Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SMJENA VLASTI U BUDVI – TREĆI ČIN: Krivične prijave, specijalni istražitelji i hotelske sjednice

Objavljeno prije

na

Ispitivanje  Stevana Džakovića od strane inspektora Specijalnog policijskog odjeljenja uoči zakazane sjednice za smjenu vlasti, za mnoge ima višestruko značenje. To je mogao biti svojevrstan vid pritiska na Džakovića koji je bio poljuljan u namjeri da glasa za rušenje vlasti u Budvi nakon što su njegovi posljednji zahtjevi u potpunosti ispunjeni

 

U scenariju smjene vlasti u Budvi po tekstu Demokratske partije socijalista, dopisan je treći čin, u kome će nova odbornička većina formirana prekrajanjem izborne volje,  u četvrtak 11. juna, odžati paralelnu sjednicu parlamenta, na kojoj će smijeniti predsjednika Opštine Marka – Bata Carevića i predsjednika Skupštine, Krsta Radovića. Prva dva čina političke sage u Budvi, dvije burne sjednice lokalnog parlamenta održane 29. maja i 3. juna, koje su sa velikim interesovanjem odgledali građani, nije ispunila očekivanja podnosilaca inicijative za smjenu budvanskih čelnika, predstavnika DF-a i Demokrata, pa su se odlučili za oprobanu kotorsku varijantu,  repliku čuvene vardarske sjednice.

U zakazano vrijeme 17 odbornika DPS-a, Crnogorske, SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković pojavili su se ispred prostorija Skupštine u Budvi gdje ih je dočekao predsjednik parlamenta Krsto Radović koji im nije dozvolio ulazak u skupštinsku salu, uz obrazloženje da je sjednica nezakonito sazvana. Nakon toga  su odlučili da  sjednicu održe u turističkom naselju Slovneska plaža.

Ispred zgrade SO Budva pojavili su se i lideri PzP-a i SNP-a, Nebojša Medojević i Vladimir Joković.

Nastavak 33. i 34. sjednice SO Budva zakazan je za 29. jun. Bile su prekinute zbog nedostatka kvoruma, nastalog napuštanjem zasjedanja od strane potpisnika inicijative, nezadovoljnih jer im nije omogućeno izjašnjavanje o  inicijativama u roku od 30 dana od podnošenja. Predloge za smjenu dva predsjednika i preuzimanje vlasti u turističkoj opštini, podnijeli su odbornici DPS-a, Crnogorske, SD-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković, nekadašnji šef Opštinskog odbora Pokreta za promjene, koji je prihvatio glavnu ulogu negativca u političkoj predstavi DPS-a za prekrajanje izborne volje građana Budve. Džaković je postao medijska zvijezda crnogorske političke scene od čijeg glasa zavisi promjena vlasti u opštini. On koristi nezavisni odbornički status trguje glasovima građana koji su na izborima birali listu DF-a.  Dugogodišnji opozicionar prihvatio je ponudu DPS-a „koja se ne odbija“, pristao je na promjenu vlasti uoči redovnih lokalnih izbora, sa partijom čija je OKG tokom desetogodišnjeg vođenja  turističke opštine ojadila njen budžet za stotine miliona eura.

Umjesto turističke u Budvi je otvorena sezona političkih i interesnih igara oko prijestola u koju su umiješani mnogi moćni igrači izvan njenih granica. Oči  javnosti uprte su u tu neprincipijelnu igru u kojoj  jedna politička opcija, uz pomoć odbornika prebjega iz suprotnog tabora, želi da poništi izborni rezultat, i preuzme vlast dva mjeseca pred izbore. U posao prekrajanja izbornih rezultata upregnute su i državne institucije, ministarstva, sudovi, policija i veliki novac. Pučisti se uzdaju u podršku ovih institucija koje vode istaknuti članovi DPS-a, vladajuće stranke u Crnoj Gori. Burni događaji sustižu jedni druge. Pljušte saopštenja, krivične prijave i teške optužbe za milionsku korupciju u kojima se pominju zvučna imena iz sfere politike i biznisa, navodno umiješana u akciju besprizorne promjene vlasti u Budvi.

Šef budvanskog DPS-a Predrg Jelušić zatražio je asistenciju policije za održavanje paralelne sjednice u strahu od gnjeva prevarenih birača. Nekome se očigledno  žuri da promijeni odnos snaga u najbogatijoj opštini u zemlji, pa i uz pomoć specijalnih policijskih snaga.

Kad se učinilo da će bez problema ostvariti svoj naum, Džaković je opet iznenadio sve. Tri dana prije zakazane „divlje“ sjednice oglasio se novim ultimatumom upućenim liderima DF-a i Demokrata, Andriji Mandiću i Aleksi Bečiću. Dao im  rok od 48 sati da „sa svim svojim poslanicima potpišu Predlog izmjena izbornog zakona koji je u Skupštini CG predao poslanik Aleksandar Damjanović, i na taj način spasite Budvu. U suprotnom, vi ste krivi za promjenu vlasti u Budvi“.

Njegov zahtjev je prihvaćen. Predlog za izmjene izbornog zakona  kojim se podržava uvođenje otvorenih izbornih lista potpisali su listom poslanici Demokrata i DF-a i dokument predali predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću.

Podnosilac predloga Damjanović kazao je da Džaković kuca na otvorena vrata a „da je DPS glavni krivac što se dvije godine njegov predlog nije našao na dnevnom redu crnogorskog parlamenta“.

Iz DF-a su poručili: „Podržavamo otvorene liste, stekli su se uslovi da Džaković vrati mandat“. Iz PzP-a su objavili i listinge sa glasanja u Skupštini na kojima se vidi da većina poslanika vladajuće koalicije nije podržala predlog Damjanovića da se na dnevni red nađe Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izboru odbornika i poslanika.

Drama se i pored ispunjenja uslova nastavlja. Džaković je u međuvremenu „nestao“, prekinuo je kontakte sa predstavnicima DPS-a i Crnogorske koje je zahvatila  panika. Nije odgovarao ni na pozive novinara. Dan prije zakazane sjednice dobio je poziv za saslušanje  povodom krivične prijave za političku korupciju koju su protiv njega i drugih učesnika, navodne organizovane kriminalne grupe, zbog učešća u dogovoru oko smjene vlasti u Budvi i milionskoj korupciji, podnijeli odbornici DF-a. Krivičnom prijavom protiv NN lica, vrlo uticajne osobe u DPS-u, obuhvaćena su i poznata imena iz politike i krupnog biznisa.

Ispitivanje Džakovića od strane inspektora Specijalnog policijskog odjeljenja uoči zakazane sjednice za smjenu vlasti, za mnoge ima višestruko značenje. To je mogao biti svojevrstan vid pritiska na Džakovića,  poljuljanog u namjeri da glasa za rušenje vlasti u Budvi, nakon što su njegovi posljednji zahtjevi u potpunosti ispunjeni.

Iako je dao rok do srijede u ponoć, Džaković se nije oglasio po isteku tog vremena. Pokazao je talenat za dramaturgiju držeći  javnost u neizvjesnoti kako će na kraju predstave odlučiti. Da li će vratiti mandat, tražiti skraćenje mandata skupštini ili  samo neće podići ruku za smjenu budvanske  vlasti.

Pojavljivanje Džakovića u pratnji odbornika DPS-a raspršilo je nade da će ispuniti dato obećanje. Potpisi opozicionih poslanika nekoliko stranaka u Skupštini CG stavljeni su na prijedlog izmjena zakona kako je zahtijevao, ali on, po ko zna koji put, nije održao riječ. Otišao je sa DPS-om.

Odluku za održavanje paralelne sjednice nova većina zasniva na stavu Ministarstva javne uprave u kome se ocjenjuje da su „predsjednik SO Budva, odnosno predsjedavajući, bili dužni da omoguće odbornicima da se izjasne i glasaju o predlozima za razrješenje presjednika Opštine i predsjednika SO Budva,  najkasnije u roku od 30 dana od podnošenja predloga u cilju poštovanja roka koji je utvrđen Zakonom o lokalnoj samoupravi i Statutom Opštine…“

Potpredsjednik Demokrata, Neven Gošović ocijenio je  da ne postoji mogućnost da podnosioci Predloga za razrješenje dva predsjednika mogu sazvati sjednicu Skupštine nakon što je to u zakosnkom roku prethodno učinio predsjednik SO Krsto Radović.

On je pojasnio da rok od 30 dana u kojem je Skupština dužna odlučiti po predlogu nije određen Zakonom o lokalnoj samoupravi, već Statutom Opštine.Takođe, predsjednik SO saglasno Statutu ne može staviti na glasanje predlog i pored isteka roka od 30 dana, a da prethodno svi učesnici u Skupštini, koji to žele, ne uzmu učešća u raspravi. Prekoračenje roka ne prati nikakva sankcija predviđena Statutom Opštine ili Zakonom o lokalnoj samoupravi. On je podsjetio da je u junu prošle godine na predlog grupe poslanika DPS-a, a na prijedlog poslanika Željka Aprcovića iz Kotora, Skupština Crne Gore donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi kojim su dopunjene odredbe tog propisa po kome sjednica Skupštine mora biti završena najkasnije u roku od tri mjeseca, pa bi u slučaju Budve morala biti okončana najkasnije 14. avgusta.

Navedeni stav MJU bio je povod da predsjednik Radović podnese kirivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu protiv ministarke Suzane Pribilović i generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Jadranke Vukčević. „One su zloupotrebljavajući svoj službeni položaj donosile i dostavljaju mišljenja u ime MJU u cilju opravdavanja protivzakonitog djelovanja grupe odbornika u Budvi i održavanja nelegalne sjednice protivno pravnim propisima a u cilju nezakonite smjene legalno izabranih organa vlasti. Neosnovanom i neovlašćenom tvrdnjom u ime MJU da su predsjednik SO i predsjedavajući SO Budva povrijedili Zakon o lokalnoj samoupravi i statut Opštine Budva, Pribilovićeva i Vukčevićeva neprofesionalno i politički pristrasno i perfidno pokušavaju da pripreme teren da se politička i pravna hajdučija grupe odbornika predvođene DPS-om može smatrati legalnom…I što im je jako značajno, da ta pravna hajdučija može biti štićena policijskom silom“, navodi se u saopštenju Demokrata.

Igrokaz u Budvi se, dok ovaj broj Monitora ide u štampu,  nastavlja.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo