolašinske poslovnice Atlas banke klijenti iz Kolašina prinuđeni su da idu do šaltera u Mojkovcu. Iz Kolašina se u susjednu opštinu ide i zbog predstavništva dva mobilna opratera, ali i zbog nekoliko zanatlija. Pošto većina autobusa ne svraća na kolašinsku neuređenu stanicu, i putnici na duže relacije često prevoz čekaju na mojkovačkoj autobuskoj stanici.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom