Povežite se sa nama

OKO NAS

SPREMA LI SE PRIVATIZACIJA LUKE KOTOR: Najprofitabilnija kompanija Kotora na čekanju

Objavljeno prije

na

,,Da mogu i more bi prebacili u Podgoricu”, rečenica je koja se ovih dana najviše čuje po Kotoru. Dio lokalne javnosti naime sumnja da se sprema,,izmještanje” Luke Kotor.

Luka Kotor je u većinskom(skoro 57%) vlasništvu Opštine Kotor i na osnovu Ugovora o korišćenju morskog dobra i Zakona o lukama (ZOL), ima važeću koncesiju do 17. 5. 2015.godine. Iako je to trebalo biti davno završeno, ugovor o koncesiji spletom raznih ,,objektivnih” okolnosti još nije obnovljen, što je u Kotoru i dodatno podgrijalo sumnje.

Čak se spekuliše da je ostavka Marije Maje Ćatović na mjesto gradonačelnice Kotora i članstvo u Izvršnom Odboru kotorskog DPS-a (koji sa SDP-om, Liberalnom partijom i HGI-om čini vlast u Kotoru) rezultat unutarpartijskih sukoba oko Luke.

Bivša gradonačelnica nije odgovarala na naše pozive i poruke, a njen nasljednik na vrhu kotorske opštine Aleksandar Stjepčević je kazao da se na predmetnom sastanku IO DPS nije pominjala Luka Kotor.

,,Ostavka je bila zbog nekih drugih stvari, a da li indirektno na takvu odluku ima uticaja i pitanje Luke, ja vam sada ne mogu odgovorno reći”, kazao je on za Monitor.

Stjepčević međutim nije decidno negirao da je u korijenu sukoba u IO DPS Kotor i posao oko Luke.

U posljednje vrijeme nerijetko su se pojavljivali natpisi u kojima je Marija Ćatović direktno govorila o lošem radu menadžmenta Luke čime se uz pomenuti neprodužetak koncesije, po mišljenju velikog broja Kotorana, implicitno najavljivala mogućnost privatizacije ili ulazak novog investitora. Direktor Luke je Vasilije Kusovac iz SDP-a, koji se takođe nije javljao na naše pozive.

Samostalni odbornik SO Kotor Mladen Živković za naš list potvrđuje da postoje tendencije da se Luka privatizuje. ,,Strukture koje žele privatizaciju politički su visokopozicionirane i stoga će Luka i grad biti pod snažnim pritiskom. U formalnom pogledu taj pritisak će se vršiti kroz proces davanja koncesije”, kaže Živković. ,,Luka je ambijentalni, arhitektonski i ekonomski biser Kotora i svako ko je elementarno uračunljiv ne bi ni pomislio da je proda. Vrijeđa inteligenciju da se problemi u funkcionisanju menadžmenta navode kao razlozi privatizacije. Luka mora ostati gradska”, kaže on za naš list.

Na insinuacije lošeg rada menadžmenta prvi je reagovao član UO Luke, Goran Grbović, član LP, apelujući na nadležne da se lični interesi nikako ne stavljaju ispred kolektivnih.

,,Dvije godine već proteže se priča da li će grad Kotor upravljati svojom lukom. U civilizovanom svijetu, onome kojem naša država teži, više je nego apsurdno postaviti takvo pitanje. Izlišno je govoriti koliko je besmisleno nekom strancu ponuditi na upravljanje firmu koja državi i gradu svakodnevno donosi na desetine hiljada eura prihoda”, naveo je Grbović u svom reagovanju.

Stjepčević za Monitor kaže da lokalna vlast nije dobila nikakvu ponudu za privatizaciju Luke. On smatra da je pitanje Luke vrlo kompleksno i da se o njemu ne može odlučivati bez dublje analize stručnjaka: ,, Niko ne može da kaže jednostavno rješenje i mora struka da iznese svoje mišljenje. Ja sam za to da Luka Kotor produži koncesiju ukoliko se ne ispostavi da postoji neko bolje rješenje, a iskreno da vam kažem ne znam ni zašto se sada potencira to pitanje, kada niko nije ni ponudio da je kupi”, kazao nam je Stjepčević.

Radi regulisanja budućeg pravnog statusa, Luka Kotor A.D. podnijela je Zahtjev za dodjelu prvenstvene koncesije 01. 6. 2011.godine na poziv nadležnog organa Lučke Uprave. Nakon toga, Lučka Uprava mijenja tumačenje odredbi člana 34. ZOL-a i dostavlja na potpisivanje Sporazum o međusobnim pravima i obavezama koji, sa obrazloženjem da nema uporište i osnov u samom Zakonu o lukama, uprava Luke odbija da potpiše i podnosi inicijativu za pokretanje postupaka dodjele koncesije javnim pozivom od 11. 4. 2012. godine. Nakon dostavljenih primjedbi Luka Kotor A.D. Kotor, prethodni javni postupak dodjele koncesije je povučen iz procedure.

Takvi manevri državnih organa otvaraju sumnju kod Kotorana da se nešto sprema, jer od osnivanja Lučke Uprave i zakonodavnih izmjena u oblasti pomorstva i saobraćaja učestalo se govorilo o privatizaciji, odnosno prodaji vlasničkog kapitala Opštine Kotor u Luka KotorA.D.

Promjena vlasnika ili traženje strateškog partnera su se zasnivali na priči o nedovoljno dobrom poslovanju Luke, međutim podaci govore drugačije:

,,U proteklih 10 godina broj brodova u luci Kotor se povećao više od 600% – sa 57 brodova, koliko ih je uplovilo u 2003.godini, do 387 brodova u 2013. godini. Istovremeno broj putnika sa brodova je znatno porastao od 34.120 putnika, koliko ih je doputovalo u 2003. godini, do 317.746 putnika u 2013.godini. Kao rezultat poslovanja prethodnih godina, na Redovnoj skupštini akcionara Luka Kotor A.D. održanoj dana 14.06.2013.godine osnovni kapital društva je uvećan sa 221.036,3076 € na sadašnjih 993.483,364 eura.”, iznešeno je na zasijedanju Skupštine Opštine Kotor 14. 7. 2013. godine kada su i usvojeni zaključci da Skupština Opštine Kotor smatra neophodnim da Vlada Crne Gore dodijeli AD Luci Kotor prioritetnu dugoročnu koncesiju za područje i djelatnost u dosadašnjem obimu i da je neophodno obezbijediti održavanje većinskog učešća Grada, odnosno Opštine u njenoj vlasničkoj strukturi. Kako je na osnovu svega zaključeno da je definitivno kotorska Luka jedna od najprofitabilnijih firmi kod nas, to je bio signal određenim strukturama da se te pare preusmjere u neke druge tokove, a ne u budžet Kotora iz koga je nedavno preseljen i Jugopetrol.

,,Luka Kotor je jedini preostali privredni resurs u gradu i u protekle dvije godine sam nedvosmisleno izražavao stav da je potrebno da joj se dodijeli prioritetna koncesija. Na temelju zaključka SO Kotor, kojim se u julu 2013. godine od Vlade Crne Gore tražila dodjela koncesije, prema mojim saznanjima još nije dobijen odgovor. Kako se vrijeme za istek postojeće koncesije približava, strah me je šta će se desiti poslije toga. Moj stav je da zadržimo upravljanje u postojećem obliku i da se dokapitalizacijom uvećaju akcije pa da u preduzeću eventualni inostrani partner može napraviti sporazum bez ulaska u upravljačku strukturu”, kaže za Monitor direktor TO Kotor Mirza Krcić.

Da profitabilnost Luke nije upitna, a time i postojeća organizacija i vlasnička struktura, slaže se i predsjednik Skupštine Opštine Nikola Bukilica: ,,To potvrđuju poslovni rezultati kao i stopa rasta prometa plovila i turista koji ih koriste”

O profitabilnosti Luke i neophodnosti da ostane u vlasništvu Opštine, barem zvanično, saglasan je Upravni Odbor Luke u kojem je većina članova iz lokalnog DPS-a:

,,Smatramo da je neophodno da Luka Kotor A.D. dobije prioritetnu koncesiju, kako bi u potpunosti realizovala strategiju razvoja i time još više valorizovala potencijale i uvećala akcijsku i tržišnu vrijednost”, stav je Upravnog Odbora, koji je za Monitor, kao svoj lični stav prenio i predsjednik UO Nikola Konjević (DPS). U svakom slučaju, iako su sada svi relevantni činioci kotorskog društveno-privrednog života, barem deklarativno za to da ostane postojeća vlasnička struktura u Luka Kotor A. D. i da se produži koncesija, Ugovor o nastavku koncesije još nije regulisan mada do isteka postojećeg ima svega dva mjeseca.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

KRIZA MOJKOVAČKE VLASTI: Hoće li morati ispočetka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbornici SNP-a niti dolaze na sjednice SO Mojkovac nit’ govore o tome šta im smeta kod koalicionih partenera sa kojima su na vlasti. Bitne odluke od kojih zavisi  kvalitet života u tom gradu čekaju na dogovor vlasti. Ili rasplet aktuelne krize na neki drugi način

 

Razgovori kojima je trebalo da počne rješavanje krize vlasti u Mojkovcu  još nijesu  ni zakazani.

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je, u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, dio vlasti u tom gradu, bojkotovala je dvije sjednice Skupštine opštine (SO). Mojkovački parlament čine 14 odbornika koalicije koju je predvodila Demokratska partija socijalista (ostali u opoziciji), osim koalicije Za budućnost Mojkovca, četiri Demokrata, po dva iz Građanskog pokreta URA i koalicije Ne damo Mojkovac i jedan iz Ujedinjene Crne Gore. Nedolaskom dva, od tri, odbornika SNP-a i uz odstustvo opozicionih odbornika DPS-a, nije bilo moguće obezbijediti kvorum za odžavanje sjednice dva puta, tokom aprila. Zbog toga se, za sada, o zakazivanju nove ne razmišlja.

Iz SNP, navodno, koalicionim partnerima ne saopštavaju čime su nezadovoljni.  Zvanično, šturo i neprecizno  objašnjenje SNP-a  za nedolazak na sjednicu lokalnog parlamenta je „da se mora pažljivo napraviti potpuni koncept i strategija daljeg djelovanja i razvoja i zajednički pristupiti realizaciji tih programa”. Kažu i da „neće po automatizmu glasati sve što dođe kao predlog od izvršne vlasti u tom gradu“.  I demantuju  „insinuacije da će SNP, u Mojkovcu,  sarađivati sa bilo kim,  mimo postojeće koalicije”.

Konačno, najavljuju da će „dalje saradnja unutar kolaicije na vlasti zavisiti  od konstruktivnog pristupa koalicionih partnera”. Šta je bilo do sada nekonstruktivno, u SNP-u, za sada nijesu spremni da podijele sa javnošću. „Nije za novine“, odogovaraju iz te stranke na pitanja o tome čime su ih naljutili koalicioni partneri.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate)  je Monitoru kazao da ne zna kada će moći zakazati dva puta odlaganu sjednicu. Podsjeća da za to, prema poslovniku, još ima vremena, ali da bi, kako kaže, „dobro bilo da se nesporazumi rješavaju što prije“. Pomaka u razgovorima sa SNP-om, u odnosu na minuli mjesec, međutim, nema.

„Još nije bilo razgovora sa SNP-om, iako je trebalo da se sastanemo minule sedmice. Pomaka nema, pa, nažalost, ništa novo ne mogu reći.  Mislim da bi trebalo prvo da se stavari riješe u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, pa onda da se razgovora i na nivou vladajuće kaolicije u Mojkovcu. Ni dalje nemam jasno saopšten razlog SNP-a za bojkot sjednica SO“, tvrdi Janketić.

Razgovore u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, kako kažu u DF-u,  očekuju ubrzo. No, ista očekivanja imali su i sredinom aprila.  Kako  su nezvanično rekli, ni njima, do sad,  SNP  nije jasno saopštio  šta im se ne dopada u načinu rada  nove  mojkovačke vlasti. ,,Tačne razloge nedolaska odbornika SNP-a na sjednice SO ćemo vrlo brzo saznati. Predstoje nam razgovori, a sigurna sam i dogovor. To dugujemo građanima Mojkovca. Najvažnije je istaći da nije riječ o borbi za fotelje”, kazao je šef odborničkog kluba DF-a Radovan Vidojević, prije nekoliko sedmica.

Vidojević je tada bio siguran da ,,SNP neće sarađivati s bilo kim izvan vladajće koalicije”.  U to su u DF-u, kažu, sigurni i sada.

Iz GP URA, koja je dio vladajuće koalicije, kažu da koalicija Za budućnost Mojkovca treba što prije da kaže „ako više ne nastupaju zajedno ili da hitno riješe unutarkoalicione probleme“. Potpredjednik Opštine i predsjednik Opštinskog odbora (OO) GP  URA Ivan Ašanin  objašnjava „da Mojkovac ne može da čeka i da se ne smije dozvoliti  prolongiranje rješavanja problema“.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SKORO DVIJE GODINE BORBE MJEŠTANA REČINA PROTIV PROJEKTA mHE SKRBUŠA: Nit’ koncesionar gradi, nit’ Vlada brani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Borba protiv gradnje male hidroelektrane (mHE) dijela mještana i vlasnika imanja u kolašinskom selu Rečine uskoro će ući u treću godinu, a još se ne zna hoće li taj projekat biti nastavljen. Dodatno, kako tvrde mještani, odlukama sudova, ali i postupcima koji su u toku, a koje je protiv njih pokrenuo koncesionar, spriječeni su da nastave proteste

 

Na rijeci Skrbuša istoimenu mHE gradi Hydro Logistics doo iz Podgorice. Već u drugoj fazi izgradnje dio mještana i vlasnika imanja sela Rečine, kroz koje protiče ta rijeka, oštro su se usprotivili projektu i spriječili koncesionara da nastavi radove. S druge strane, dio mještana je podržavao gradnju mHE, a svoju odluku su argumentovali, kako su objasnili, „velikodušnim obećanjima koncesionara o ulaganja u sesoku infrastrukturu”.

U međuvremenu, uz proteste, pokrenuto je više sudskih sporova, a koncesionar je od sudova tražio da im se omogući nastavak gradnje. Tačnije, da sud privremenim mjerama onemogući blokadu puta prema gradilištu. Takođe, vlasnik firme Hydro logistics Slaven Burzanović  i njegov brat Ivan podnijeli su krivične prijave protiv mještanina Vasilija Ivanovića i ekološkog aktiviste Denisa Mekića, tvrdeći da su im, na jednom od protesta, prijetnjama ugrozili sigurnost. Sudski postupak je u toku, a mještani tvrde da su višestruko oštećeni od kolašinskog Osnovnog suda. Podsjećaju i da su više puta sa protesta privođeni u policiju, te da su im, zbog spečavanja koncesionara da priđe gradilištu, to jest, blokade seoskog puta, pisane prekršajne prijave.

„Skoro dvije godine traje borba protiv gradnje mHE Skrbuša i do sada nije bilo raskida ugovora. Iako smo dobili uvjerenja od ljudi koji rade na tome da se to privodi kraju, djelovanje nove Vlade i ministra koji je zadužen za to pitanje ostaje nepoznanice. Nemamo od njih bilo kakva obećanja ili informacije. Sve vrijeme smo prepušteni Sudu u Kolašinu, koji je u više navrata slijepo ispunjao želje koncesionara. Donošene su privremene mjere mještanima, bez ikakvih dokaza i, prema mojem mišljenju, bez pravnog osnova”, kaže za Monitor Ivanović.

Vlada je, krajem prošle godine, koncesionaru „dala razuman rok od 90 dana za  završetak radova faze II u skladu sa članom 23.3 Ugovora o koncesiji”.  Taj rok je već istekao, ali iz doskorašnjeg Ministarstva kapitalnih invensticija (MKI) nijesu odgovorili na pitanja kakav je sada status projekta mHE na Skrbuši.

Koncesionar je značajno prije isteka roka izvršio I fazu ugovorne obaveze, piše u informaciji iz tog resora iz decembra prošle godine. Međutim, okasnilo se u narednoj fazi. U okviru II faze, prema ugovoru o koncesiji, trebalo je da bude izgrađen objekat mHe. Ministarstvo tada nije uvažilo primjedbe koncesionara, među kojima su kao razlog za kašnjenje radova, naveli i proteste mještana.

„Protesti i slične aktivnosti u vezi izgradnje mHE predstavljaju rizik koncesionara u skladu sa članom 25.3 Ugovora o koncesiji i koncedent nije dužan da produžava rok za izgradnju faze II ukoliko bi se takvi protesti dešavali. Osim navedenog, koncesionar je sa uspjehom ishodovao sudskim putem privremenu mjeru – zabranu ometanja radova u skladu sa Rješenjem Osnovnog suda u Kolašinu I.br.15/21 od 30. 7. 2021. godine. Stoga, protesti nisu valjan razlog da se dozvoli produženje, već su oni rizik koji je svojevoljno prihvatio”, piše u Informaciji koja se odnosi na realizaciju ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na vodotoku Skrbuša iz decembra prošle godine. Ipak, Hydro logistics-u su tada dozvolili još dodatnih tri mjeseca da okonča II fazu radova.

Između ostalih, u kolašinskom osnovnom sudu vodi se postupak po tužbi Hydro Logistics-a  protiv pet Kolašinca zbog „uznemiravanja prava svojine”. Hidro Logistics je učesnike protesta tužila zbog uzmemravanja prava svojine, nakon što je Sud donio donio rješenje o privremenoj mjeri, „kojom je zabranjeno sprječavanja investitoru da pristupi svojim parcelama”.

Protesti mještana Rečina zbog gradnje mHE Skrbuša dešavali su se na javnoj površini – putu, pa protestanti nijesi uznemiravali prava svojine investitora firme Hydro Logistics. To je pred kolašinskim Osnovnim sudom kazao Miljan Jović, punomoćnik tuženih.

„Tuženi su protestovali i ispoljavali zakonom dozvoljena prava na protest i javno okupljanje koje im je zagarantovano Članom 11 Evropske konvecije o ljudskim pravima. Nijesu bili na parcelama tužioca, pa se, u konkrentom slučaju, ne može raditi o uznemiravanju prava svojine”, tvrdi Jović.

On je sutkinji Mirjani Čepić dostavio informaciju o realizaciji ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na dijelu vodotoka Skrbuša, iz koje se tvrdi, može konstaovati da je produženi rok za završetak druge faze istekao. Zbog toga, smatra Jović, tužba koncesionara je već pravno neodrživa”. Prema njegovim riječima, nejasno je kako se može tražiti zaštita od uzmemiravanja prava svojine „na nepokretnosti na kojoj se ne može bilo šta graditi”.

Međutim, u drugom postupku, koji se vodi protiv mještana zbog navodne ugrožene sigurnosti Burzanovića, predstavnici koncesionara su bili optimistični kada je riječ o nastavku radova.

„Ističem da je ugovor o izgradnji i dalje na snazi i da će redovi biti nastavljeni, jer su odobreni odlukom Vlade. Osjećam ugroženost, strah i nesigurnost za svoju ličnu bezbjednost, s obzirom da smo praćeni od više osoba kad krenemo na izgradnju mHE”, kazao je jedan od oštećenih.

Tokom trajanja primjerenog roka, koncesionar se obratio MKI i tražio da se razmotri mogućnost revidovanja prethodno donijete odluke o prdužetku radova. Tražili su dodatno vrijeme, navodeći brojne razloge za kašnjenje. Iz Hydro Logistics-a, između ostalog, podsjećaju Vladu da je inspektor u oktobru prošle godine, „konstatovao da su otklonjene ranije utvrđene nepravilnosti. Međutim, kako kažu predstavnici koncesionara, inspektor je „istog dana ponovo donio zabranu građenja, koju do danas nije povukao, odnosno – nije konstatovao da se može nastaviti sa izvođenjem radova”.

Kao razloga za neaktivnost na gradilištu naveli su i loše vremenske uslove, ali i kašnjenje aktivnosti CEDIS-a, koje su vezane za projekat mHE.

U Informaciji od prije dvije sedmice MKI je, uvažavajući argumentaciju Hydro logistics-a preporučilo da se „sagledaju svi razlozi koji su koncesionaru onemogućavali nastavak radova”. Iz tog resora upozorili su i na opasnost od plaćanja odštete, u slučaju raskida ugovora.

„Potrebno je sagledati sve razloge koji su onemogućili koncesionara da izvrši svoje ugovorne obaveze kao i sve postupke koje je koncesionar preduzimao u cilju otklanjanja istih. Na osnovu navedenog, procjeniti rizik potencijalne opasnosti plaćanja značajnih iznosa u slučaju pokretanja spora radi utvrđivanja naknade štete od strane koncesionara, koji je, pretpostavljamo, neminovan, i u skladu sa tim donijeti razumne zaključke”, preporuka je MKI Vladi.

Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, raskinula deset ugovora o koncesijama za gradnju mHE. Istovremno, koncesionari su podnijeli ukupno devet tužbi Privrednom sudu za naknadu štete. Trenutno je na snazi 25 ugovora o koncesiji i dvije energetske dozvole za rekonstrukciju.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo