Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ SOLANA: VLADA PROTIV EU: PREDAH DO OKTOBRA

Objavljeno prije

na

solana-ulcinj

Lijepo je, ipak, bilo prošle nedjelje biti na Solani. U prepunom Muzeju te nekada velike firme, u spomen na velikog njemačkog naučnika i ekologa, zaljubljenika u prirodne ljepote regiona i Ulcinja, dr Martina Šnajdera-Jakobija održana je Osnivačka sjednica društva koje nosi njegovo ime.

Šnajder-Jakobi (1956-2012) je bio briljantan poznavalac ulcinjske flore i faune, i naročito se, kao ekspert njemačke fondacije Euronatur, u posljednjoj deceniji svog života, angažovao u proučavanju i zaštiti Solane i cijele delte Bojane. Njegovom zaslugom je u Ulcinju u aprilu 2009, organizovana velika međunarodna konferencija o migraciji ptica preko Jadrana, pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope, a koja je kao rezultat imala usvajanje Ulcinjske deklaracije.

Skupu su prisustvovali ambasadori stranih država akreditovani u našoj zemlji, naučnici i akademici, nekoliko poslanika u Skupštini Crne Gore, visoki funkcioneri Opštine Ulcinj, predstavnici NVO… Došli su da pokažu odlučnost da se zaštiti Solana i njezina bioraznolikost i da odaju dužnu počast Šnajder-Jakobiju.

Ljudi koji su izabrani u Upravni odbor garancija su za tako nešto (predsjednica Zenepa Lika, a članovi Darko Saveljić, Adaleta Bibezić, dr Dragan Hajduković i mr Dritan Abazović), ali i osnivači Udruženja, među kojima se nalazi i ambasadorka SR Njemačke Gudrun Elizabet Štajnaker. „Solana je vaša ekonomska i socijalna budućnost. Ali, ona je važna i u evropskim okvirima. Svijet će vas po tome cijeniti”, rekla je ona.

Nedavno je Evropski parlament usvojio preporuku njemačkog Bundestaga da se Ulcinjska solana i pitanje neophodnosti njene zaštite nađe u centru preporuka Rezolucije na Izvještaj o napretku Crne Gore za 2015.

Parlament je pozvao na napore da se ovaj lokalitet stavi pod zaštitu kako bi se sačuvao njegov biodiverzitet kao najznačajnijeg gnijezdilišta i zimovališta ptica selica na istočnoj obali Jadrana. Evropski parlament je takođe pozvao Vladu Crne Gore da nastavi inicijativu ka nacionalnoj i međunarodnoj zaštiti ovog ekosistema, uz prepoznavanje proizvodnje soli kao jednog od najboljih primjera sinergije ekonomskog razvoja i zaštite prirode, te jedinom održivom rješenju opstanka miliona ptica.

Još nema spremnosti Vlade da ispuni obaveze koje je preuzela prije godinu na međunarodnoj konferenciji o Solani. Na sličnom skupu prije dva mjeseca ministar Branimir Gvozdenović je izjavio da je „pitanje zaštite Ulcinjske solane rješivo za svega par mjeseci te da će se Ministarstvo voditi potrebom ponovne proizvodnje soli kao primarnim uslovom održivosti ovog lokaliteta”. Pri tom, Ministarstvo nije dostavilo učesnicima konferencije obećanu mapu puta sa vremenskim rokovima za realizaciju svih segmenata zaštite Ulcinjske solane na nacionalnom i posebno na internacionalnom nivou. Riječ je aplikaciji za upis Solane na Ramsarsku listu, odnosno na listu močvarnih područja od svjetskog značaja. Ona ispunjava šest od devet kriterijuma koji se predviđaju Ramsarskom konvencijom. Za upis na tu listu, dovoljno je da se ispuni samo jedan. Područje oko Velipoje, na drugoj strani granice u Albaniji, je godinama na toj listi.

Na ovaj način bi Solana bila zaštićena od svih oblika gradnje koji se na njoj predviđaju planom obalnog područja, koje radi navedeno Ministarstvo, kao i Prijedlogom Prostornog plana Opštine Ulcinj koje takođe radi isti državni organ!?

U Udruženju Dr Martin Šnajder-Jakobi tvrde da ovi primjeri pokazuju da vlast nema volje da preduzime konkretne korake. ,,Solana ima sve preduslove da bude brend Crne Gore i Ulcinja. Sada nam treba vizija i volja. Mi imamo viziju. Drugi treba da dokažu da imaju volju”, kaže predsjednica Lika. Ova donedavna potpredsjednica Opštine Ulcinj navodi da je lokalna vlast godinu dana tražila da se Solana zaštiti. „Procedura je završena, akt o proglašenju čeka u fiokama Skupštine opštine Ulcinj, kako bi se Solana proglasila zaštićenom zonom. Po nama nije trebalo da se odugovlači, a da li će se zaštititi, vidjećemo”.

Iz fondacije Euronatur optužili su Vladu da želi da uništi Solanu i da sve ukazuje na korupciju u velikom stilu. „Obećanja data prije godinu, po kojima je Solana trebalo da bude proglašena za zaštićeno područje, nijesu realizovana. Najbitnija ekološka stanica u međunarodnom saobraćaju ptica na Jadranu je i dalje u opasnosti da bude žrtva pod naletima masovnog turizma”, ocijenio je izvršni direktor te organizacije Gabrijel Švaderer. Prema njegovim riječima, još nijesu rašćišćeni vlasnički odnosi na Solani, a kamoli nešto drugo.

Ni ove godine neće biti proizvodnje slanih kristala. To je treća godina zaredom da na prostoru ove firme, osnovane davne 1934, neće biti berbe soli.

Oni koji prate dešavanja oko Solane sjetiće se koliko je vremena prošlo da bi se uključila struja neophodna za rad pumpi koje upumpavaju morsku vodu, odnosno život na Solani. Mjesecima se tvrdilo da se ne može naći nešto preko 20 hiljada eura, a odmah je pronađeno 115 hiljada eura da bi se predstavili projekti za to područje na 15. Bijenalu arhitekture u Veneciji.

Iako su se zvaničnici nadali da će, na taj način, dobiti međunarodnu podršku za svoje naume o „održivom razvoju”, nikada se u evropskoj javnosti nije više govorilo i u medijima pisalo o Solani.

Ambasadorka Štajnaker je odlučna: bez zaštite Solane, Crna Gora neće otvoriti poglavlje 27 (životna sredina) u pregovorima sa EU. „To bi bilo kontradiktorno. Ne razumijem ponašanje Vlade i ministarstva”, kazala je ona.

Sličnu poruku ponovio je tokom nedavne posjete Crnoj Gori šef Direktorata za Crnu Goru u Evropskoj komisiji Dirk Lange, kao što je to više puta kazano iz Evropskog parlamenta.

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, čijom je zaslugom u Skupštini Crne Gore 2012. godine Solana proglašena zaštićenim područjem, kaže da je to mjesto gdje se mjeri sposobnost Crne Gore da se odbrani od devastirajuće pohare resursa.

Izvjesno je da do oktobra neće biti odluke Vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne investicije o „plaćenoj pravičnoj naknadi za Solanu” niti biti usvojen Prostorni plan posebne namjene za obalno područje. Potom, sva prilika, bitka će se nastaviti.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo