Povežite se sa nama

OKO NAS

SLATKOVODNO RIBARSTVO U MUTNIM VODAMA: Partijsko poribljavanje

Objavljeno prije

na

Agrobudžetom za ovu godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja opredijelilo je 33.000 eura za slatkovodno ribarstvo, koje je prepoznato kao jedan od mnogobrojnih (neiskorišćenih) potencijala Crne Gore. Većina tih para – 25.000 otići će na poribljavanje ribolovnih voda.

Riblja mlađ, koja se nabavlja iz privatnih ribnjaka, plaća se po 10 eura za kilogram. Ministarstvo je toliko izdašno prema vlasnicima ribnjaka da kilogram kalifornijske pastrmke, kojom se poribljavaju rijeke i jezera, kupuje po znatno većoj cijeni od tržišne koja se kreće do četiri eura (i manje na veliko).

Iz koalicije nevladinih organizacija Za život voda Crne Gore tvrde da se na ovaj način, već 15 godina, bogate pojedinci iz Ministarstva poljoprivrede zajedno sa vlasnicima ribnjaka, koji su po pravilu aktivisti DPS-a.

,,Imamo osnova da sumnjamo da se radi o dugogodišnjem smišljenom planu pojedinaca iz državnih institucija, koji u saradnji sa podobnim predstavnicima iz sportskih ribolovačkih klubova, koji su gazdovali ribljim fondom, te ‘stručnjacima’ sa Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF), omogućavaju velike profite određenim vlasnicima mahom nelegalnih ribnjaka. Sve ukazuje na to da se pored lošeg i neplanskog upravljanja opštim dobrom, radi i o uhodanom sistemu kojeg karakterišu korupcija i nepotizam”, kaže za Monitor Velibor Ivanović iz koalicije Za život voda Crne Gore.

Kako u Crnoj Gori ne postoje ribnjaci koji proizvode mlađ autohtonih vrsta riba, ribari okupljeni u koaliciji Za život voda Crne Gore sumnjaju da se ubacivanjem, kako kažu vještačkih vrsta, kao što je kalifornijska pastrmka, uništavaju osjetljivi vodni eko-sistemi, što bi u konačnici moglo dovesti do rijeka bez riba.

Koliki problem može biti nestručno poribljavanje uvjerili su se Žabljačani. Zbog kineskog šarana, poznatijeg kao babuška, ugrožene su ostale riblje vrste u nekoliko durmitorskih jezera i stajaćih voda. Ta se vrsta ribe razmnožava mnogo brže nego ostale u tim jezerima, pa ribolovci strahuju da bi jata nekoliko vrsta pastrmki i drugih riba mogle nestati iz tamošnjih voda.

Ihtiolog i redovni profesor na PMF-u Drago Marić je u medijima ocijenio da su za ovakvo stanje u vodama ne samo na Durmitoru nego i u cijeloj Crnoj Gori krivi ribolovci, jer se bave poribljavanjem bez konsultacija sa stručnjacima. Marić je upozorio da je poribljavanje bez nadzora stručnjaka u ribarstvu, krivično djelo za koje sljeduje i do tri godine zatvorske kazne.

Nasuprot ovom stavu, ribari tvrde da je veliki problem poribljavanje voda koje je pod stručnom kontrolom, te da je poribljavanje vodotokova nedomaćim vrstama riba zakonom zabranjeno.

Kao jednog od glavnih krivaca za odomaćenje te prakse imenuju upravo profesora Marića.

,,Uz potvrde koje godinama potpisuje ihtiolog Drago Marić, Ministarstvo troši novac poreskih obveznika na kupovinu vještačkih i bezvrijednih riba i ubacuje ih u naše rijeke, čime dodatno i opasno ugrožava opstanak malobrojnih autohtonih plemenitih vrsta”, kaže Ivanović.

Pisali su i ministru Petru Ivanoviću da ga upoznaju sa ovim problemom: ,,Iako Zakon o slatkovodnom ribarstvu, vodama i Zakon o zaštiti životne sredine izričito zabranjuju poribljavanje alohtonim vrstama riba, novac poreskih obveznika se godinama troši upravo na taj način. ‘Stručna mišljenja’ potpisuje dr Drago Marić iako se metodologija koju koristi ne podudara sa zakonskom. Riba se kupuje iz ribnjaka nekoliko privilegovanih vlasnika, i njome se poribljavaju naši vodotokovi, direktno ugrožavajući habitat, život i reprodukciju autohtonih plemenitih ribljih vrsta”.

Od ministra odgovor nijesu dobili, ali jesu od profesora Marića koji ih je optužio za neznanje i savjetovao da ,,za sumnje za malverzacije i slične nezakonite radnje podnesu tužbu”.

U koaliciji Za život voda Crne Gore ne bježe ni od toga da stvar riješe i na sudu, jer smatraju da je način upravljanja u sektoru slatkovodnog ribarstva u posljednjih 15-ak godina kriminogen. Tvrde da je pored profesora Marića, glavni sistemski kadar za nelegalna poribljavanja rijeka Spaso Popović, koji je do 2004. radio u Ministarstvu poljoprivrede, kao savjetnik za ribarstvo i pčelarstvo, zatim do 2009. bio glavni poljoprivredni inspektor, potom pomoćnik direktora Fitosanitarne uprave, a trenutno je pomoćnik direktora Uprave za inspekcijske poslove. U međuvremenu je stizao da bude i na čelu Saveza sportskih ribolovaca Crne Gore. I pored angažmana na rukovodećim mjestima u državnoj službi, Popović je na izbornoj listi DPS-a za predstojeće izbore u Podgorici.

,,Sva nelegalna poribljavanja naših rijeka bezvrijednim ribama, i odabir pogodnih vlasnika ribnjaka kojima je plaćano za njih, Popović je imao pod punom kontrolom, u saradnji sa dr Dragom Marićem. Od odlaska Spasa Popovića iz tog resora, glavni kreator nerada Direkcije za ribarstvo je savjetnik Deniz Frljučkić. On je direktno odgovoran za oko 40.000 eura koji se svake godine izdvajaju za podršku razvoju slatkovodnog ribarstva. Od toga 25.000 daje se za fingirana poribljavanja, koji idu u džep podobnih vlasnika bazena. Naučniku Mariću kapne 7-8000 eura, a ostalo se ,,preusmjeri”. Ta ,,preusmjeravanja” direktno nalaže savjetnik Frljučkić”, navode u koaliciji Za život voda Crne Gore.

O svemu ovome ministar Ivanović ćuti, ne oglašava se čak ni u Pobjedi. Nakon što je koalicija Za život voda Crne Gore upoznala političke partije sa ovim problemom, reagovale su sve opozicione stranke.

,,Poseban problem je poribljavanje vodotokova alohtonim vrstama riba što je pokušaj pravljenja dimne zavjese i paravana opštem haosu koji vlada u sektoru slatkovodnog ribarstva”, izjavila je nedavno poslanica DF-a Branka Bošnjak.

Iz DPS-a nijesu komentarisali optužbe. Oni ionako nemaju zamjerke na rad Ministarstva, a ni na svoje aktiviste bilo da se bave biračima ili ribama.

A ministar bi, da hoće, baš u sektoru ribarstva mogao da se iskaže. Naime, prema zvaničnim podacima ribarstvo učestvuje sa samo 0,5 odsto u ukupnom BDP-u i 1,31 odsto u poljoprivrednom BDP-u. Taman kao da nijesmo mediteranska zemlja puna rijeka i jezera. Posla očigledno ima dosta, ali nema ko da radi.

Morski ribolov

U ovogodišnjem Agrobudžetu navodi se da naučne procjene govore da u moru Crne Gore postoji mogućnost za izlov do 30.000 tona srdele i inćuna. Da bi se to ostvarilo, neophodno je povećati profesionalnu ribarsku flotu. Potencijala i planova ima. O stanju na moru, nedavno u susret debati o pregovaračkom poglavlju 13 – Ribarstvo, oglasio se predsjednik Udruženja ribara na moru Marko Kise. On je optužio ministra poljoprivrede Petra Ivanovića da favorizuje i održava kontakte samo sa poslušnim udruženjima ribara. Kise je naveo i grijehe ministra Ivanovića: povećao je uvoz ribe, nije pokrenuo pitanje obeštećenja ribara zbog energetskog kabla (što je uradio Ivanovićev kolega u Italiji), nije povećao broj zaposlenih u ribarstvu iako je ovo udruženje Ivanoviću prezentovalo program za otvaranje 750 novih radnih mjesta, bez ulaganja države, od kojih bi budžet prihodovao 375.000 eura i još mnogo toga. Kise je naglasio i da je izdato svega 110 ribarskih dozvola, a da samo 30 preduzetnika i preduzeća plaća porez, iako je na moru hiljadu neregistrovanih ribara koje niko ne kontroliše, što je potvrdila i državna inspektorka Dragana Perović. Iz Ministarstva se povodom ovih optužbi nijesu oglašavali. A otvaranje poglavlja 13 – Ribarstvo nas tek čeka, a sa njim i mogućnost apliciranja za IPA projekte. Da je pristup EU fondovima za sada samo maštarija svjedoči i posljednji Izvještaj o napretku u kome je ocijenjeno da je sektor ribarstva zapušten i kao takav dobio je najnižu ocjenu.

EPCG stopama Ministarstva

Elektroprivreda Crne Gore za poribljavanje vještačkih akumulacija koje koristi izdvaja više novca od Ministarstva poljoprivrede. Tako je prošle godine u cilju održavanja i obogaćenja ribljeg fonda, EPCG sa 2.800 kg riblje mlađi kalifornijske i potočne pastrmke, vrijedne oko 40.000 eura, poribila Pivsko jezero, Mratinjski potok, kao i rijeke: Komarnicu, Pridvoricu, Bukovicu sa Tušinom i Bijelu sa Torijevcem. Iz koalicije Za život voda Crne Gore kažu da EPCG samo slijedi praksu nepotizma i korupcije Ministarstva, kupujući mlađ od istih vlasnika ribnjaka i nelegalno poribljuje vode.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMRT PORODILJE IZ ULCINJA U BARSKOJ BOLNICI: Dug put do istine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je pokrenulo istragu o smrti mlade Ulcinjanke Drite Tafe koja je umrla u subotu od komplikacija izazvanih porođajem u Opštoj bolnici u Baru sredinom septembra. Govori se i o nizu drugih tragičnih slučajeva, ali još niko nije spreman da za to preuzme odgovornost iako su sada javnost, a posebno žene, glasnije nego ikada ranije

 

 

Ako smo ranije imali nadu da će se istina o slučaju brzo utvrditi,  nakon nalaza nekakve komisije i izjava direktora Opšte bolnice u Baru Igora Karišika svjesni smo da nas čeka dug i težak put da bi saznali istinu“, kaže za Monitor Hatidže Neljaj,.direktorka ulcinjskog SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja.

Ona ističe da u saradnji sa drugim ženskim organizacijama sa kojima su u Ulcinju u četvrtak organizovali protestno okupljanje pod nazivom Želimo istinu za Dritu,  neće stati. “Dugujemo to Driti, Asmiri, Ajli, Naidi i svim drugim ženama, njihovoj djeci i sebi samima“, poručila je Neljaj.

Iz barske bolnice su kazali, da se tri dana nakon smrti porodilje nijesu oglašavali, “kako bi se provjerile sve činjenice uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju i uzele izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafa i Asmire Aljošević“.

“Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici Bar zaključila je da su u liječenju tih porodilja ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima“, izjavio je Igor Karišik,  direktor te zdravstvene institucije.

Driti Tafi je 13. septembra urađen treći carski rez. No, tom prilikom je došlo do podvezivanja mokraćovoda. Tafa je hitno upućena u Klinički centar Crne Gore (KCCG), gdje joj je instalirana spoljašnja sonda, kako ne bi došlo do zastoja bubrega. Nakon novih analiza i snimanja, postavljena joj je sonda u organizam, ali je brzo došlo do sepse i u subotu, 2. novembra, Drita je preminula.

Dr Karišik tvrdi da je u barskoj bolnici komplikacija brzo prepoznata i da je pravovremeno reagovano. “Da nije bilo prepoznavanja komplikacije, radilo bi se o ljekarskoj grešci. Da nije pravovremeno reagovano, govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema”, istakao je.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKI PUT DO LUKE: Studija do nove godine, a onda…

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinj je jedini grad na Primorju koji nema luku ili marinu, za kojima je potreba očigledna.  Do kraja godine biće urađen dokument koji će pokazati kojom maršrutom treba dalje ići

 

 

„Ovo je san koji su generacije čekale, i od danas ćemo početi da ga ostvarujemo, vraćajući Ulcinju vjekovnu tradiciju pomorstva. Studija izvodljivosti je prvi korak koji radi Opština Ulcinj za izgradnju luke na svojoj teritoriji. Znamo kako, šta treba raditi da bi Ulcinj imao pomorsku luku i u budućnosti razvijenu djelatnost na moru“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.

On je prošle sedmice sa predstavnikom hrvatske firme Marecon, čije je sjedište u Rijeci, Ivanom Žigom, potpisao ugovor o izradi Studije izvodljivosti za izgradnju luke u Limanu.

Najavljeno je da će za tri mjeseca inženjeri te kompanije, koji su učestvovali u izgradnji pomorskih građevina duž cijele hrvatske obale, izraditi ovaj dokument koji će pokazati što je optimalno da se napravi ispod zapadnih zidina ulcinjskog Starog grada: marina ili luka.

Iz lokalne samouprave tvrde da će se nakon toga krenuti u izradu glavnog projekta, koji bi trebao biti gotov početkom 2026. godine, a da bi radove na budućem objektu morala da finansira Vlada Crne Gore.

Ideju o gradnji jednog takvog objekta u Limanu pozdravila je i opozicija u Ulcinju navodeći da ovaj grad sa svojim geografskim položajem, slavnom pomorskom tradicijom i turističkom budućnošću zaslužuje da ima luku.

Daleko je, dakle, još do prave luke ili marine u Ulcinju. Oni sa boljim pamćenjem sjetiće se da je u ljeto 2018. godine, upravo u zgradi lokalne uprave, predstavljen projekat izgradnje marine u Limanu koja je trebalo da ima oko 160 vezova, za plovila veličine od 5-15 metara. Navodilo se da bi “ta marina sa Pristanom, kao najfrekventnijim dijelom grada, bila povezana tunelom ispod Starog grada, a koji bi bio širok četiri metra, te isto toliko visok. Iz tunela bi lift vodio prema Starom gradu.”

Iz Opštine su optimistički poručivali da se do kraja godine mogu završiti sve administrativne procedure i nakon toga krenuti u traženje investitora. Ali, eto, poslije punih šest godina lako se može zaključiti da u akvatorijumu Limana nema ničega novog dok na tom prekrasnom dijelu ulcinjske obale niču nove zgrade i apartmani.

Prije dvije godine iz Vlade Crne Gore je objavljeno da bi, nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bilo da se marina nalazi u Port Mileni, koja je prirodna marina i koja je oduvijek bila mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici čamaca sklanjali svoja plovila.

I Prostorno-urbanističkim planom Ulcinja je na Port Mileni predviđena izgradnja marine i privezišta sa 100 vezova. Prema procjenama eksperata iz osamdesetih godina 20. vijeka, marina u Port Mileni trebalo je da ima oko 400 vezova. Međutim, zbog ogromne nelegalne gradnje i uzurpacije opštinskog zemljišta u protekle četiri decenije moralo je doći do drastičnog umanjenja gabarita jednog takvog objekta.

Zato su se Ulcinjani, posebno ribari, morali zadovoljavati tek lučicom Kacema, koja se nalazi ispod istočnih zidina Starog grada, ali koja je u vrijeme jačeg nevremena nefunkcionalna, pa oni svoja plovila moraju izvlačiti na kopno ili ih sklanjati u Port Milena ili u Bojanu.

Već godinama se najavljuje i gradnja ribarske luke na početku Velike plaže, na prostoru od oko 81.000 metara kvadratnih, sa oko 80 vezova,. Sredstva za ovaj projekat obezbijeđena su iz programa MIDAS 2 sa Svjetskom bankom još 2018. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je saopštilo da očekuje da će građevinski radovi na rtu Đerane početi nakon ljetnje turističke sezone 2025. i da će izgradnja ribarske luke trajati dvije godine. Vrijednost radova procjenjuje se na 15 miliona eura.

“Ulcinj je dijete mora. Stoga je on uvijek napredovao postajući znamenito pomorsko, gusarsko ili trgovačko mjesto, kada su njegovi stanovnici bili okrenuti moru i Mediteranu. Posljednjih decenija smo, na svoju štetu, išli nekim drugim putevima. Sada je pravo vrijeme da se vratimo na staru maršrutu kako bi izgradnjom luke i/ili marine ovaj grad krenuo u novu razvojnu fazu”, kaže ulcinjska novinarka Arjona Resuljani.

Ona smatra da je realizacija projekta luke uz još nekoliko drugih infrastrukturnih objekata i izgradnju većih hotela preduslov da Ulcinj bude, kako to vole kazati naši zvaničnici, najveća razvojna šansa Crne Gore za 2030. godinu, odnosno veliki regionalni centar turizma.

 

Planovi za luku već gotovo pet stoljeća

Iako je Ulcinj imao prirodne luke (Valdanos, rijeka Bojana i Port Milena) koji su brodove štitili od južnih i sjevernih vjetrova, ipak je vazda postojala potreba da se bliže gradu sagradi veća luka. O tome je, na primjer, vladu u Veneciji izvjestio mletački sindik Đustiniani, koji je u Ulcinju boravio 1553. godine u studijskoj posjeti. On je predlagao da se od Starog grada u pravcu istoka napravi lukobran i da Mala plaža postane luka za ulcinjske brodove.

Ni ta se ideja nije realizovala, a Ulcinj je tri stoljeća kasnije imao oko 400 malih i velikih brodova, odnosno jednu od najvećih flota na čitavom Mediteranu.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE NOVINAR SAŠA RADOVIĆ POSTAO PERSONA  NON GRATA U OPŠTINI ZETA: Karleuša, priganice, mediji  i politika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovogodišnji Dan zetskih kolača i priganica koji  je predstavljen kako  najveći spektakl  u istoriji ove mlade opštine zbog nastupa Jelene Karleuše,  sjenku je svojim izvještavanjem, tvrde u Opštini Zeta, bacio novinar RTCG Saša Radović. Traže od rukovodstva Javnog servisa da ga oštro kazni, a oni su sa svoje strane novinara proglasili personom non grata

 

 

Pjevačica Jelena Karleuša je proteklog vikenda održala koncert u okviru festivala Dan zetskih kolača i priganica u kompleksu Plavnica u Zeti. Pred početak koncerta u Zeti saobraćajni haos, pa su mediji saopštili da je i muzička zvijezda od gužve jedva uspjela da dođe do bine.

Najveći muzički događaj od osnivanja ove opštine poklopio se sa praznovanjem Svete Petke. A pjevačicin  nastup je javno u televizijskoj emisiji ranije dogovorio poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

,,Zeta, čuvena po svojoj bogatoj istoriji i tradiciji, dočekala me je kao niko nikad. Hvala svima koji su bili u nepreglednim kilometarskim kolonama, hvala policiji Crne Gore, hvala Milanu Kneževiću i ministaru saobraćaja Maji Vukićević na divnom gostoprimstvu. Znam da mene Crnogorci vole kao i ja njih, ali je ovo prevazišlo sva moja očekivanja iako su mnogi govorili da ja u Podgorici neću zapevati”, izjavila je nakon koncerta Karleuša.

Njen koncert  bio je zakazan za 9. maj ove godine, ali ga je uprava Hotela Podgorica otkazala. Odluka je uslijedila nakon javnog Karleušionog oglašavanja povodom pitanja Rezolucije o Srebrnici. Ona je između ostalog navela da ,,Crna Gora po ko zna koji put glasa protiv Srbije, a da se pola Crnogoraca nalazi u toj istoj Srbiji i ne vidi neki moralni problem ili politički problem”. Onda je održala lekciju iz ,,istorije”, balkanskim narodima: ,,Jer svakom Crnogorcu je ded Srbin, svakom Hrvatu je ded ubijao Srbe, svakom Bošnjaku ded nije došao ni iz Turske, ni iz Saudijske Arabije jer smeta ono “ić” i razumevanje srpskog jezika, a svakom Albancu sa Kosova je ded bio u plemenskoj bandi koja je napadala srpsku vojsku koja se povlačila prema Grčkoj u Prvom svetskom ratu”.

Da se vratimo u sadašnjost. Dodatnu pozornost na ovaj spektakl, kako karakterišu iz Opštine Zeta, privukao je novinar RTCG Saša Radović svojim izvještavanjem o njemu. Radović poznat po svom opuštenom stilu izvještavanja, kao i po zabavno-humorističkom serijalu Zabjelo Republika, pitao je direktoricu Turističke organizacije Tatjanu Bojanić zašto je izbor baš pao na Karleušu, i da li (aludirajući na njen repertoar i stihove pjesme ,,Karli bič“)  „kokain ide s priganicama. Nakon uključenja tvrdi da ga je Bojanić upitala ,,Znači tako vi radite? A ostajete li duže da snimate?, pa dodala ,,U redu, snimite to što ste mislili, pa ćemo poslije toga razgovarati!”

,,Tu rečenicu sam, kao dugogodišnji novinar, koji je prošao mnogo toga, shvatio  kao direktnu prijetnju. Na šta je mislila tačno, mogu samo da pretpostavim, i kako bi ona ili neko drugi, ‘razgovarao’ sa mnom i ‘učio’ me poslu novinara”, saopštio je Radović. Dodao je da su odmah otišli sa manifestacije: ,,Sve ovo se dešavalo pred vozačem i snimateljem TVCG kao svjedocima. Danas sam cijeli dan pretrpan porukama. Ne samo iz Crne Gore, nego iz cijelog regiona, i 99 posto je pohvalno. Mene sada brine da će uticaj i pritisak politike i političara me po ko zna koji put kazniti u mojoj kući, TVCG i osjećam zabrinutost i stres. Nadam se da će oni koji rukovode kućom znati da se odupru tome”.

Da je bojazan novinara bila s razlogom, odmah su potvrdili iz Opštine Zeta koji su zatražili od RTCG da kazni Radovića zbog kako tvrde, ,,skandaloznog i nedopustivog” izvještavanja. ,,Manifestacija ,,Dani zetskih kolača i priganica” koju su posjetile hiljade i hiljada građana iz svih gradova Crne Gore i regiona od ranih jutarnih časova, prošla je bez ijednog incidenta, jedino se Saša Radović, porijeklom Zećanin, osjetio fizički ugrožen od Tatjane Bojanić. Iako televizijski snimak pokazuje da je jedino gospođa Bojanić trebalo da strahuje od fizičkog nasrtaja Radovića”, saopštili su iz Opštine Zeta.

Reagovali su i iz Sindikata medija koji su političare koji konstruišu i pozivaju na kažnjavanje, podsjetili na Zakon o nacionalnom javnom emiteru koji govori o nezavisnosti novinara: „Novinar i drugi zaposleni koji učestvuje u kreiranju programskog sadržaja Javnog medijskog servisa nezavisan je u svom radu i djeluje u interesu javnosti”. I upozorili da po istom zakonu ,,ne može prestati radni odnos, ne može mu biti umanjena zarada, promijenjen status u redakciji ili utvrđena odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izrazio u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima.“

Opština Zeta se žalila generalnom direktoru Borisu Raoniću i Savjetu RTCG. Traženo je da se pokrene hitna istraga u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića, kao i da se on disciplinski kazni.

,,Podsjećamo i da je pitanje etike nadležnost ombudsmana kojeg Javni servis uporno nema, da Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da preuzme ulogu ombudsmana ili kažnjava zbog načina na koji neko izvještava, a da Javni servis od aprila kada je donijet nezakonti Etički kodeks nije u stanju da formira etički odbor koji bi mogao da pokrene pitanje disciplinske odgovornosti”, upozorili su iz Sindikata medija.

Iz Opštine Zeta nijesu se zaustavili na ovome – zbog najave koncerta, kako tvrde u TO Zeta, svjetski poznate dive, Opština je najavila da će obavijestiti i Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese. Naveli su i da Radović,,u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“. Da je stvar otišla predaleko govori i to da je Opština Zeta proglasila novinara  personom non grata sa kojim neće imati više nikakvu saradnju, jer je, kako saopštiše,  on kao zetski potomak vrijeđao njih i njihove goste.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo