Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ RAŠA ČIVOVIĆA, BIVŠEG RADNIKA BOKSITA: Dočekao pravdu

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Nikšiću je početkom ovog mjeseca donio presudu kojom se poništava i označava kao nezakonita odluka AD Rudnici boksita Nikšić iz marta 2011. kojom je Rašu Čivoviću, zbog povreda radnih obaveza izrečena disciplinska mjera.

Čivović, invalid treće kategorije, otac četvoro djece, je šest godina čekao i na kraju i dočekao satisfakciju, bar na sudu. Disciplinski je gonjen jer je javno progovorio o nepočinstvima tadašnjeg menadžmenta Boksita, o čemu je Monitor .

Zbog sukoba sa upravom, Čivović tvrdi da je jedini od 960 radnika Rudnika boksita koji je ostao bez otpremnine. Godinama uporno obilazi sudove i institucije ne bi li konačno izdejstvovao svoje pravo.

Čivović se kao i ostali radnici Boksita 2010. prijavio za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine, koja je iznosila oko 30.000 eura. Međutim, te 2010, tokom štrajka radnika, on je na jednom od protesta iznio podatke o krađi nafte iz magacina za koji je on bio zadužen. Javno je za to optužio pojedine članove menadžmenta.

,,Pitao sam poslodavca koja je količina nafte dovoljna da se skine menadžment. Rekao je pet litara, a ja sam mu pokazao dokaze za pet tona”, kazao je Čivović ruskim poslodavcima kada su ga pozvali na razgovor nakon protesta. Boksitima i Kombinatom aluminijuma tada je gazdovala CEAC, kompanija Olega Deripaske.

Čim je progovorio o krađi, uslijedile su sankcije. Zabranjen mu je ulazak u firmu. Zbog mobinga i pritisaka, što je ukazao na korupciju, prijavio se za socijalni program. Žalio se i inspekcijama, bezuspješno, rekli su mu: ,,Rašo, previše pričaš”.

I tako do danas, Rašo priča o korupciji i kriminalu a nadležni su spori u ispitivanju tih optužbi.

Krajem prošle godine obratio se Agenciji za sprečavanje korupcije s molbom da dobije status zviždača. ,,Moj problem počinje onog trenutka kada sam se suprotstavio ruskim oligarsima koji su upravljali rudnicima Boksita čiji sam bio radnik i njihovim domaćim korumpiranim menadžerima, o posljedicama ugoržavanja javnog interesa zna cijela Crna Gora, samo ću reći podatak da rudnici Boksita u stečaju duguju 138 miliona eura”, navodi Čivović na početku obraćanja Agenciji.

Dalje je objasnio svoj slučaj uz konstataciju da i dalje trpi posljedice prijave korupcije, pa stoga i traži zaštitu jer i dalje traju sudski sporovi kao i pritisak da se ućutka, bez obzira što je u međuvremenu postao penzioner.

Agencija za sprečavanje korupcije je na Čivovićev zahtjev odgovorila krajem februara. Naime, nije utvrdila osnovanost zahtjeva za zaštitu zviždača. U zaključku se navodi da Zakon o sprečavanju korupcije nije postojao u vrijeme kada je ukazivao na korupciju u rudnicima Boksita. Precizira se da je u Zakonu o sprečavanju korupcije predviđeni rok za podnošenje zahtjeva za zaštitu šest mjeseci od dana nastale štete, a Zakon je počeo da se primjenjuje od 1. januara 2016. Kako je Čivović prijave podnio 2011. – ,,nisu ispunjeni uslovi da bi se zahtjev za zaštitu zviždača mogao smatrati opravdanim”.

Postupak povodom Čivovićeve krivične prijave protiv članova menadžmenta, podnesen prije šest godina još traje. Isto tako i postupci zbog neisplaćene otpremnine pred Privrednim sudom.

Čivović, nakon posljednje presude kojom je dokazano da je nezakonito disiplinski kažnjen, najavljuje nove tužbe.

Tužio i Deripasku

Čivović je početkom 2015. tužio rudnike Boksita, kao i dvije firme Olega Deripaske CEAC i Shasta Universal. ,,Nijesam naveo koji iznos tražim. Samo odštetu za dugogodišnje šikaniranje. Ako oni traže stotine miliona od Crne Gore, ja se neću smiriti dok Deripaski ne ‘ošišam’ bar gornji sprat jahte”, kazao je Monitoru tada Čivović. Tužbom je osporavao i potraživanje firmi Shasta Universal i CEAC, koje od nikšićkih Boksita potražuju oko 22 miliona eura. Privredni sud je ovu tužbu odbacio krajem prošle godine. U obrazloženju se navodi da ,,nije naznačena adresa prvo i drugo tuženog” – Shasta Universal, registrovanih na Britanskim Djevičanskim ostrvima i CEAC, Kipar. Kao i da tužba sa prilozima ,,nije prevedena na jezik u službenoj upotrebi prvo i drugo tuženog”. U Žalbi koju je Čivović uputio Apelacionom sudu navodi se da se arbitražni tribunal Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Parizu, u postupku protiv države Crne Gore, oglasio nenadležnim nakon što je ustanovio da CEAC ne posjeduje sjedište na teritoriji Kipra. Preporučuje Čivović i to da se Privredni sud ,,mogao obratiti i državi Crnoj Gori, tj. Vladi jer svako malo pa se glasnu gospoda iz CEAC-a da su tužila Crnu Goru, pa valjda u te tužbe stavljaju adresu”. Čivović ističe da je tužbu preveo na ruski jezik i pita se kako je Privredni sud došao do zaključka koji jezik prvo i drugo tuženi koriste: ,,Ako se zna da su službeni jezici na Kipru grčki i turski, a na Britanskim Djevičanskim ostrvima engleski, gdje su ‘navodno’ tuženi prijavili svoje firme”. Uz napomenu da se radi o fantomskim firmama koje su ojadile Crnu Goru i njega lično, Čivović predlaže Apelacionom da se predmet vrati Privrednom sudu na ponovno odlučivanje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo