FOKUS
SPAJANJE EPCG I RUDNIKA UGLJA: U krugu familije
Objavljeno prije
8 godinana
Objavio:
Monitor onlineIako to formalno još nije obavljeno, objedinjavanje pljevaljskog termoenergetskog kompleksa, tako što bi Elektroprivreda CG dio trenutno raspoloživog novca iskoristila za kupovinu većinskog paketa akcija Rudnika uglja, za mnoge je – već završena priča. Koju, po običaju, prate brojne (ne)osnovane sumnje i sporenja.
Da krenemo redom. Ideja o preuzimanju Rudnika uglja od strane EPCG nanovo je aktuelizovana krajem prošle godine, nakon što su italijanska A2A i Aco Đukanović zajedno ponudili svojih 51,7 odsto akcija RUP-a (39,5 + 12,2) Elektroprivredi, po cijeni od 6,5 eura za akciju. Što znači da bi ukupna vrijednost transakcije bila veća od 17 miliona eura.
Potom je Skupština akcionara EPCG ,,dala zeleno svjetlo” menadžmentu da angažuje kvalitetnog konsultanta za određivanje ,,realne cijene akcija Rudnika”. Akcionare je, prethodno, sekretar društva Milivoje Vujačić obavijestio da EPCG ima interes da postane vlasnik Rudnika, pošto bi se tako omogućilo poboljšano snabdijevanja TE uz nižu cijenu uglja i ,,stvorili uslovi za održivost projekta drugog bloka TE”.
,,Podsjećamo da svi rudnici uglja u regionu posluju u sastavu termoelektrana ili kao dio mješovite korporacije i radi se o kapacitetima sličnog obima kao TE Pljevlja i RUP”, predočila nam je Direkcija za odnose sa javnošću EPCG. ,,Osiguravanje sigurnog, odgovarajućeg te pravovremenog i neprekidnog snabdijevanja ugljem jedan je od glavnih ciljeva predviđenog spajanja a u vidu finansijskih prednosti uštede koje bi se ostvarile sniženjem troškova i sinergijskim efektom”.
Ne bi valjalo zaboraviti ni kako se prethodno vlasničko objedinjavanje Kombinata aluminijuma i Rudnika boksita, pod okriljem CEAC-a, završilo – bankrotom obje kompanije. Tako da očekivana sinegerija ne mora biti jednosmjerna.
U svakom slučaju, o vlasničkom objedinjavanju Rudnika i Termoelektrane govori se, praktično, od početka rada pljevaljske TE. ,,Ideja o objedinjavanju RUP-a i EPCG (TE Pljevlja) stara je koliko i ideja o izgradnji Bloka I i intenzivno je proučavana krajem 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka ali nažalost tada nije realizovana u uslovima društvene svojine, što je bilo znantno lakše nego u sadašnjoj situaciji kada su kompanije akcionarska društva”, dio je odgovora koji nam je, u ime Direkcije za odnose sa javnošću EPCG, dostavio njen direktor Rajko Šebek. ,,Ta ideja je prije nekoliko godina intenzivirana jer je integracija RUP-a i EPCG u skladu s trendovima u energetskoj industriji koji su usmjereni prema povećanju nivoa vertikalne integrisanosti na slobodnom tržištu proizvodnih entiteta”.
Zaista, intenzivnu priču o spajanju Rudnika i TE možemo pratiti i desetak godina unazad. Prva ideja je bila da se akcije RUP i EPCG razmijene po nominalnoj vrijednosti. Tako bi Elektroprivreda postala većinski vlasnik Rudnika (ideja je bila da država ima preko dvije trećine vlaničkog udjela u Rudniku) dok bi njegovi dotadašnji akcionari zauzvrat dobili dio akcija EPCG.
Istovremeno, javili su se i skeptici. Tako je tadašnji ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović, u decembru 2017, ocijenio da ,,nije najbitnije” da Rudnik uglja i Termoelektrana budu formalno objedinjeni, ,,jer eventualno spajanje neće riješiti tekuće probleme samo po sebi”.
Mnogo brojniji su, ipak, bili zagovornici prisajedinjenja. Sada već bivši predsjednik borda EPCG Srđan Kovačević (čuju se glasovi da je njegova smjena povezana sa objavljivanjem detalja ponude koju su A2A i Aco Đukanović poslali Elektroprivedi) zagovarao je, prije ravno pet godina, ,,udruživanje kapaciteta” kao ,,izuzetno važan korak ka stvaranju neophodnih preduslova za izgradnju drugog bloka u Pljevljima”. Ipak, u priču o drugom bloku ušlo se po sistemu ,,grlom u jagode”, pa se ni šest mjeseci od potpisivanja ugovora sa češkom Škoda Prahomse ne nazire početak radova. Niti se zna ko će i na koji način finansirati eventualnu gradnju TE II.
Optimizma, i pored toga, ne manjka. ,,Ovo je dobro i za EPCG, Pljevlja, Rudnik uglja, naravno i za državu. Mogu reći da je ovo najbolje rješenje do sada u Crnoj Gori od procesa masovne vaučerske privatizacije”, tvrdi Filip Vuković poslanik DPS-a i član skupštinskog Odbora za ekonomiju.
Ne zna se koliko je na njegov stav uticala činjenica koju je nedavno objavio Dan da je, dvije godine unazad, rukovodstvo RUP-a poslanika Vukovića angažovala kao stručnog savjetnika uz mjesečni honorar od 1,2 hiljade eura. Kao što nikada nije postavljeno pitanje iz čije je glave, 1998. godine, genijalna zamisao da država, kroz proces vaučerske privatizacije, većinski vlasnički udio u ovdašnjim rudnicima boksita i uglja prepusti amaterima. Od kojih su, potom, berzanski mešetari , za sitan novac, kupovali akcije i uvećavali svoju moć.
Tako su rođene sumnje.
Aco Đukanović i A2A u svojoj ponudi tvrde da je u prethodnoj finansijskoj godini Rudnik imao profit od 4,9 miliona eura i da je EPS (neto dobit po akciji) iznosila skoro jedan euro (97 centi).
Predsjednik manjinskih akcionara EPCG Vasilije Miličković smatra da ti podaci nijesu tačni. ,,U izvještaju revizora kaže se da je Rudnik 2015. godinu završio sa akumuliranim gubitkom od 17,2 miiliona eura, da se zaključno sa 31. decembrom 2015. godine vodi jedanaest sudskih sporova protiv te firme, kao i da je dug po osnovu poreza i doprinosa jedanaest miliona. Proizilazi da je njihov gubitak oko 50 miliona. Predlažu nam da EPCG kupi akcije Rudnika, što će se i desiti, što nije ništa drugo do ubistvo”, rekao je Miličković na Skupštini EPCG. Postavljajući, ujedno, još jedno zapaljivo pitanje: da li je posao u kome bi A2A i Aco Đukanović prodali svoje akcije u Rudniku uglja preduzeću kojim upravljaju A2A i – preko vlade i vladajućeg DPS – Acov brat Milo Đukanović konflikt interesa.
Tim prije što postoji čitav niz poslovnih poduhvata između braće Đukanović, biznismena i političara u kojima je, po pravilu, na gubitku bila država. Od privatizacije Prve banke i njenog spašavanja državnim novcem (uz niz povlastica njenim akcionarima) do afere Limenka i višemilionske naknade isplaćene Acu Đukanoviću zbog propusta (nečinjenja) nekoga od najbližih saradnika starijeg brata.
,,Đukanoviću i A2A očigledno najviše odgovara brza prodaja akcija bez prethodne detaljne i duge procjene vrijednosti akcija i rezultata njihovog zajedničkog upravljanja Rudnikom”, kaže za Monitor Dejan Mijović potvrđujući sumnje o mogućem konfliktu interesa. ,,Žurba da to što prije završi navela je A2A da postigne autogol time što je ponudu akcija EPCG-u potpisao član Borda A2A u EPCG (Oreste Bramanti), a ne recimo predsjednik ili neki drugi ovlašćeni predstavnik kompanije koji nema tako direktan konflikt interesa”.
Na drugoj strani, opunomoćeni predstavnik Italijana na Skupštini akcionara, advokat Miloš Komnenić najavio je da se A2A neće izjašnjavati o kupovini akcija Rudnika upravo da bi izbjegla moguću konfliktnu situaciju.
O postojećim sumnjama iz EPCG za Monitor kažu: „Na ovakve spekulacije, koje se posljedjih dana iznose u crnogorskoj javnosti, želimo da istaknemo da su EPCG i strateški partner A2A sve poslove obaljaljali u skadu sa domaćim i međunarodnim zakonodavstvom a svi oni koji sumnjaju u zakonitost naših odluka slobodni su da iste provjere kod nadležnih instiucija”.
Sad, nadležne institucije se bave makar jednim dijelom zajedničkog poslovanja EPCG i A2A – višemilionski konsultantski ugovori sklapani sa „ćerka-firmama” u Italiji i dalje su predmet istrage ovdašnjeg tužilaštva. Ako u EPCG nemaju o toj istrazi neka saznanja koja mi nemamo.
Ako zanemarimo pitanje potencijalnog konflikta interesa, ostaje ekonomski aspekt cijelog posla. Jedna od najinteresantnijih nedoumica jeste: da li bi eventualna kupovina većinskog paketa akcija Rudnika uglja označila početak dugo najavljivanog investicionog ciklusa A2A u Elektroprivredi. Ili bi, sasvim suprotno, prodaja akcija koje A2A ima u Rudnicima označila početak njihovog povlačenja iz Crne Gore?
Iz Direkcije za odnose sa javnošću EPCG umjesto odgovora stiže preporuka: ,,Poštovani, ovo pitanje o namjeri budućeg djelovanja akcionara potrebno je uputiti njima (A2A). EPCG ovim postupkom sagledava sopstveni interes u postupku objedinjavanja termoenergetskog bloka u Pljevljima”.
Raznorazne spekulacije podgrijava ,,ultimativni” dio prijedloga o kupoprodaji akcija, u kome prodavci (A2A i Đukanović) potencijalnog kupca obavještavaju da njegov (pozitivan)odgovor očekuju u roku od 30 dana. ,,U suprotnom će A2A S.p.A. i g. Aco Đukanović razmotriti druge alternativne načine za ostvarivanje profita iz svojih odgovarajućih udjela u Rudniku”.
A Dejan Mijović kaže: ,,Ultimativno nametanje brze prodaje se može povezati sa sve izvesnijom nagodbom o brzom izlasku A2A iz EPCG”. Po običaju, vlast ćuti. Ili ne znaju šta će da kažu.
DEJAN MIJOVIĆ, URA
Čeka nas afera Limenka 2
,,Iz najnovijeg, iako vrlo šturog, izvještaja revizora Deloitte Touche za 2015. godinu naslućuje da bi obaveze i dugovi Rudnika uglja u Pljevljima (RUP) mogli biti mnogo veći od prikazanih i da su iz njega možda nezakonito izvlačeni milionski iznosi profita u dužem vremenskom periodu a da istovremeno nijesu plaćani porezi državi”, napominje Dejan Mijović, koordinator URA za ekonomsku politiku. ,,Pravo stanje bi se precizno moglo ustanoviti samo detaljnom tj. forenzičkom revizijom poslovanja RUP-a. Zbog toga bi, uporedo sa pokretanjem novog postupka procjene vrijednosti tog preduzeća, Vlada morala zatražiti, a većinski vlasnici RUP-a pristati na dodatnu temeljnu reviziju – da bi se došlo do realne vrijednosti RUP-a, bez obzira da li će uslijediti prodaja akcija ili pripajanje EPCG-u”.
MONITOR: Šta bi konkretno trebalo da utvrdi ta nova revizija?
MIJOVIĆ: Pored ostalog, trebalo bi da utvrditi da li je RUP redovno plaćao poreze i koncesije državi i je li ostao dužan samo za, kako tvrdi, neplaćenih 11 miliona poreza i doprinosa za 2009. godinu, što je po zakonu odavno moralo biti sankcionisano pokretanjem stečaja i oduzimanjem koncesije na ugalj.
Oprost poreza predstavlja državnu pomoć ako se odobri u proceduri predviđenoj Zakonom o kontroli državne pomoći, što je RUP tražio zahtjevom od 16. aprila prošle godine, ali ona nije odobrena. Zbog toga je Skupština akcionara RUP-a na sjednici od 13. decembra odlučila da se zaduži kod banaka da bi isplatila taj i druge dugove. Samo 15 dana nakon toga, 28. decembra većinski vlasnici RUP-a A2A i Aco Đukanović su se predomislili i zatražili od države da im preko EPCG sve to ne samo oprosti, već i da za 17 miliona eura odmah kupi njihove akcije koje su na Montenegroberzi vrijedele 7,5 miliona eura.
Ako bi prihvatila ovu ,,ponudu” preko svojih predstavnika u Bordu EPCG, Vlada bi na posredan način dodijelila nedozvoljenu državnu pomoć prodavcima akcija i omogućila im da nezakonito ostvare ogroman ekstra profit. Prema tome, priča o državnoj pomoći ne samo da nije završena kako je prije neki dan izjavio izvršni direktor RUP-a, već je možda tek pokrenuta afera Limenka 2, s obzirom da će se, kao o svim najvažnijim stvarima u ovoj državi, o zahtjevu Aca Đukanovića i A2A koji drži desetine miliona eura u svojoj Prvoj banci, pitati Acov brat i Šef-a DPS Milo Đukanović.
MONITOR: Nedavno ste ponovili sumnje u raspoloživost rezervi uglja u Pljevljima.Šta ima novo u toj priči?
MIJOVIĆ: Vrijednost akcija RUP-a određuje i obim ovjerenih rezervi uglja na koje on ima koncesiju, pa je Rudnik prošle godine, uz pomoć njemačke konsultantske firme Fichtner, napravio novu procjenu rezervi i objelodanio da su one mnogo veće od ranije utvrđenih. Međutim, rezerve ovjerava Ministarstvo ekonomije a ono, kako sam u međuvremenu saznao, neće priznati nove podatke jer Rudnik do njih nije došao zakonski predviđenim detaljnim geološkim istraživanjima,već drugim jeftinijim metodama, pa će iste imati samo status potencijalnih a ne ovjerenih rezervi. Prema tome, A2A i Aco Đukanović ne mogu se pozivati na te nove rezerve da bi opravdali zatraženu visoku cijenu za svoje akcije. Predstavnici RUP-a takođe često u svoj prilog ističu da izvan pljevaljskog basena, prije svega u 30 km udaljenim Maočama, postoje značajne dokazane rezerve uglja, ali Rudnik nad njima nema koncesiju. Takođe, isplativost takve investicije je upitna zbog visokih transportnih troškova. Nekoliko tendera za koncesiju u Maočama 2009. i 2010. godine je već propalo, a eventualni novi tender bi prema Zakonu o koncesijama morao biti otvoren za sve potencijalne investitore, a ne samo za EPCG.
Sinergija
EPCG je prethodnih godina od inostranih stručnih konsultanata zahtijevala analizu modaliteta organizacionog restrukturiranja, tj. objedinjavanja u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, stoji u odgovorima koje smo dobili od Direkcije za odnose sa javnošću EPCG:
– S obzirom na postojanje još jedne vrste modaliteta tzv. svojinsko objedinjavanje, takođe u skladu sa Zakonom, Skupština akcionara EPCG je, krajem januara ove godine, donijela odluku, po osnovu inicijalnog pisma akcionara RUP-a, da izražava zainteresovanost da analizira i tu pomenutu ideju za ulazak u vlasničku strukturu RUP-a, a sve u cilju postizanja što veće sinergije i optimizacije rada subjekata termoenergetskog sektora. Stoga su akcinonari EPCG zadužili Odbor direktora i menadžment Društva da, u okviru svojih ovlašćenja i angažujući kvalifikovanog konsultanta, u narednom periodu, sagledaju pomenutu ponudu,te pripreme materijal za konačno izjašnjenje nadležnih kompanijskih organa u EPCG. Još jednom napominjemo da inicijativu za ulazak u Rudnik treba ozbiljno razmotriti jer je to velika šansa za kompaniju EPCG kojoj je najveći proizvodni trošak upravo ugalj a jedan od glavnih uslova za dodatnu profitabilnost drugog bloka TE je objedinjavanje termoenergetskog kompleksa u Pljevljima jer se time stvaraju pretpostavke za razvoj i investiranje u nove kapacitete, bilo samostalno ili u okviru zajedničkih ulaganja sa ino partnerima”.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
FOKUS
UZ PROTIVLJENJE CBCG, BEZ SAGLASNOSTI EK, PONOVO USVOJEN ZAKON O RAZVOJNOJ BANCI: Vladina igračka
Objavljeno prije
3 danana
11 Oktobra, 2024Teško je naći stručnjaka koji se protivi ideji formiranja razvojne banke. Još teže onoga ko bez primjedbi podržava model za koji su se opredijelili Vlada i vladajuća većina, skrivajući potencijalne rizike svog nauma
Glasovima 42 poslanika vladajuće većine u Skupštini je i drugi put usvojen Zakon o razvojnoj banci, nakon što ga je predsjednik države, krajem avgusta, vratio parlamentu na ponovno izglasavanje. Jakov Milatović sada je dužan da potpiše novi Zakon.
Prema usvojenom zakonu, osnivač razvojne banke biće Vlada, a banka će preuzeti sve poslove, imovinu i zaposlene sadašnjeg Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Fond će biti ugašen čim se banka upiše u Centralni registar privrednih subjekata, a njegova imovina, 90 miliona eura, postaće osnivački kapital nove banke.
Transformacijom IRF u razvojnu banku planira se primjena dodatnih podsticaja konkurentnosti crnogorske privrede kroz intenziviranje pristupa grantovima dostupnim kroz EU fondove, najavljivali su predlagači ovog Zakona iz poslaničkog kluba pokreta Evropa sad. “Jedna od ključnih prednosti transformacije IRF u razvojnu banku odnosi se na unapređenje modela finansiranja na bazi pristupa EU fondovima, s posebnim fokusom na kombinovane modele koji uključuju i značajne grant komponente”, navedeno je u obrazloženju prijedloga zakona uz očekivanje da će buduća državna banka više pomagati izvoznicima, proizvođačima i poljoprivrednicima.
Najavljuje se i, takođe izdašnija, podrška razvojnim regionalnim projektima. Prema usvojenom Zakonu, Vlada će izdavati garancije na cjelokupan iznos kredita plasiranog iz razvojne banke za projekte koji, prema ocjeni izvršne vlasti, budu doprinosili razvoju određenih područja i djelatnosti, ili će banci nadoknađivati eventualne gubitke. Po slovu novog Zakona, za razliku od komercijalnih banaka, razvojna banka ne posluje sa primarnim ciljem ostvarenja dobiti, a očekivani profit od poslovanja neće ići akcionaru (Vladi) već će se ulagati u dalji razvoj.
Ideja o osnivanju razvojne banke nije nova. Prethodni predlagači su se najčešće fokusirali na sada prihvaćeni model transfromacije IRF u razvojnu banku ali izvršne vlasti ni jednom nijesu zagrizle da uđu u realizaciju te ideje. Zanimljivo je da je prethodnu, nesupješnu, inicijativu za formiranje razvojne banke pokrenuo tadašnji poslanik Branko Radulović a da je ona odbijena od strane Vlade Zdravka Krivokapića.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 11. oktobra ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno
Objavljeno prije
1 sedmicana
4 Oktobra, 2024Demokratska partija socijalista je izvan sumnje pobjednik minulih lokalnih izbora u glavnom gradu- sa 30 posto osvojenih glasova. To još i više važi za nosioca njene liste Nermina Abdića. Među ostalima, neki imaju razloga da budu zadovoljni, neki ne. No, niko ne može da odahne. Pregovori trenutno izgledaju kao naučna fantastika, zbog brojnih sukoba svih protiv svih, te živih antidepees i narativa 30. avgusta. Dobri moji, biće ovo jesen interesantnih pregovora. I lomova
Neke stvari se ne mijenjaju. Dok se očekuju konačni rezultati vanrednih lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, održanih u nedjelju 29. septembra, gotovo svi učesnici tvrde da su zadovoljni postignutim. Izuzev onih za koje je na osnovu preliminarnih rezultata jasno da neće ući u lokalni parlament.
“Izvjesno je da ćemo u dva grada gdje smo nastupili na izborima imati dva gradonačelnika. Pa gdje ćete bolji rezultat”, kazao je optimistično premijer i lider Pokreta Evropa sad (PES), Milojko Spajić. Istovremeno u opozicionim klupama se slavilo uz povike da je Spajićeva Vlada nakon ovih izbora izgubila legitimitet. „Vlada Crne Gore je večeras pala”, ocijenio je Danijel Živković, lider Demokratske partije socijalista (DPS).
Drugi su slavili, jer se bez njih,tvrde, ne može uspostaviti gradska vlast. Bilo da su tas na vagi ili kičma vlasti. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je kako su „dobili ono što su željeli na podgoričkim izborima – a to je da odlučuju o daljem razvoju Podgorice“. Nosilac liste Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da će Podgorica “od sjutra biti isključivo građanska i evropska, a da će Evropski savez biti kičma takve Podgorice”.
Ovako govore preliminarne brojke: Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila je 24.309 glasova odnosno 29,95 odsto, što je 19 mandata. Koalicija PES Demokrate 17.672 glasa, što je 21,77 odsto ili 14 mandata. Koalicija Za budućnost Podgorice dobila je 16.361 glas, što predstavlja 20,16 odsto, odnosno 13 mandata u parlamentu Glavnog grada. Koalicija Za bolju Podgoricu 8.538 građana, odnosno 10,52 , što je šest mandata. Evropski savez osvojio je 4.411 glasova, 5,4 odsto ili 3 mandata, Preokret 2.705 glasova, 3,33 odsto ili dva mandata, a Stranka evropskog progresa 2.504 glasa, 3,08, odnosno dva mandata. Ostali nijesu prešli cenzus, kome je jedino blizu bio Pokret naprijed sa 2.233 glasa, odnosno 2,75 odsto.
Ko su onda oni koji mogu biti zadovoljni izbornim rezultatom u Podgorici?
Nesumnjivo Demokratska partija socijalista, koja je 2022. izgubila vlast na lokalnom nivou, a prethodno, u avgustu 2020. na državnom. DPS je na lokalnim izborima u Podgorici 2022. godine, skupa sa tadašnjim koalicionim partnerima osvojio 37518 glasova, odnosno 38,09 odsto.Bio je u koaliciji saSDP, SD, LP, DUA, BS DRP, NLJ i 21. MAJ. To je bio i tada najveći pojedinačni rezultat, ali ga je DPS postigao sa pozicije vlasti i sa svim strankama sa kojima se mogao postizborno udruživati. Pregovori za vlast otuda za njih nijesu bili opcija, pa su otišli u opoziciju.
Naredne godine, DPS je u Podgorici, na parlamentarnim izborima, osvojio19.265 glasova, i to opet u koaliciji SD, DUA i LP. Na minule nedjelje održanim izborima, DPS je samostalno osvojio5044 glasova više nego lani.
Pobjednik je posebno nosilac liste DPS-a Nermin Abdić, koji je u predizbornoj kampanji pretrpio i govor mržnje na nacionalnoj osnovi.
„Ovo je definitivno najava njihovog come-backa. Oni su nakon 2020. permanentno rasli. I kada pogledate fizičke brojeve – sa 19.000 glasova od prošle godine izašli su na 24.000“, ocijenio je anlitičar Miloš Bešić.
Među pobjednicima je Koaliciju Za budućnost Podgorice. Čine je Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP), Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora . Ta lista, koju je predvodila Jelena Bojović Borovinić, osvojla je 16.361 glas. DF, čiji su nasljednik, je na lokalnim izborima 2022. osvojio 17 953 glasova, dok je na parlamentarnim izborima prošle godine u Podgorici imao 11 393 osvojena glasa. Tada su u koaliciji bile NSD, DNP i Radnička partija. I njihov rast je u odnosu na parlamentarne izbore oko 5000 glasova.
“Najviše razloga za zadovoljstvo imaju DPS i bivši DF – doživjeli rast u odnosu na parlamentarne izbore”, ocijenio je izvršni direktor Instituta DAMAR, Vuk Čađenović
Razlog za zadovoljstvo definitivno ima Preokret Srđana Perića, koji na lokalnim izborima 2022. godine nije prešao cenzus, dok će u novom sazivu imati dva odbornika. Ta partija je skoro udvostručila broj glasova, pošto je na lokalnim izborima 2022. osvojila 1, 8 posto glasova, a na ovim 3, 3 posto. Na parlamentarnim izborima prošle godine su takođe bilježili rast.. Ova mlada partija nikada nije imala ni približno onoliku medijsku pažnju, kao parlamentarne partije.
Zadovoljni mogu biti i u Evropskom savezu koji je na ovim izborima osvojio tri mandata. Oni su na lokalnim izborima 2022. bili dio DPS široke koalicije. Na parlamentarnim izborima prošle godine SDP je išao samostalno i u Podgorici osvojio 1642 glasa. Te godine izgubili su status parlamentarne partije. Ostale partije išle su i na lokalnim 2022. i parlamentarnim naredne godine skupa sa DPS-om. Kao savez sada prvi put nastupaju , i njihov rezltat s valjanim razlogom može se interpretirati kao pobjednički.
Partije vlasti nemaju razloga za slavlje. Iako slave – znaju to i oni. Spajićev PES je na lokalnim izborima u Podgorici 2022. izašao samostalno i osvojio 21 388 glasova, odnosno 21,71 posto. Tada se Spajić i Jakov Milatović još nijesu bili razlišli. To se desilo početkom ove godine, kada se i podgorički odbor partije svrstavao na jednu ili drugu stranu. Na ovim izborima je u koaliciji sa Demokratama PES osvojio manje oko tri hiljade (17 .672) i isti procenat glasova, zbog manje izlaznosti. Na parlamentarnim izborima prošle godine PES je u Podgorici osvojio 27 595 glasova, tako da je u odnosu na tu brojku nedavni rezultat još lošiji, sa gotovo manje 10 hiljada glasova, i to u koaliciji sa Demokratama.
Demokrate Alekse Bečića su, na lokalnim izborima 2022. u Podgorici, kada su samostalno nastupili, imale same10 528 glasova, odnosno 10,79 odsto. Prošle godine su na parlamentarnim izborima išli sa pokretom URA i u Podgorici osvojili gotovo isto kao i sami na lokalnim izborima – 11.032 glasa.
Ni Abazović ne bi trebao biti zadovoljan. Iako insistira da je koalicija koju je napravio sa predsjednikom Milatovićem ključ za formiranje vlasti, njegova partija svela se na dva odbornika u podgoričkom parlamentu. Na prošlim podgoričkim izborima URA je izašla sa Civisom, i osvojila – četiri mandata.
Htio ne htio Abazović, Milatović bi mogao sam sa svoja četiri mandata formirati vlast sa partijama koje su na vlasti na državnom nivou – PES, Demokrate i Koalicija za budućnost Podgorice. Oni ukupno imaju 27 mandata, i za formiranje vlasti im trebaju još tri. . Problem kod tog udruživanja je to što je to ista postavka koja je Podgoricu i dovela do vanrednih parlamentarnih izbora. U međuvremenu, vodili su se pravi mali ratovi na realciji Spajić Milatović, a njihov sukob posebno je eskalirao u predizbornom periodu. Nedostajuće mandate mogao bi partijama na vlasti, matematički da nadomjesti Evropski savez, ali se ta mogućnost ne razmatra ni u teoriji.
Abazovićeva i Milatovićeva koalicija ima šest mandata koliko je neophodno DPS –u da bi se u Podgorici vratio na vlast, naravno ukoliko se sa njima budu udružili Evropski savez koji je predvodio Boris Mugoša sa svoja tri mandata i SEP Duška Markovića sa dva mandata.
U postizborne kombinatorike neće ulaziti Preokret sa svoja dva mandata. Taj logičan i očekivan stav najavio je lider te partije Srđan Perić. Sa dva mandata u bilo kojoj vladajućuj koaliciji bili bi nekakvi dodatak, a oni imaju drukčije prioritetet- da mijenjaju društvo.
Milatović se nije oglašavao nakon izbora. Sada je na teškom iskušenju. S jedne strane stari partijski i politički saborci, sa kojima je ušao u vatren sukob, a s druge strane DPS, odnosno antidepees narativ, sa kojim je i ušao u političku arenu.
Milatović mora biti svjestan da je političkim angažovanje u lokalu. ugrozio percepciju da želi da bude predsjednik svih građana.
Niko ne može da odahne. Pregovori trenutno izgledaju kao naučna fantastika, zbog brojnih sukoba svih protiv svih, te živih antidepees i narativa 30. avgusta. Posao ni približno nije završen.
Akteri budućih političkih pregovora preko medija ispipavaju teren. Kao nešto nude, i kao nešto se nećkaju.
Još u izbornoj noći, predstavnica liste Za budućnost Podgorice, Jelena Borovinić Bojović saopštila je da će pozvati Sašu Mujovića i Luku Rakčevića na razgovore o formiranju vlasti.
“U predsjedniku države Jakovu Milatoviću i odbornicima sa njegove liste vidimo koalicione partnere i ljude koji su spremni da očuvaju izborne, ideološke i programske principe od 30. avgusta“, saopštio je koji dan potom i Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije.
Milatović nije odgovarao. Abazović je bio oštar, i hotimično ne baš precizan. Ovako: “Ja sam DPS srušio kad je bilo najteže. Ali mene PES i Demokrate ucjenjivati neće. Neće Mandić komandovati sa mnom kao sa Spajićem i Bečićem, daćemo im mogućnost kako mislimo da formiramo građansku opciju, a ako neće – doviđenja, neka prave vlast sa kim hoće”. Njegovi mandati, međutim, nijesu presudni. Odgovor će morati da da Milatović, koji sam sa tim partijama može formirati vlast.
Kuda će krenuti Abazović i Milatović, još je tajna.
Dolazi vrijeme da se – povrati riječ. U kom god smjeru da se krene. Neprincipijenost i neispunjavanje obećanja su političke aktere već koštali glasova. Očito je da građani to kažnjavaju. Sve veći broj apstinenata jedan od pokazatelja njihovog nezadovoljstva. Može se reći: oni koji su vodili manje svadljivu, i tišu kampanju nagrađeni su na podgoričkim izborima.
Dobri moji, biće ovo jesen interesantnih pregovora. I lomova.
IZBORI U KOTORU
PES i DPS po deset mandata
Prema podacima Opštinske izborne komisije Kotor, najviše odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu imaće Demokrataska partija socijalista (DPS) i koalicija Demokrate-Pokret Evropa sad – po 10 mandata.
Lista “Za budućnost Kotora” osvojila je tri mandata, kao i Demokratska alternativa i Grbaljska lista. Evropski savez dva mandata , a po jedan Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret.
Crnogorska građanska akcija, Lista građana Čuvari grada i Građanska lista Za Kotor nisu osvojile mandate.
Neđeljko Moškov, nosilac liste DPS u Kotoru, rekao je da je zadovoljan jer su ponovili rezultat. “ Vratili smo uspjeh sa prošlih izbora od 12 odbornihčkih mandata, bez obzira na to što su partiju napustila tri odbornika”, kazao je.
Nosilac liste Demokrate-Pokret Evropa sad u Kotoru, Vladimir Jokić, kazao je da će bez problema formirati koalicionu vlast u Kotoru. Ta računica nije, međutim, baš tako jednostavna.
Koalicioni partner PES-a i Demokrata u lokalnoj vlasti bila je koalicija Za budućnost Kotora, koja je osvojila tek tri mandata. U vlasti je bio je Građanski pokret URA (jedan mandat), ali na ovim izborima nije nastupio.
Demokrate su na prethodnim lokalnim izborima osvojile 24 odsto glasova ili devet mandata, dok PES nije učestvovao . Na parlamentarnim izborima prošle godine, Demokrate su (sa GP URA) dobile 12,5 odsto glasova u Kotoru, a PES 24,12 odsto.
Za vlast u Kotoru je potrebno najmanje 17 mandata, a PES, Demokrate i Za budućnost Kotora imaju ukupno 13. Kao što i DPS sa tradicionalnim koalicionim partnerima ima 13 mandata (Evropski savez ima dva, a HGI jedan mandat) .
Jokić nije objasnio na koje glasove još računa za nedostajuća četiri mandata. Da li je to Grbaljska listu sa tri mandata i Kotorski pokret čiji je nosilac Siniša Kovačević nekadašnji odbornik Ujedinjene Crne Gore, a koji je osvojio jedan mandat.
Analitičari ukazuju da ne bi bilo nemoguće i da nove liste u Kotoru dovedu do neočekivanog obrta.
Milena PEROVIĆ
U štampanom izdanju Monitora prilikom kompjuterske obrade teksta “Dobri moji, ovo nije završeno”
došlo je do greške zbog koje se narušava njegov kontinuitet. Izvinjavamo se zbog toga
Komentari
FOKUS
PREDIZBORNE BAJKE I DOSIJEI GRJEHOVA: Još kad bi im vjerovali
Objavljeno prije
2 sedmicena
27 Septembra, 2024U posljednjoj predizbornoj sedmici ne nedostaje neodrživih obećanja, primjera zloupotreba javnih funkcija i resursa u predizborne svrhe, te iznošenja kompromitujućih detalja o političkim konkurentima. U svim tim disciplinama učestvuju gotovo sve predizborne liste. Zato su ono što obećavaju – bajke.
Kako se bliže izbori, koji će se u nedjelju održati u Pogorici i Kotoru, tako se pojačava sve ono što krasi ovu jesenju predizbornu groznicu: obećanja o savršenim evropskim gradovima u kojima ćemo živjeti nakon nedjelje su sve veća, primjera zloupotreba javnih funkcija i resursa u predizborne svrhe sve je više, ali i iznošenja kompromitujućih detalja o političkim konkurentima.
Silna obećanja su izgleda postala degutantna i samim akterima izborne trke, pa je to moguće natjeralo nosioca liste Demokratske partije socijalista (DPS), Nermina Abdića da u posljednjoj sedmici predizborne kampanje ode u drugu krajnost i izađe sa spotom koji glasi – Dobri moji, ne obećavam vam ništa. Politički takmaci su izgleda zaboravili da ne bi trebali baš ni da ne obećavaju ništa, isto kao ni svašta, već da to budu održiva obećanja koja će potom biti i ispunjena. Što se dosada, dobri moji, znate i sami, nije dešavalo. Ili baš rijetko.
Da se zahuktala i funkcionerska kampanja, te zloupotrebe javnih resursa i funkcija u predizborne svrhe, izvještavaju organizacije civilnog sektora koje prate proces.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević to naziva “besprizornom zloupotrebom svih institucionalinih kapaciteta u predizborne svrhe”.
“Pukom slučajnošću, baš u sedmici pred izbore, ministri obilaze otpravnike poslova koji obećavaju goleme investicije, otvaraju laboratorije po školama, svečano obilježavaju upis studenata… Iznenada i bez najave, nakon potpuno netransparentnog procesa pripreme, potpisuju se međuvladini ugovori koji najavljuju nove hidroelektrane…Pred izbore je potpisan i ugovor za rekonstrukciju KBC-a i bolnica na Cetinju i Bijelom Polju”, ukazuje Kovačević.
Ona je podsjetila i da je sedmica pred izbore iskorišćena za promociju Reformske agende Crne Gore, koja je uslov za dodjelu finansijske podrške u okviru Plana rasta EU. “Ta Reformska agenda, po već standardnoj praksi ove Vlade, nije prošla proces javnih konsultacija i javne rasprave.”
Kovačević ocjenjuje da je “vrhunac žanra” dosegnut kroz “fikciju o izgradnji čitavog grada na Veljem brdu, sa obećanjima koja su u suprotnosti sa važećim planovima, propisima, ali i geografijom, matematikom i bazičnom logikom.“. Obećanje da će se prvi građani useliti u novi grad 2026. godine „ostaće zabilježeno kao vrhunac političkog licemjerstva Vlade u ovoj izbornoj kampanji”, kazala je.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ove sedmice donijela je i prvu odluku o utvrđenoj preizbornoj zloupotrebi. To je odluka o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Glavnog grada, na linijama koje obavlja preduzeće “Putevi” d.o.o.
Agencija je utvrdila da je donošenjem ove Odluke prekršen član 42, stav 2 Zakona.
Optužbe za zloupotrebu javnih resursa stigle su i na račun predsjednika Jakova Milatovića.
MANS je Agenciji za sprečavanje korupcije ove sedmice podnio inicijativu za pokretanje postupka zbog sumnje da je Predsjednik Crne Gore, prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Posebna inicijativa je podnijeta i protiv kandidata za gradonačelnika Podgorice, aktuelnog zamjenika gradonačelnice, Luke Rakčevića.
MANS je reagovao nakon što je izborna lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ objavila promotivni video koji je snimljen u kabinetu Predsjednika Crne Gore.
“Nakon što je spot emitovan na YouTube platformi, dodatno je promovisan kao politički marketing na online portalu jednih dnevnih novina koji je takođe plaćen od strane Izborne liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“, ukazao je Dejan Milovac iz MANS-a.
“Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u članu 36 izričito zabranjuje korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave…ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu. Kako drugi učesnici na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici nisu imali mogućnost da svoje promotivne spotove snimaju u kabinetu predsjednika države, postoji osnovana sumnja da je Predsjednik Milatović prekršio Zakon i omogućio svojoj izbornoj listi ekskluzivan pristup prostorijama predsjedništva”, navodi se u saopštenju MANS-a.
Pojačalo se i sa predizbornim dosijeima grjehova. Rat na relaciji Milatović – Spajić, odnosno dvije sada suprotstavljene liste nekadašnjih partijskih saoboraca, iznjedrio je ove sedmice aferu navodne nelegalne gradnje porodice kandidata za gradonačelnika Podorice Luke Rakčevića, koja se potom pretvorila u aferu navodne nelegalne gradnje Rakčevićevog brata, u koju se sumnja na osnovu njegovog zahtjeva za legalizaciju.
Najprije je predizborna kolaicija PES Demokrate ustvrdila da „listovi nepokretnosti oca i brata Luke Rakčevića, Nemanje i Gorana, dokazuju da su vlasnici više stambenih zgrada i prostora sagrađenih bez dozvole”.
Uzvratila je Milatovićeva lista. “Politika nije monolog neistina, saopštio je predsjednik Crne Gore, na konferenciji za novinare koju su organizovali jer se “ htjelo da se preko nosioca te liste Luke Rakčevića diskredituje lista i ljudi koji je predstavljaju”. Oni su ustvrdili da se radi o podmetanju i zloupotrebi.
“Ljudi koje su pominjali i čije su podatke zloupotrijebili uopšte nijesi ljudi koje oni navode, jer su pogrešno protumačili i mog oca koji se isto tako zove i preziva. To što rade PES i Demokrate, to nije radila ni DPS na vrhuncu svoje moć”, navodi Rakčević.
Spajićevi su opet ustvrdili da nijesu zloupotrijebili podatke , nego do njih došli legitimnim putem. “Tragom nelegalne gradnje bratovljeve (koju nije demantovao) došlo se do lista nepokretnosti Gorana Rakčevića, ne samo zbog toga što se i Lukin otac zove Goran već i zato što su parcele sve u istom obuhvatu”, poručili su koalicije Još jače. Dok su se iz preizbornih lista premijera i presjednika prepucavali listama nepokretnosti i demantijima, institucije su uobičajeno ćutale.
Ranijih sedmica na meti je bio nosilac Spajićeve liste, ministar energetike Saša Mujović, zbog političke prošlosti. Danima su objavljivane footografije Mujovića sa skupova koje su trebale da dokažu da je nekada imao saradnju sa DPS-om. Portparol DPS-a je ustvrdio da je „Mujović duže glasao DPS od mene“. On je ustvrdio i da je Mujović bio dugogodišnji aktivista tokom predizbornih kampanja nekadašnje vladajuće partije. Mujović tvrdi da nije imao nikakve veze sa DPS-om.
Šta god da je istina u oba slučaja, njeno utvrđivanje svejedno nije cilj izvlačenja dosijea grjehova u predizborne kampanje. Suština je diskreditovati protivnika. A u toj disciplini učestvuju gotovo sve predizborne liste.
Glavna disciplina gotovo svih izbornih takmaca je i dalje – sve za vlast, vlast za uske interese. Ostalo su bajke.
Zloupotrebe i u Kotoru
U Kotoru je nekoliko dana pred izbore lokalna vlast organizovala “otvaranje” Slavljanske čitaonice, iako taj objekat nije prošao tehnički prijem, niti je predat od strane izvođača.
Otvaranju nijesu prisustvovali izvođač, nadzor ni projektant, a obavljeno je bez prisustva mještana, novinara i članova Savjeta mjesne zajednice. Fotografije lokalnih funkcionera kako se smiješe kraj Slavljanske čitaonice završile su potom na lokalnom javnom servisu. Ali ne i fotorgafije koje pokazuju da je na prozorima čitaonice – najlon. „Otvaranju su prisustvovali predsjednik opštine Vladimir Jokić, predsjednica Skupštine Maja Mršulja, nekoliko opštinskih sekrteara i funkcionera, direktor Turističke organizacije Jovan Ristić, direktorica muzeja grada Perasta Dušica Ivetić i predsjednik mjesne zajednice Dobrota I Vedran Milošević.
Tim povodom reagovala je članica savjeta Mjesne zajednice Dobrota I Paula Petričević
“Niti je građanstvo dobilo bilo kakvu informaciju o ovom ”svečanom” činu, niti su takvu informaciju dobili članice i članovi Savjeta Mjesne zajednice Dobrota I. Prema mojim saznanjima, Predsjednik Savjeta je dobio poziv da sa čelnicima Opštine obiđe objekat, a ne da objekat bude ”svečano otvoren””, kazala je ona.
Objasnila je da je informaciju o ”svečanom otvaranju” objavio lokalni javni servis, “čijim novinarkama i novinarima ne pada na pamet da pitaju kakvo je to otvaranje kad objekat nije gotov, i kakva je to svečanost na koju, osim učesnica i učesnika programa – niko nije pozvan?”
Ne ulazeći u ogromne probleme u vezi sa realizacijom rekonstrukcije Slavjanske čitaonice čije su otvaranje ”za dvadesetak dana” krajem juna ove godine najavili ti isti koji su je, uoči izbora, koncem septembra nedovršenu krišom ”svečano otvorili”, niti u ostala ozbiljno otvorena pitanja uvezi sa ovim projektom, osjećam odgovornost i smatram svojom dužnošću da kao članica Savjeta MZ javno reagujem povodom ovog ”svečanog otvaranja. Nisam željela da se oglašavam u toku lokalne predizborne histerije, ali budući da članice i članovi Savjeta MZ nisu postigli dogovor o održavanju hitne sjednice po ovom pitanju, ipak smatram da se mora reagovati i pozvati na odgovornost – nadležne za obmanu, a lokalni medij za njenu nekritičku promociju”, ocijenila je ona.
Kome odgovaraju stara izborna pravila
“Na biračkom spisku za lokalne izbore u Podgorici 29. septembra nalazi se više od 3.300 osoba koje imaju pravo glasa u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska i Srbiji”, saopštio je predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković.
On je ocijenio da “parlamentarna većina želi dovođenjem ljudi da ostvari pobjedu u Podgorici”. Kazao je da za tu tvrdnju imaju nepobitne dokaze i pozvao tužilaštvo da reaguje.
Lider DPS je poručio i da će “na izborni dan spriječiti svako od tih lica da glasaju”. Kazao je da će dokazi koje imaju biti dostavljeni i biračkim odborima, te da će na taj način biti spriječeni.
Iz Demokrata su uzvratili da je “birački spisak koji danas imamo, usljed još nereformisanog izbornog zakonodavstva, ništa drugo do suštinsko nasljeđe onih koji su upravljali zemljom više od tri decenije.
“Upravo su oni, koji sada kritikuju, kreirali i održavali taj spisak”, saopšteno je iz Demokrata. Ocijenili su i da je simptomatično što se eventualne primjedbe ističu tek sada, kad je birački spisak zaključen i kad više nema mogućnosti za bilo kakve promjene.
Simptomatično je i što izborne reforme nije bilo ni nakon pada DPS, 2020.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 dana
Lov na agente
Zoran Radulović
-
GLEDIŠTE / prije 3 dana
Autoput i grad
Monitor online
-
GLEDIŠTE / prije 1 sedmica
Preokret u sudstvu neophodan za preokret u državi i društvu
Monitor online
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Odbrojavanje
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 1 sedmica
Može li se naslikati Gaza?
Ferid Muhić
Novi broj
Lov na agente
UZ PROTIVLJENJE CBCG, BEZ SAGLASNOSTI EK, PONOVO USVOJEN ZAKON O RAZVOJNOJ BANCI: Vladina igračka
FORUM 2BS U KGB HOTELU: Koga i šta zastupa Atlantski savez CG
Izdvajamo
-
HORIZONTI3 sedmice
DOK SE SLAVI SVESRPSKO JEDINSTVO I NAJAVLJUJE SPOMENIK DRAŽI NA TERAZIJAMA: Tiho povlačenje Srbije sa sjevera Kosova
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Žrtve sistema
-
ALTERVIZIJA3 sedmice
Moć i nemoć generacije
-
FOKUS3 sedmice
VLADA DALA SAGLASNOST ZA PODIZANJE SPOMENIKA AMFILOHIJU RADOVIĆU U BERANAMA: Iz sjemena prerađene prošlosti
-
Izdvojeno3 sedmice
HALID BEŠLIĆ, PJEVAČ, LEGENDA: Halide, od danas si zvijezda
-
INTERVJU3 sedmice
INES MRDOVIĆ, AKCIJA ZA SOCIJALNU PRAVDU: Privilegije odgovaraju svima
-
DRUŠTVO2 sedmice
PROJEKAT VELJE BRDO: Dobar, loš, pogrešan
-
Izdvojeno3 sedmice
PREDIZBORNA PODGORICA: Obećana zemlja