Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Snimi, obradi, ucijeni

Objavljeno prije

na

Zahvaljujući insajderima iz Demokratske partije socijalista nedavno su objelodanjeni tajni dosijei o političkom raspoloženju građana koje uoči izbora vode direktori javnih ustanova i preduzeća u Budvi. Znalo se od ranije da vodeći kadrovi DPS –a na razne načine vrše pritisak na birače. Novina je da neko od razočaranih članova ove stranke odluči da o protivzakonitim i zastrašujućim metodama pritisaka na opredjeljenje birača konačno i progovori. Budvanski odbor Socijalističke narodne partije došao je u posjed tajnih spiskova koji su vođeni u svim budvanskim opštinskim i državnim firmama i ustanovama, koji na nedvosmislen način pokazuju da se nad zaposlenim Budvanima vrši posebna vrsta mobinga, takozvani izborni mobing, kojim se na drastičan način krši dostojanstvo građana i osnovno ljudsko pravo – da biraju i budu birani.

U predizbornom teroru u turističkoj prijestonici vodeću ulogu imaju predsjednik Opštine i partije, direktori javnih ustanova i preduzeća, mjesnih zajednica, škola, turističkih organizacija, agencija.. Njihov zadatak je da u kolektivima kojima rukovode na posebnim, tipskim spiskovima označe sigurne glasače DPS, simpatizere opozicionih stranaka i takozvane kolebljivce sa kojima je potrebno „razgovarati”, te da tako sređene dosijee dostave izbornom štabu partije.

Objavljeni su tajni spiskovi sigurnih glasova vođeni u hotelskoj kući Budvanska rivijera, srednjoj školi Danilo Kiš, Pošti, JU Muzeji, galerija i biblioteka i Domu zdravlja. Na objavljivanje čekaju popisi glasača DPS u Vodovodu, Elektrodistribuciji, Komunalnom preduzeću, Parking servisu, dvjema osnovnim školama, Turističkoj organizaciji Budve pa čak i u medijskom javnom servisu Opštine, u TV Budva. Pokrivena je svaka radna stolica, gotovo svaki zaposlenik i penzioner u ovoj turističkoj opštini.

Izborni mobing specifično, možda i najokrutnije nasilje nad slobodnom voljom zaposlenih, stvorio je od Budvana neslobodne ljude, zarobljene u zatvorenom partijskom sistemu od kojeg im zavisi posao, karijera, a često i goli opstanak porodice. Glasovima ucijenjenih i isprepadanih građana budvanski DPS je osvajao više nego ubjedljivu izbornu pobjedu.

Stari partijski aktivista DPS u Budvi, sagovornik Monitora koji želi da ostane anoniman, objašnjava razrađenu taktiku koja se na svim izbornim ciklusima u Crnoj Gori primjenjuje počev od 1997. godine, od podjele DPS na pristalice Mila i Momira. Tada su, tvrdi, počeli da se formiraju partijski operativni štabovi i spiskovi glasača na svim nivoima organizacije društva. U mjesnim zajednicama, lokalnim upravama, svim radnim organizacijama, javnim ustanovama, sportskim društvima….

„To je razrađena i uigrana stranačka mašinerija čiji pipci dosežu do svakog građanina. Na izbornu utakmicu DPS unaprijed vodi sa 3:0. Oni imaju kontrolisanu privatizaciju, u svim privatizovanim preduzećima ostali su DPS kadrovi, vode sva javna preduzeća, državne organe i institucije, policiju, agenciju za bezbjednost i, što je najvažnije, imaju pare.Crna Gora se nije promijenila iznutra zbog čega će teško doći do promjena na političkoj sceni”, napominje sagovornik Monitora.

On tvrdi da je ovakav izborni inženjering, štabove i spiskove, osmislio Momir Bulatović a sproveo DPS. Svi šefovi i direktori, odnosno menadžment firmi i institucija, dužni su da analiziraju političko raspoloženje svojih zaposlenih. Sve počinje uz lagano predizborno pitanje. – Kolega, možemo li zajedno ovoga puta? Pritisak na žrtvu vrši se najprije suptilno a u slučaju neuspjeha prelazi se na sve agresivnije metode „ubjeđivanja” da se na glasačkom listiću zaokruži broj vladajuće partije.

U Budvi operiše oko 500-600 partijskih agitatora na 14.500 građana sa pravom glasa. Svakog glasača kontroliše pet operativaca. Za koga će glasati pita ga jedan, pa onda drugi, pa treći i tako redom.

Ako agitacija ne uspije primjenjuju se oštrije mjere, ucjene radnim mjestom uz poseban psihološki teror na slabe i nezaštićene. Agitatori su izrazito okrutni u pritiscima na ljude koji rade na određeno vrijeme, na izbjeglice sa stečenim pravom glasa, na pripravnike ili zaposlene koji imaju porodične probleme.

U zavisnosti od broja prevedenih birača operativci grade svoj status u lokalnom partijskom odboru. Dobijaju zaslužene privilegije i namještenja.

„Da smo tako čvrsto organizovani i radni u privredi kao u osvajanju vlasti, Crna Gora bi bila najrazvijenija zemlja na svijetu”, uvjeren je naš sagovornik.

Kada ni pobrojane radnje ne daju rezultate ide podmićivanje, daju se pare, obećavaju se zaposlenja za članove familije. U Budvi je posebno učinkovit metod oprost komunalnih dažbina i divlje gradnje. Davanje građevinskih dozvola za gabarite kojih nema ni u kakvim urbanističkim planovima, osigurava zaista siguran glas. Zato je Budva jedan od najružnijih primorskih gradova građen po urbanističkom konceptu – jedna kuća, više glasova!

Budva pruža neviđene mogućnosti za izborne zloupotrebe. Veliki je broj stranih državljana, vlasnika kuća i stanova, koji su ovdje prijavili prebivalište radi povoljnijeg poreza ne nekretnine. Oni ne dolaze na glasanje, njih niko ne poznaje, pa je lako organizovati dublere koji će se sa njihovim ličnim podacima pojaviti na biračkom mjestu.

Veliki uticaj partija ostvaruje u hotelskoj industriji i ugostiteljstvu. Kako u hotelima Budvanske rivijere, tako i u onima koji su prodati. Novi vlasnici hotela, restorana i kafana, po pravilu tajkuni i biznismeni bliski vrhu vladajuće partije, znaju da dobro dobrim vrate, sigurnim glasovima svojih uposlenih.

Za lov na ljudske duše Budvana zaduženi su i direktori u obrazovanju, zdravstvu, kulturi i javnom informisanju koji nekažnjeno zloupotrebljavaju službeni položaj. Uzalud upozorenja da je zakonom zabranjena svaka politička aktivnost u obrazovnim institucijama.

Direktor škole Danilo Kiš Srđa Popović, demantovao je tvrdnje SNP u postojanje spiskova sigurnih birača i svoju ulogu u tome.

Aktuelni odbornik u Budvi i kandidat za poslanika na listi DPS, Popović se dokazao na mnogim poljima u ratnom i mirnodopskom vremenu. Imao je zapaženu ulogu u pohodu na Dubrovnik ali se istakao i kao zastupnik kontroverznih projekata lokalne uprave, prodaju čuvenog legata porodice Luketić, naprimjer.

Partijski pritisak na zaposlene demantovala je i direktorka JU Muzeji, galerija i biblioteka Biljana Pajković, supruga opštinskog sekretara za finansije Cvetka Pajkovića. Na dosijeu koji glasi na njeno ime u kulturnim ustanovama Budve, među pedesetak zaposlenih, DPS može računati na njih 38.

Pravljenje tajnih dosijea negirao je i direktor TV Budva, Mili Prelević. Iako postoje, ti spiskovi se odnose na neke ranije izborne procese u kojima, kaže, nije učestvovao.

Novinari TV Budva međutim tvrde da je razgovor u četiri oka o tome kako će glasati, bila uobičajena praksa. Naročito u vrijeme direktorovanja Mihaila Kapisode, aktuelnog savjetnika gradonačelnika Lazara Rađenovića. Od tada kruži vic u TV Budva, na svako kviz pitanje direktora, tačan odgovor glasi – DPS!

U SNP-u su istakli da bi državni organi trebalo hitno da reaguju povodom otkrića spiskova sigurnih glasača, pošto je u pitanju kršenje zakona po kojem je zabranjeno uticati na političku orijentaciju zaposlenih. Na svakom od spiskova naznačena su imena gradskih funkcionera koji će obaviti razgovor navođenja zaposlenih. Šef lokalnog DPS, agilni Boro Lazović, svi direktori Budvanske rivijere Vule Tomašević i njegov zamjenik Ljubo Rađenović, Minja Šoljaga, Vojo Gregović i Branko Medigović, pomenuti Kapisoda, predsjednik skupštine Krsto Ljubanović, te bivši predsjednik Rajko Kuljača ubjeđivali su svoje sugrađane da se odreknu prava na glas, da ne koriste mozak i da prodaju i svoje srce za DPS.

Što im je u priličnoj mjeri polazilo za rukom.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo