Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Snimi, obradi, ucijeni

Objavljeno prije

na

Zahvaljujući insajderima iz Demokratske partije socijalista nedavno su objelodanjeni tajni dosijei o političkom raspoloženju građana koje uoči izbora vode direktori javnih ustanova i preduzeća u Budvi. Znalo se od ranije da vodeći kadrovi DPS –a na razne načine vrše pritisak na birače. Novina je da neko od razočaranih članova ove stranke odluči da o protivzakonitim i zastrašujućim metodama pritisaka na opredjeljenje birača konačno i progovori. Budvanski odbor Socijalističke narodne partije došao je u posjed tajnih spiskova koji su vođeni u svim budvanskim opštinskim i državnim firmama i ustanovama, koji na nedvosmislen način pokazuju da se nad zaposlenim Budvanima vrši posebna vrsta mobinga, takozvani izborni mobing, kojim se na drastičan način krši dostojanstvo građana i osnovno ljudsko pravo – da biraju i budu birani.

U predizbornom teroru u turističkoj prijestonici vodeću ulogu imaju predsjednik Opštine i partije, direktori javnih ustanova i preduzeća, mjesnih zajednica, škola, turističkih organizacija, agencija.. Njihov zadatak je da u kolektivima kojima rukovode na posebnim, tipskim spiskovima označe sigurne glasače DPS, simpatizere opozicionih stranaka i takozvane kolebljivce sa kojima je potrebno „razgovarati”, te da tako sređene dosijee dostave izbornom štabu partije.

Objavljeni su tajni spiskovi sigurnih glasova vođeni u hotelskoj kući Budvanska rivijera, srednjoj školi Danilo Kiš, Pošti, JU Muzeji, galerija i biblioteka i Domu zdravlja. Na objavljivanje čekaju popisi glasača DPS u Vodovodu, Elektrodistribuciji, Komunalnom preduzeću, Parking servisu, dvjema osnovnim školama, Turističkoj organizaciji Budve pa čak i u medijskom javnom servisu Opštine, u TV Budva. Pokrivena je svaka radna stolica, gotovo svaki zaposlenik i penzioner u ovoj turističkoj opštini.

Izborni mobing specifično, možda i najokrutnije nasilje nad slobodnom voljom zaposlenih, stvorio je od Budvana neslobodne ljude, zarobljene u zatvorenom partijskom sistemu od kojeg im zavisi posao, karijera, a često i goli opstanak porodice. Glasovima ucijenjenih i isprepadanih građana budvanski DPS je osvajao više nego ubjedljivu izbornu pobjedu.

Stari partijski aktivista DPS u Budvi, sagovornik Monitora koji želi da ostane anoniman, objašnjava razrađenu taktiku koja se na svim izbornim ciklusima u Crnoj Gori primjenjuje počev od 1997. godine, od podjele DPS na pristalice Mila i Momira. Tada su, tvrdi, počeli da se formiraju partijski operativni štabovi i spiskovi glasača na svim nivoima organizacije društva. U mjesnim zajednicama, lokalnim upravama, svim radnim organizacijama, javnim ustanovama, sportskim društvima….

„To je razrađena i uigrana stranačka mašinerija čiji pipci dosežu do svakog građanina. Na izbornu utakmicu DPS unaprijed vodi sa 3:0. Oni imaju kontrolisanu privatizaciju, u svim privatizovanim preduzećima ostali su DPS kadrovi, vode sva javna preduzeća, državne organe i institucije, policiju, agenciju za bezbjednost i, što je najvažnije, imaju pare.Crna Gora se nije promijenila iznutra zbog čega će teško doći do promjena na političkoj sceni”, napominje sagovornik Monitora.

On tvrdi da je ovakav izborni inženjering, štabove i spiskove, osmislio Momir Bulatović a sproveo DPS. Svi šefovi i direktori, odnosno menadžment firmi i institucija, dužni su da analiziraju političko raspoloženje svojih zaposlenih. Sve počinje uz lagano predizborno pitanje. – Kolega, možemo li zajedno ovoga puta? Pritisak na žrtvu vrši se najprije suptilno a u slučaju neuspjeha prelazi se na sve agresivnije metode „ubjeđivanja” da se na glasačkom listiću zaokruži broj vladajuće partije.

U Budvi operiše oko 500-600 partijskih agitatora na 14.500 građana sa pravom glasa. Svakog glasača kontroliše pet operativaca. Za koga će glasati pita ga jedan, pa onda drugi, pa treći i tako redom.

Ako agitacija ne uspije primjenjuju se oštrije mjere, ucjene radnim mjestom uz poseban psihološki teror na slabe i nezaštićene. Agitatori su izrazito okrutni u pritiscima na ljude koji rade na određeno vrijeme, na izbjeglice sa stečenim pravom glasa, na pripravnike ili zaposlene koji imaju porodične probleme.

U zavisnosti od broja prevedenih birača operativci grade svoj status u lokalnom partijskom odboru. Dobijaju zaslužene privilegije i namještenja.

„Da smo tako čvrsto organizovani i radni u privredi kao u osvajanju vlasti, Crna Gora bi bila najrazvijenija zemlja na svijetu”, uvjeren je naš sagovornik.

Kada ni pobrojane radnje ne daju rezultate ide podmićivanje, daju se pare, obećavaju se zaposlenja za članove familije. U Budvi je posebno učinkovit metod oprost komunalnih dažbina i divlje gradnje. Davanje građevinskih dozvola za gabarite kojih nema ni u kakvim urbanističkim planovima, osigurava zaista siguran glas. Zato je Budva jedan od najružnijih primorskih gradova građen po urbanističkom konceptu – jedna kuća, više glasova!

Budva pruža neviđene mogućnosti za izborne zloupotrebe. Veliki je broj stranih državljana, vlasnika kuća i stanova, koji su ovdje prijavili prebivalište radi povoljnijeg poreza ne nekretnine. Oni ne dolaze na glasanje, njih niko ne poznaje, pa je lako organizovati dublere koji će se sa njihovim ličnim podacima pojaviti na biračkom mjestu.

Veliki uticaj partija ostvaruje u hotelskoj industriji i ugostiteljstvu. Kako u hotelima Budvanske rivijere, tako i u onima koji su prodati. Novi vlasnici hotela, restorana i kafana, po pravilu tajkuni i biznismeni bliski vrhu vladajuće partije, znaju da dobro dobrim vrate, sigurnim glasovima svojih uposlenih.

Za lov na ljudske duše Budvana zaduženi su i direktori u obrazovanju, zdravstvu, kulturi i javnom informisanju koji nekažnjeno zloupotrebljavaju službeni položaj. Uzalud upozorenja da je zakonom zabranjena svaka politička aktivnost u obrazovnim institucijama.

Direktor škole Danilo Kiš Srđa Popović, demantovao je tvrdnje SNP u postojanje spiskova sigurnih birača i svoju ulogu u tome.

Aktuelni odbornik u Budvi i kandidat za poslanika na listi DPS, Popović se dokazao na mnogim poljima u ratnom i mirnodopskom vremenu. Imao je zapaženu ulogu u pohodu na Dubrovnik ali se istakao i kao zastupnik kontroverznih projekata lokalne uprave, prodaju čuvenog legata porodice Luketić, naprimjer.

Partijski pritisak na zaposlene demantovala je i direktorka JU Muzeji, galerija i biblioteka Biljana Pajković, supruga opštinskog sekretara za finansije Cvetka Pajkovića. Na dosijeu koji glasi na njeno ime u kulturnim ustanovama Budve, među pedesetak zaposlenih, DPS može računati na njih 38.

Pravljenje tajnih dosijea negirao je i direktor TV Budva, Mili Prelević. Iako postoje, ti spiskovi se odnose na neke ranije izborne procese u kojima, kaže, nije učestvovao.

Novinari TV Budva međutim tvrde da je razgovor u četiri oka o tome kako će glasati, bila uobičajena praksa. Naročito u vrijeme direktorovanja Mihaila Kapisode, aktuelnog savjetnika gradonačelnika Lazara Rađenovića. Od tada kruži vic u TV Budva, na svako kviz pitanje direktora, tačan odgovor glasi – DPS!

U SNP-u su istakli da bi državni organi trebalo hitno da reaguju povodom otkrića spiskova sigurnih glasača, pošto je u pitanju kršenje zakona po kojem je zabranjeno uticati na političku orijentaciju zaposlenih. Na svakom od spiskova naznačena su imena gradskih funkcionera koji će obaviti razgovor navođenja zaposlenih. Šef lokalnog DPS, agilni Boro Lazović, svi direktori Budvanske rivijere Vule Tomašević i njegov zamjenik Ljubo Rađenović, Minja Šoljaga, Vojo Gregović i Branko Medigović, pomenuti Kapisoda, predsjednik skupštine Krsto Ljubanović, te bivši predsjednik Rajko Kuljača ubjeđivali su svoje sugrađane da se odreknu prava na glas, da ne koriste mozak i da prodaju i svoje srce za DPS.

Što im je u priličnoj mjeri polazilo za rukom.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo