Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ SOLANA: VLADA PROTIV EU: PREDAH DO OKTOBRA

Objavljeno prije

na

Lijepo je, ipak, bilo prošle nedjelje biti na Solani. U prepunom Muzeju te nekada velike firme, u spomen na velikog njemačkog naučnika i ekologa, zaljubljenika u prirodne ljepote regiona i Ulcinja, dr Martina Šnajdera-Jakobija održana je Osnivačka sjednica društva koje nosi njegovo ime.

Šnajder-Jakobi (1956-2012) je bio briljantan poznavalac ulcinjske flore i faune, i naročito se, kao ekspert njemačke fondacije Euronatur, u posljednjoj deceniji svog života, angažovao u proučavanju i zaštiti Solane i cijele delte Bojane. Njegovom zaslugom je u Ulcinju u aprilu 2009, organizovana velika međunarodna konferencija o migraciji ptica preko Jadrana, pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope, a koja je kao rezultat imala usvajanje Ulcinjske deklaracije.

Skupu su prisustvovali ambasadori stranih država akreditovani u našoj zemlji, naučnici i akademici, nekoliko poslanika u Skupštini Crne Gore, visoki funkcioneri Opštine Ulcinj, predstavnici NVO… Došli su da pokažu odlučnost da se zaštiti Solana i njezina bioraznolikost i da odaju dužnu počast Šnajder-Jakobiju.

Ljudi koji su izabrani u Upravni odbor garancija su za tako nešto (predsjednica Zenepa Lika, a članovi Darko Saveljić, Adaleta Bibezić, dr Dragan Hajduković i mr Dritan Abazović), ali i osnivači Udruženja, među kojima se nalazi i ambasadorka SR Njemačke Gudrun Elizabet Štajnaker. „Solana je vaša ekonomska i socijalna budućnost. Ali, ona je važna i u evropskim okvirima. Svijet će vas po tome cijeniti”, rekla je ona.

Nedavno je Evropski parlament usvojio preporuku njemačkog Bundestaga da se Ulcinjska solana i pitanje neophodnosti njene zaštite nađe u centru preporuka Rezolucije na Izvještaj o napretku Crne Gore za 2015.

Parlament je pozvao na napore da se ovaj lokalitet stavi pod zaštitu kako bi se sačuvao njegov biodiverzitet kao najznačajnijeg gnijezdilišta i zimovališta ptica selica na istočnoj obali Jadrana. Evropski parlament je takođe pozvao Vladu Crne Gore da nastavi inicijativu ka nacionalnoj i međunarodnoj zaštiti ovog ekosistema, uz prepoznavanje proizvodnje soli kao jednog od najboljih primjera sinergije ekonomskog razvoja i zaštite prirode, te jedinom održivom rješenju opstanka miliona ptica.

Još nema spremnosti Vlade da ispuni obaveze koje je preuzela prije godinu na međunarodnoj konferenciji o Solani. Na sličnom skupu prije dva mjeseca ministar Branimir Gvozdenović je izjavio da je „pitanje zaštite Ulcinjske solane rješivo za svega par mjeseci te da će se Ministarstvo voditi potrebom ponovne proizvodnje soli kao primarnim uslovom održivosti ovog lokaliteta”. Pri tom, Ministarstvo nije dostavilo učesnicima konferencije obećanu mapu puta sa vremenskim rokovima za realizaciju svih segmenata zaštite Ulcinjske solane na nacionalnom i posebno na internacionalnom nivou. Riječ je aplikaciji za upis Solane na Ramsarsku listu, odnosno na listu močvarnih područja od svjetskog značaja. Ona ispunjava šest od devet kriterijuma koji se predviđaju Ramsarskom konvencijom. Za upis na tu listu, dovoljno je da se ispuni samo jedan. Područje oko Velipoje, na drugoj strani granice u Albaniji, je godinama na toj listi.

Na ovaj način bi Solana bila zaštićena od svih oblika gradnje koji se na njoj predviđaju planom obalnog područja, koje radi navedeno Ministarstvo, kao i Prijedlogom Prostornog plana Opštine Ulcinj koje takođe radi isti državni organ!?

U Udruženju Dr Martin Šnajder-Jakobi tvrde da ovi primjeri pokazuju da vlast nema volje da preduzime konkretne korake. ,,Solana ima sve preduslove da bude brend Crne Gore i Ulcinja. Sada nam treba vizija i volja. Mi imamo viziju. Drugi treba da dokažu da imaju volju”, kaže predsjednica Lika. Ova donedavna potpredsjednica Opštine Ulcinj navodi da je lokalna vlast godinu dana tražila da se Solana zaštiti. „Procedura je završena, akt o proglašenju čeka u fiokama Skupštine opštine Ulcinj, kako bi se Solana proglasila zaštićenom zonom. Po nama nije trebalo da se odugovlači, a da li će se zaštititi, vidjećemo”.

Iz fondacije Euronatur optužili su Vladu da želi da uništi Solanu i da sve ukazuje na korupciju u velikom stilu. „Obećanja data prije godinu, po kojima je Solana trebalo da bude proglašena za zaštićeno područje, nijesu realizovana. Najbitnija ekološka stanica u međunarodnom saobraćaju ptica na Jadranu je i dalje u opasnosti da bude žrtva pod naletima masovnog turizma”, ocijenio je izvršni direktor te organizacije Gabrijel Švaderer. Prema njegovim riječima, još nijesu rašćišćeni vlasnički odnosi na Solani, a kamoli nešto drugo.

Ni ove godine neće biti proizvodnje slanih kristala. To je treća godina zaredom da na prostoru ove firme, osnovane davne 1934, neće biti berbe soli.

Oni koji prate dešavanja oko Solane sjetiće se koliko je vremena prošlo da bi se uključila struja neophodna za rad pumpi koje upumpavaju morsku vodu, odnosno život na Solani. Mjesecima se tvrdilo da se ne može naći nešto preko 20 hiljada eura, a odmah je pronađeno 115 hiljada eura da bi se predstavili projekti za to područje na 15. Bijenalu arhitekture u Veneciji.

Iako su se zvaničnici nadali da će, na taj način, dobiti međunarodnu podršku za svoje naume o „održivom razvoju”, nikada se u evropskoj javnosti nije više govorilo i u medijima pisalo o Solani.

Ambasadorka Štajnaker je odlučna: bez zaštite Solane, Crna Gora neće otvoriti poglavlje 27 (životna sredina) u pregovorima sa EU. „To bi bilo kontradiktorno. Ne razumijem ponašanje Vlade i ministarstva”, kazala je ona.

Sličnu poruku ponovio je tokom nedavne posjete Crnoj Gori šef Direktorata za Crnu Goru u Evropskoj komisiji Dirk Lange, kao što je to više puta kazano iz Evropskog parlamenta.

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, čijom je zaslugom u Skupštini Crne Gore 2012. godine Solana proglašena zaštićenim područjem, kaže da je to mjesto gdje se mjeri sposobnost Crne Gore da se odbrani od devastirajuće pohare resursa.

Izvjesno je da do oktobra neće biti odluke Vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije o „plaćenoj pravičnoj naknadi za Solanu” niti biti usvojen Prostorni plan posebne namjene za obalno područje. Potom, sva prilika, bitka će se nastaviti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo