Povežite se sa nama

OKO NAS

SKADARSKO JEZERO: Između gajbi i rezervata biosfere

Objavljeno prije

na

Možda je nedavna sječa topola u Nacionalnom parku Skadarsko jezero bila posljednja opomena da se promijeni odnos nadležnih institucija i države prema ovom jedinstvenom prostoru. Proteklih godina je na obalama najvećeg jezera na Balkanu posječeno na hiljade topola da bi od njih bile napravljene gajbe. Čovjek koji je to radio izjavio je medijima da nije kršio zakon, jer niko prije njega nije tražio dozvolu za tako nešto, te da nadležni godinama žmure pred takvim pojavama.

To je samo jedan od niza problema Jezera, čije dvije trećine pripadaju Crnoj Gori, a jedna Albaniji. Još veći su nedostatak zajedničkog upravljanja, nelegalna gradnja, krivolov, otpadne vode i ekstenzivne poljoprivredne djelatnosti. Predstavnica ekološke organizacije Grin houm Jovana Janjušević kaže da je ta NVO posljednjih godinu i po učestvovala u različitim studijama o procjeni zagađenja ekosistema Skadarskog jezera. ,,Najveća prijetnja jezeru je zagađenje izazvano poljoprivrednim aktivnostima. U tom pogledu ne postoje zvanični podaci o količinama i uticaju na živi sistem Jezera, ali se može govoriti o približnim sumama gdje svakako svoj najveći negativan uticaj imaju AD Plantaže, koje u svom radu koriste veliki broj pesticida – nekih 80 tona godišnje – koji otiču ili podzemnim vodama dospijevaju u jezero”, kaže ona.

Janjuševićeva je jedan od koordinatora IPA projekta Primjena upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera, koji finansira Delegacija Evropske unije u Podgorici i Tirani, a koji se realizuje u saradnji s Institutom za zaštitu prirode (INCA) u Albaniji. Cilj ovog projekta je da se okonča posljednja faza procesa nominacije Skadarskog jezera kao prekograničnog rezervata biosfere u okviru UNESKO programa Čovjek i biosfera.

Podršku ovim aktivnostima, bar retorički, još od 2005. godine pružaju obje vlade. ,,Priroda ne poznaje granice. Mi vjerujemo da su neophodne zajedničke aktivnosti za efikasno i održivo upravljanje prirodom koje će doprinijeti njezinoj koherentnijoj zaštiti i boljoj koordinaciji na regionalnom nivou”, kaže albanski ministar zaštite prirode Lefter Koka. On napominje da je nova vlada u Tirani proklamovala kao jedan od svojih prioriteta očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže.

Pomoćnica direktora crnogorske Agencije za zaštitu životne sredine Lidija Šćepanović smatra da nije potrebno posebno isticati važnost Skadarskog jezera po okolinu. ,,Ali svakako jeste mogućnost pronalaženja rješenja za evidentirane probleme”, kaže ona.

I finansijeri ovog projekta smatraju da je najvažnije već sada stvoriti mrežu koja će povezati sve faktore u Crnoj Gori i Albaniji kako bi se resursi i biodiverzitet jezera koristio za potrebe lokalnih ekonomija i budućih generacija.

No, u posljednjih 15 mjeseci opet se zastaje u institucionalnoj podršci ovom projektu. „Usljed kadrovske promjene i smjene ministra resornog ministarstva kao institucije koja zahtjev treba uputiti crnogorskoj Vladi na razmatranje, naša organizacija gubi obećanu podršku, dok susjedna Albanija nastavlja sa radom nominujući budući rezervat Ohrid-Prespa te uspostavljajući MAB komitet kao važan preduslov za sam proces. Naša država takođe posustaje nepojavljivanjem na UNESCO MAB konferenciji koja je ove godine održana u Kanadi, gdje ispred Crne Gore nije prisustvovao niti jedan predstavnik JP Nacionalni parkovi, iako je na listi rezervata biosfere upisan još davne 1977 godine kanjon rijeke Tare”, kaže Jovana Janjušević. Zato je napravljen međukorak. „Upućeni na kompromisno rješenje predlažemo izradu Studije izvodljivosti inicijative proglašenja Skadarskog jezera rezervatom biosfere kako bi se procijenila institucionalna a, prije svega, već jednom data politička volja s posebnom pažnjom usmjerenom na usaglašenost prijedloga sa strateškim i planskim državnim dokumentima”, objašnjava ona.

Skadarsko jezero je u svjetskim razmjerama prepoznato kao izuzetna prirodna vrijednost. Već 25 godina ima status značajnog ornitološkog područja, a prije 19 godina upisano je na Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja (RAMSAR).

Janjuševićeva tvrdi da bi proglašenjem za rezervat biosfere na najbolji način bio očuvan ovaj ugroženi ekosistem od nesavjesnog djelovanja čovjeka. ,,Cilj realizacije inicijative primarno jeste očuvanje jezerskog ekosistema, ali i održivi razvoj koji bi najviše pogodovao lokalnim zajednicama čiji broj i demografske karakteristike alarmatno opadaju”, zaključuje ona.

UNESCO je, inače, priznao 621 rezervat biosfere, od čega se 22 nalaze na području Jugoistočne Evrope. Kada su u pitanju prekogranični rezervati, broj je znatno manji, svega ih je 12 na svijetu. Jedan od najmlađih je rezervat Mura-Drava-Dunav, koji obuhvata 13 zaštićenih područja u pet zemalja (Austrija, Mađarska, Slovenija, Hrvatska i Srbija). Region Ohrida i Prespe, koji obuhvata teritoriju Makedonije, Albanije i Grčke, takođe je u fazi nominacije, što govori u prilog održivosti i izvodljivosti ove inicijative uprkos razlikama u mehanizmima upravljanja i stepenu zaštite.

Dakle, upisom na listu UNESKO rezervata biosfere, Skadarsko jezero bilo bi jedan od 13 lokaliteta na svijetu koji se mogu pohvaliti biodiverzitetskim bogatstvom i uspješnim prekograničnim upravljanjem.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo