Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Skank cvjeta i zimi i ljeti

Objavljeno prije

na

Prije desetak dana italijanska policija je u brodskom kontejneru u luci Bari otkrila hiljadu kilograma marihuane, odnosno skanka.Ova droga stigla je iz Albanije. Oko sedamsto kilograma upućeno je iz albanske luke Drač. Preostalih trista kilograma prošvercovano je najprije kamionom do Crne Gore, odatle feribotom Sveti Stefan za Italiju. Tu informaciju prenijela je italijanska agencija Adkronos. Luka Bari, prenose italijanski mediji, se još jednom pokazala čvorištem šverca droge. Tokom 2011. u toj luci zaplijenjeno je 1.523 kilograma droge, uhapšeno 25 kurira i oduzeto 16 vozila korišćenih za šverc. Tokom prva dva mjeseca 2012. zbog šverca opojnih supstanci u ovoj luci uhapšeno je osam osoba, a oduzeto sedam vozila. Samo tri dana prije nego je zaplijenjena maksimalna pošiljka od tonu marihuane, u Bariju je zaplijenjeno još 650 kilograma ove droge. Pretvoreno u novac, sve zajedno oko petnaest miliona eura.

Šverceri se godinama koriste kamionima sa duplim dnom i krovom da bi od očiju carinika i policije sakrili svoje ilegalne terete, objašnjava Monitorov izvor iz crnogorske policije. ,,Takvi kamioni skoro po pravilu su pod plombom. Ako nijeste sigurni i ako ‘promašite metu’, onda se vlasnicima kamiona i špediterima mora plaćati odšteta. Zbog toga se mora raditi samo po sigurnoj dojavi”, objašnjava ovaj policijski izvor.

Slučajevi hapšenja i zapljene marihuane u Bariju i na Balkanu posljednjih mjesec-dva nizali su se jedan za drugim. U Bariju je nedavno uhapšen i jedan makedonski državljanin, po dojavi makedonske policije o mogućem transportu droge iz Albanije u Makedoniju.

Ovaj šverc je otkriven prilikom kontrole kamiona marke mercedes, u kojem je legalno vršen prevoz feronikla iz Makedonije preko Albanije za Italiju. Među feroniklom, koji se inače sa Kosova izvozi i preko Crne Gore i luke u Baru, pronađena su 272 paketa u kojima je bila marihuana.

Dva dana prije toga albanska policija je na granici s Grčkom zaplijenila 253 kilograma marihuane na putu za Grčku i uhapsila sedam ljudi. Prema prvim rezultatima istrage, marihuana je kupljena u Lazaretu, 200 kilometara južno od Tirane, u oblasti gdje se indijska konoplja masovno gaji van kontrole albanskih vlasti. Prema stranim policijskim izvještajima, Albanija je glavni snabdjevač Evrope marihuanom. Od decembra prošle godine albanska policija je zaplijenila više od jedne i po tone marihuane namijenjene Grčkoj i Italiji.

Mada lokalne vlasti tvrde da svake godine unište između 70.000 i 100.000 biljki kanabisa, ima oblasti koje su van kontrole vlasti. Tako je italijanski tužilac Kataldo Mota iz Uprave za borbu protiv mafije na jugu Italije, ocijenio da Albanija proizvodi najmanje dvadeset tona marihuane godišnje.

Naš izvor iz crnogorske policije tvrdi da je Albanija najveći proizvođač marihuane, takozvane ,,albanke”, i da ta zemlja, zajedno sa Kosovom, snabdijeva osamdeset odsto tržišta zapadne Evrope ovom drogom.

,,U Albaniji postoji veliki broj zasada površine dva do tri hektara. Sada se većinom radi i proizvodi hibridna ili modifikovana marihuana. Riječ je o marihuani sa cvijetom i velikom koncentracijom opijata. Ona je mnogo skuplja od obične marihuane. Kilogram ove droge u tranzitu je 750 eura, a kada stigne na zapadnoevropsko tržište, onda cijena jednog kilograma dostiže od tri do pet hiljade eura”, kaže naš izvor.

Monitorov policijski izvor otkriva da skank u Albaniji rade četiri mafijaška klana.

,,To su porodice Kula, Abazi, Borci i Brokaj”, kaže naš dobro upućeni izvor. ,,Dok se Abazi bave samo skankom, ostali klanovi rade i druge poslove. Klan Kula uz narkotike na tržište Italije švercuje i oružje. Klan Borci osim skanka drži na jugu Italije primat u organizovanju lanca prostitucije. Članovi klana Brokaj su bivši političari i članovi albanske obavještajne agencije Sigurimi. Oni kontrolišu sjedište crne berze u Švajcarskoj, u Bernu i Bazelu. Oni imaju i zaštitni znak na svojim pakovanjima skanka. To je slika kamile, po čemu je droga porodice Brokaj poznata pod nazivom kamila skank”.

Prema riječima našeg izvora, najveći centri za distribuciju skanka u Albaniji su Drač i Valona.

Isti izvor objašnjava da se na Kosovu, na području između sela Lešan i Đinok nalazi veliki zasad hašiša, od oko hektar površine. U trouglu sela Lešan, Đinok i Široka, u blizini Suve reke, nalazi se i laboratorija, odnosno fabrika za preradu hašiša čiji je kapacitet četiri tone dnevno. Toliko uvijek ima na zalihama čak i kada nema zastoja u tranzitu i trgovini.

„Laboratorijom upravljaju dva brata iz sela Đinok. Oni su povezani sa osobom u Prištini pod nadimkom Sigroe”, kaže naš policijski izvor.

Prema ovom izvoru iz policije na Kosovu postoji nekoliko vrlo značajnih švercera marihuanom, odnosno skankom.

Zbog svega toga prije nešto više od pola godine povedena je široka međunarodna akcija Trio u kojoj su učestvovale policije Albanije, Hrvatske, Crne Gore i Republike Srpske. Do sada je uhvaćeno šezdesetak osumnjičenih i samo u Crnoj Gori zaplijenjeno više od 360 kilograma marihuane.

Oko 700 kilograma marihuane zaplijenjeno je u luci Draču, 45 kilometara sjeverozapadno od Tirane. Droga je bila skrivena u kamionu koji se trebao ukrcati na trajekt koji je plovio u Italiju. U Sarandi, 300 kilometara južno od Tirane, zaplijenjeno je najmanje 300 kilograma marihuane u kamionu koji je išao u Grčku.

U ovoj međunarodnoj akciji na području Crne Gore uhapšeno je 37 kriminalaca, i time razbijen lanac kojim su ove kriminalne grupe, njih ukupno pet, bile povezane sa desetak narko grupa sa područja Hercegovine, o čemu je Monitor ranije detaljno pisao.

,,Najveća zapljena marihuane u Crnoj Gori bila je ona na Debelom Brijegu prije dvije godine, kada je u kamionu slovenačkih registarskih oznaka otkriveno 400 kilograma ove droge. Skank je do Debelog Brijega stigao iz Albanije i trebalo je da produži na zapadnoevropsko tržište, tamo gdje su i cijene najveće”, priča ovaj izvor.

Posljednje akcije i zapljene ove droge na području Crne Gore, Albanije, Kosova, Makedonije i drugih balkanskih država očigledno se sprovode pod pritiskom Zapada, u procesu pridruživanja EU. Da su granice još porozne svjedoči slučaj nedavnog šverca trista kilograma marihuane preko luke u Baru.

Unosne berbe

Prema podacima Ujedinjenih nacija globalna vrijednost ilegalne trgovine marihuane je 140 milijardi dolara.

Balkan nije samo područje tranzita, već sve više i veliko tržište za marihuanu. Blic piše da je zahvaljujući nesmetanom i jeftinom uzgajanju marihuane u Albaniji, balkansko tržište narkoticima posljednje dvije decenije zatrpano albanskom „travom”. Ona je kupovana u Tirani i Draču za 2.000 eura po kilogramu, a preprodavana u Skoplju, Podgorici, Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Budimpešti i Bukureštu za 5.000 eura po kilogramu. Glavni trgovci ovom marihuanom su Albanci, Crnogorci i Srbi, koji je prodaju širom Balkana, pa i u Rumuniji. Narkomafija godišnje samo na Balkanu proda preko 117 tona albanske marihuane.

Skank je opojna droga koja sadrži koncentrovanu marihuanu. Njen cvijet ima visok procent psihoaktivne supstance. Uzgajanje skanka, piše Blic, je skupo, jer traži zagrijevanje jakim sijalicama i ventilaciju, ali je prosto, jer se pravila mogu uzeti sa interneta. Vještački pravljena marihuana može da ima pet berbi godišnje i zato je skank veoma isplativ.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UBISTVO EDMONDA MUSTAFE U BARU: Je li država zatajila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon ubistva Baranina, mediji su objavili da su ga nadzirali policajci. Upravo zato nameće se pitanje  kako se onda našao na meti ubica. Ko je zatajio i procijenio da mu ne treba policijska zaštita, nakon što je istražnim organima saopštio svoja saznanja, ali i strah da mu je bezbjednost ugrožena

 

Nakon dugog zatišja pripadnici kriminanih grupa su u utorak pokazali smjelost koju su godinama ranije iskazivali ubijajući svoje mete ne mareći za doba dana, mjesto, niti da li će biti nevino stradalih.

Na nepunih 200 metara od stanice barske policije hicima iz automatske puške je ubijen Baranin Edmond Mustafa, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubica mu je nešto poslije devet sati prišao s leđa i u njega ispalio, prema prvim informacijama, čak 12 hitaca.

Dvadesetdevetogodišnjak je na mjestu ostao mrtav, a ubica je pobjegao električnim trotinetom. Uslijedila je policijska potraga za ubicom koja je rezultirala hapšenjem Baranina 27.godišnjeg Dina Ibrahimovića.

„U roku manjem od pola sata su locirali lice za koje su postojali osnova sumnja odnosno postojali indikatori da se radi o izvršiocu ovog krivičnog djela koji je u roku od pola sata u naselju Bjelište lociran, sustignut u bjekstvu, savladan i doveden u službene prostorije odjeljenja bezbjednosti Bar. Prilikom bjekstva ovog lica isti je koristio moped- električni trotinet, kacigu na glavi, a u neposrednoj blizini ovog lica pronađena je automatska puška za koju se sumnja da je korišćena u izvršenju ovog krivičnog djela, saopštio je medijima Lazar Šćepanović, v.d.pomoćnika direktora Uprave policije.

Samo nekoliko sati nakon zločina, osumnjičeni Ibrahimović priveden je dežurnoj tužiteljki Ireni Burić, ali o zločinu nije želio da govori. To je novinarima kazao njegov advokat Damir Lekić.

„Dinu Ibrahimoviću je stavljeno na teret dva krivična djela. Ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Nakon što je od strane državne tužiteljke poučen o svojim pravima i obavezama, i nakon što je obavio poverljiv razgovor sa braniocima, on je iskoristio zakonsko pravo i branio se ćutanjem, što znači da nije iznosio odbranu i nije ni odgovarao na pitanja državne tužiteljke, kazao je advokat Lekić.

Žrtva i osumnjičeni za ubistvo su poznati istražiteljima. Kako tvrde iz bezbjednosnih službi, osim što su pripadali istoj kriminalnoj organizaciji, nekada su bili i bliski prijatelji.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septebra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plate koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da su za to kria prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Iako je Sindikat uporno tražio nastavak pregovora oni nijesu uslijedili uglavnom zbog zauzetosti premijera i ministra finansija. Ministarstvo prosvjete je dan prije zakazanog štrajka pozvalo prosvjetare na dogovor i tražilo da se štrajk odgodi. Odgađanje je odbijeno, a razredne starješine su porukama  obavještavale roditelje da li će im djeca u ponedjeljak ići u školu.

I u Ministarstvu kao da su znali da do dogovora neće doći, pa su za nedjelju, danu pregovora sa sindikatom, direktori obrazovnih ustanova, u grupama,  čekali na sastanak sa ministarkom Jakšić-Stojanović. Dio javnosti je  ovo vidio kao disciplinovanje direktora. Ministarka je izjavila da je njena zakonska obaveza da upozna direktore sa njihovim pravima i obavezama.

,,U nedelju ujutru imali smo 160 škola sa 50 odsto štrajkača. Poslije sastanka sa ministarkom 138 skola. Šta je bilo u nedelju veče i ponedeljak ujutru ne mogu vam reći”, izjavio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

Sindikat je optužio ministarstvo da su dali instrukcije direktorima škola da štrajkače prebroje i da im ukažu kako mogu dobiti otkaze. U zastašivanje su se uključili i pojedini, od ranije poznati, pravni eksperti. Tako je profesorica radnog prava Vesna Simović-Zvicer konstatovala da,   ako bi sud utvrdio da je štrajk nezakonit onda, shodno zakonu, veliki broj prosvjetnih radnika mogao dobiti otkaz.

Na dan početka štrajka, Ministarstvo je Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore uputili zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici. Iz tog resora navode da su predstavnici Sindikata 7. februara 2024. dostavili ministarstvu odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada, koje su, kako tvrde, jednostrano donijeli. Iz Osnovnog suda su odgovorili da će hitno razmotriti ovu tužbu.

Iz Sindikata su  sredinom ovog mjeseca kod Agencije za mirno rješavanje sporova pokrenuli postupak kojim bi se utvrdio minimum  procesa rada.  Oni napominju da su proteklih osam godina, od donošenja Zakona o štrajku 2015, raznim vladama i resornim ministarstvima upućivali zahtjeve za utvrđivanje i donošenje akta o minimumu procesa rada. Oni su to ignorisali iako je iniciranje dogovora njihova obaveza, predviđena 90 dana od donošenja zakona. Kako to nije urađeno za osam godina iz Sindikata ističu da se Vlada uporno poziva na Uredbu iz 2006. godine kojom je štrajk u predškolskim i ustanovama osnovnog obrazovanja potpuno zabranjen, i koja omogućava direktorima da zaposlenima daju otkaze i pri pomisli na štrajk.

Nakon dogovora, obje strane su najavile povlačenje tužbi.

Da se sve dodatno zaoštri potrudila se i policija. Potpredsjednik Sindikata prosvejte Jovan Drašković kazao je u ponedjeljak da su policijski službenici obilazili ustanove u štrajku. ,,Službenici Uprave policije posjetili su mnoge podgoričke, ali i crnogorske ustanove. Tražili su razne, vrlo čudne informacije: kako se odvija nastava, a to pita inspektor za kriminalitet, bez ikakvog naloga… U školi u kojoj ja radim bio je inspektor za ekonomski kriminalitet koji je pitao kako se nastava planira, njegov kolega kasnije je zvao upravu i pitao za dodatne informacije u vezi sa nastavom”, kazao je Drašković. On je tražio od nadležnih da objasne ko je donio takvu odluku i čemu ta ispitivanja služe.

Objavljena je informacija da je policajac u školi u Rožajama fotografisao zaposlene. Uprava policije je saopštila da istražuju taj slučaj. Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač kazao je da su profesori iz Srednje stručne škole u tom gradu podnijeli prijavu ODT protiv F. M. zbog krivičnih djela neovlašćeno fotografisanje i zloupotreba službenog položaja.

Iz Ministarstva prosvjete su se branili da je policicija obilazila škole samoinicijativno. Iz Uprave policije je saopšteno da su njihovi službenici škole obilazili u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. ,,Obilazak je izvršen, između ostalog, i radi upoznavanja sa činjenicama u odnosu na vrijeme, mjesto, obim, tok i način održavanja štrajka i mogućih neprijavljenih javnih okupljanja sa stanovišta javnog reda i mira i bezbjednosti građana, a posebno učenika”.

Štrajk je, naravno dobio i političku dimenziju. Opozicija je bila jednoglasna u kritici nedemokratskih, neki su pominjali i staljinističke metode, nove vlasti.

Samo dan prije dogovora premijer Spajić je izjavio da mu nije jasno što prosvjetari traže i da neće popustiti pred njihovim pritiskom. Iz njegove partije su sindikalcima prebacivali da se baš i nijesu bunili za DPS zemana. ,,Voljela bih da se Sindikat prosvjete borio proteklih devet godina”, izjavila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, je prekorio partijske kolege.   Pozvao je Vladu da odgovornije uđe u razgovore sa Sindikatom prosvjete. Povodom štrajka prosvjetara, kazao da je zabrinjavajuće to što su  mnogi roditelji tek u nedjelju saznali da im djeca neće moći da idu u školu jer neće biti nastave. ,,Zaista ne znam kako smo došli u ovu situaciju u kojoj djeca najviše ispaštaju”.

Ostali sindikati dali su podršku Sindikatu prosvjete. Jedan od mnogobrojnijih, Sindikat zdravstva istakao je da Vlada Crne Gore beskrupulozno i arogantno krši granski kolektivni ugovor: ,,Ukoliko Vlada Crne Gore obesmisli kolektivno pregovaranje i prekrši granski kolektivni ugovor Sindikata prosvjete onda je potpuno jasno da sindikalne organizacije treba transformisati u sportsko rekreativna društva i agencije za kupovinu roba i usluga na rate”.

Iz Sindikata Uprave i pravosuđa smatraju da se to upravo i dešava. Nakon dogovora Vlade i Sindikata prosvjete, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević upozorio je da ,,premještanje tabela sa koeficijentima iz Granskog kolektivnog ugovora u novi Zakon o zaradama, koje je predviđeno Sporazumom premijera Milojka Spajića sa Sindikatom prosvjete, znači da se o visini zarada i koeficijenata neće pitati zaposleni, već skupštinska većina ili Vlada”. Iz ovog sindikata su upozorili da je značenje tih namjera uvod u autokratiju.

U vrijeme prošle autokratije najveći štrajk prosvjetara desio se 2002. Trajao je 10. mjeseci, okončan je povišicom od osam procenata, nakon štrajka glađu prosvjetnih radnika u Bijelom Polju. Tokom ovog štrajka i prosvjetari u Pljevljima iskazali su svoju spremnost da ako sve potraje stupe u štrajk glađu.

Kada se o prosvjeti radi, sem priče o platama u drugim promjenama nijesmo puno odmakli. Nakon promjene vlasti premijer Zdravko Krivokapić je javno vikao na prosvjetne radnike, ministarka Vesna Bratić je nezakonito dijelila otkaze i zapošljavala politički podobne kadrove. Prošli ministar Miomir Vojinović je za svog mandata, pod pritiskom roditelja, aminovao prepisivanje na maturskim ispitima.

O kvalitetu obrazovanja, prebukiranosti škola, nedostatku profesorskog kadra, neodgovornosti pojedinih predavača, velikom pritisku roditelja, nasilju u školama… priča se sporadično i ne nude se sistemska rješenja. Do nekog novog štrajka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo