Zločini i tragedije, uzaludno traženje odgovornosti, blokade parlamenta i političke trgovine, slavljenje četničke ideologije i hapšenja krupnih i sitnijih riba su za nama. Godina završava kolektorom
Tragedija na Cetinju obilježila je početak godine. Prvog dana januara Aco Martinović ubio je 13 osoba, među kojima i dvoje djece, a zatim sebi oduzeo život. Martinović je iz pištolja u nelegalnom posjedu pucao na pet različitih lokacija u gradu, međusobno udaljenih od nekoliko desetina metara do 2,3 kilometra. Potom je pred ponoć, kada je konačno lociran i opkoljen od pripadnika policije, izvršio samoubistvo. Mahom je pobio rođake, kumove i bliske prijatelje.
Tragedija je podsjetila na nezacijeljenu ranu Cetinja iz avgusta 2022. kada je Vuk Borilović hicima iz lovačke pušte ubio 10 i ranio šest osoba. Opomene i pouke nijesu izvučene.
Neformalna studentska grupa Kamo śutra organizovala je nakon tragedije proteste na Cetinju i Podgorici. Tražili su, između ostalog, ostavke potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. Nakon prvog protesta, 269 univerzitetskih profesora i umjetnika podržalo je proteste studenata i njihove zahtjeve za ostavkama.
Studentski protest se samougasio. Ostavke nijesu podnešene, a motivi ubistva i brojna druga pitanja koja su pratila ovaj zločin i do danas su bez odgovora. Istrajni su ostali jedino Cetinjani koji su tokom cijele godine protestovali i tražili odgovore.
Skupština Crne Gore je Novu godinu dočekala blokirana zbog svađe vlasti i opozicije. Rezultat – neusvojen budžet i privremeno finansiranje. U budvanskoj Skupštini demonstraciju nasilja, ružne rječi, psovke, pozivanje u pomoć policije, javnost je mogla da vidi 10. januara, na prvoj sjednici SO Budva nakon lokalnih izbora održanih u novembru. Sjednica je prekinuta.
U Podgorici se tokom januara desilo više slučajeva vršnjačkog nasilja. Jedan koji je objavljen na društvenim mrežama pratila je pjesma ,,Evo ti nož izbodi ga, pucaj mu u noge da l’te za to majka rodila?”.
Krajem januara, podstaknuti primjerom građana Hrvatske i Slovenije, u Crnoj Gori, Srbiji, BiH, S. Makedoniji, organizovan je jednodnevni bojkot trgovina. Trgovinski lanci su pretrpjeli pad prometa od 30 odsto u danu bojkota. Jugoslovenski bojkot ipak nije uspio, a cijene nastavile da rastu.
Krajem januara počeli su pregovori Crne Gore i Hrvatske o spornim pitanjima.
Blokadu parlamenta, početkom februara riješio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.Izrekao je mjeru udaljavanja iz parlamenta opozicionim poslanicima na 15 dana, otvorivši put vlasti da usvoji budžet. Riješena je i drama oko izbora predsjednika budvanskog parlamenta i stekli uslovi za formiranje vlasti u prijestonici turizma.
Zauzeli smo prvo mjesto na listi najbirokratskijih zemalja na svijetu, pokazao je izvještaj World of Statistics. Pored glomazne Vlade „uspjehu“ je doprinijelo i to što svaki četvrti zaposleni prima platu iz državnog budžeta.
Nije bilo snijega, pa ni turista, a sezona je trajala tek nekoliko sedmica. Bilans – pozitivna nula.
Suđenje sedmorici za pljačku Pošte i ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka u februaru se završilo tako što su optuženi pušteni iz spuškog zatvora. Javnosti je bila ogorčena zbog presude. Sud i tužilaštvo prebacivali su odgovornost jedni na druge, a Mrdakova supruga izjavila da su ovakvom presudom Ljubišu ubili drugi put. Na kraju godine vijest – suđenje optuženima za pljačku Pošte i ubistvo Mrdaka u ponovljenom postupku je odloženo „jer su okrivljeni bili spriječeni da dođu na ročište zato što im je izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru”.
Skupština je formirala Anketni odbor o crnim trojkama. “Danas mi pišemo nove stranice njene istorije, koje će svjedočiti da je istina neuništiva”, poručio je Andrija Mandić. Odbacio je tvrdnje da se Anketni odbor formira da bi njegova politička opcija ubrala političke poene.
Stigla je presuda Osnovnog suda u Pljevljima po kojoj je država dužna gotovo 15 miliona eura Dušku Šariću zbog navodne materijalne štete njegovoj nekadašnjoj građevinskoj firmi Mat company, dok je on bio u pritvoru.
U martu je javnost čula za Mohameda Albara, arapskog investitora, koji je za zakup 18 kupališta, od čega pola u Ulcinju, ponudio 1,9 miliona na godišnjem nivou. Krajem marta, Vlada je usvojila osnove za saradnju UAE i Crne Gore u oblasti turizma i nekretnina. Premijer Milojko Spajić je otputovao u Abu Dabi i tamo potpisao sporazum sa UAE u kojem investitori dobijaju brojne privilegije, kao što je odsustvo tendera. Zauzvrat iz Vlade su najavljene investicije vrijedne oko 30 milijardi eura.
Arapskom investitoru za oko je pala Velika plaža, pa su najavljivane investicije od pet do 35 milijardi eura. Ulcinjani su se pobunili, a sa sjevera su zvali Alabara da investira kod njih. On je u međuvremenu odustao od investicije. Iskazao je interesovanje za druge lokacije, na sjeveru, Buljarici…
Viši sud je u martu potvrdio optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Optuženi su da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.
Krajem marta Specijalno policijasko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika kompanije Tehnomax Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima su i tri policajca.
Početkom aprila Apelacioni sud Crne Gore preinačio je presudu za ubistvo Zumrite Nerde kojom je Viši sud u Podgorici osudio njenog nevjenčanog supruga Dalibora Nikolića na 12 godina zatvora. Sud mu je za femicid izrekao kaznu od 40 godina zatvora.
U aprilu su održani lokalni izbori u Nikšiću i Herceg Novom. Nijesu doveli do bitnijih promjena u vlasti u ova dva grada.
Viši sud je u aprilu oslobodio biznismena Duška Kneževića i političara Slavoljuba Stijepovića u sporu poznatom kao afera Koverta. Sud je konstatovao da nije bilo dokaza za ono što smo svi vidjeli 2019, na snimku koji prikazuje kako Knežević daje Stijepoviću kovertu u kojoj je, kako mu objašnjava, 97.000 eura za potrebe predizborne kampanje DPS-a.
Osnovni sud u Podgorici proglasio je krivim biznismena Zorana Bećirovića, njegovos sina Luku i policajca Mladena Mijatovića zbog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković. Bećirović je dobio godinu dana zatvora, njegov sin sedam mjeseci uslovne kazne, a Mijatović deset mjeseci zatvora.
U aprilu je počela afera zataškavanje pucanja na dvojicu sugrađana iz službenog automobila Danila Mandića, bratanića i tjelohranitelja predsjednika Skupštine Andrija Mandića.
Vlada je krajem aprila dodijelila jednokratnu novčanu pomoć žrtvama deportacije izbjeglica, tragičnih događaja u Štrpcima i bombardovanja u Murinu i Tuzima. Za 16 porodica civilnih žrtava opredijeljeno je po 100.000 eura obeštećenja – po 50.000 u 2025. i 2026. godini.
Prvi maj smo dočekali sa prosječnom platom od 1.000 eura, premda trećina zaposlenih prima platu ispod 700 eura. Sindikalna potrošačka korpa za prvi kvartal godine, za četvoročlanu porodicu, iznosila je 2.000 eura. Obećanje o sedmočasovnom radnom vremenu još nije ispunjeno. U maju je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji premašila 2.000 eura.
Duško Golubović, policijski tajni operativac, uhapšen je 9. maja po nalogu SDT-a. Golubović je nakon što je otišao u penziju iz policijske službe kupio lamborđini od 300.000 eura. Govorio je da je zaradio na kripto valutama. Tužilaštvo ga tereti za pranje novca stečenog švercom cigareta. Istraga je proširena i na braću Stanaj, Sandera i Nua, vlasnike Rokšpeda.
Jedno od hapšenja koje je odjeknulo u javnosti je i hapšenje Aleksandra Mijajlovića, koji se povezuje sa kompanijom Bemax. On je hapšen i tokom 2024. zbog šverca cigareta ali je pušten da se brani sa slobode uz jemstvo. SDT ga nakon ponovnog hapšenja u novembru tereti da je od 2018. do 2024. godine, kreirao uređivačku politiku “Standarda”, “Pobjede”, “CDM-a”, “Portala Analitika”, “Antene M”, “Mportala” i “Portala ETV”.
Uz mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, titulu mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori je dobio i episkop budimljansko-nikšićki Metodije.
Stopa inflacije u maju iznosila je 4,5 odsto i bila je najveća u proteklih 12 mjeseci.
U junu su zabilježena dva herojska podviga – Vojnik Edin Škrijelj spasio je čovjeka iz virova Cijevne, dok je radnica jednog marketa, Olivera Šišević, pomogla trudnici da na svijet dođe djevojčica.
Tokom ljeta uspostavljene su pomorske linije Bar-Bari, Budva-Dubrovnik, Kotor-Dubrovnik i Bar-Ankona.
Trinaestojulska nagrada je opet izazvala buru u javnosti nakon što je dodijeljena pjesniku Bećiru Vukoviću. Drugi laureat, slavni crnogorski gitarista Miloš Karadaglić, zahvalio se na nagradi i kazao da je ne može primiti u trenutnim okolnostima.
U julu je Vrhovni sud Crne Gore potvrdio presudu nižeg Apelacionog suda kojom se sky komunikacija prihvata kao valjan dokaz.
Spacijalno vijeće Višeg suda u Podgorici na 20 godina je osudilo Slobodana Pekovića za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Ovo je prva presuda u crnogorskom pravosuđu za ratni zločin u kome postoji i zločin silovanja.
Ljeti je gorjelo na sve strane. I pored obećanja o kanaderu i boljoj opremi, sezonu smo opet dočekali nespremni. Iako je stigla pomoć iz inostranstva, vatra je opustošila ogromne šume. Odnijela je i jedan život – poginuo je vojnik Dejan Božović.
U jeku ljeta i požara iz pravosuđa je stigla vijest da je afera Telekom zastajrela.
Na sjeveru je bilo manje požara nego na jugu, ali je u avgustu u Gornjem Zaostru bilo vatreno. Ratnom zločincu i četničkom komanantu Pavlu Đurišiću postavljen je spomenik. Tokom svečanosti, koju je predvodio mitropolit Metodije, fizički i psihički maltretirani su fotoreporteri Vijesti Boris Pejović i Pobjede Stevo Vasiljević. Nakon što je spomenik postavljen, pa sakriven, reagovale su institucije. Tražili su spomenik i u manastiru, ali ga još nijesu našli.
Dva broda Crnogorske plovidbe prodata su pod sumnjivim okolnostima. Vlada i ministar pomorstva Filip Radulović dobro su se potrudili oko ove afere i gašenja Crnogorske plovidbe.
U septembru se zahuktala drama oko postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje je planirano da se gradi u Botunu. Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je da mora početi da se gradi do kraja godine, a da će u suprotnom Glavni grad morati da plati odštetu od preko 100 miliona i maltene bankrotira. Da pregovaraju, nude i obećavaju mještanima Botuna nadležni su počeli kasno, kad su oni radikalizovali proteste i organizovali referendum na kome su kazali NE kolektoru. Nova godina se čeka u pat-poziciji. Medvjeđu uslugu Botunjanima napravio je Milan Knežević, lider DNP koji je priču oko kolektora i prečišćavanja otpadnih voda politički zamutio.
Sedam miliona eura manje od turizma nego u istom periodu 2024., zaradila je Crna Gora u prvih osam mjeseci 2025. Zabilježeno je i skoro 400 hiljada manje noćenja.
Predsjednik Jakov Milatović je mitropolitu Amfilohiju posthumno dodijelio najviši državni orden. Amfilohiju je u Kolašinu otkriven spomenik.
Krajem oktobra, nakon tuče mladića sa Zabjela i azilanata, provalila je mržnja prema turskim državljanima. Narodne patrole i navijači okupirali su ulice tražeći da ,,pravdu” uzmu u svoje ruke. Demolirani su i paljeni objekti u vlasništvu Turaka po Podgorici i primorju. Premijer je uveo vize za Turke, a institucije su sporo smirivale strasti. Mržnja prema imigrantima je dugo pripremana od strane pojedinih političara, i preko lažnih informacija na društvenim mrežama. Bijes se stišao ali i dalje tinja.
Skupština je na sjednici 25. novembra za sudiju Ustavnog suda izabrala Jovana Jovanovića. Druge dvije kandidatkinje za sutkinje, Mirjana Vučinić i Mirjana Radović, nisu dobile potrebnu podršku.
Izvještaj Evropske komisije donio je ohrabrenje za put Crne Gore ka EU. I na domaćem terenu i u Briselu ocijenili su ga kao ,,najpozitivniji izvještaj do sada”.
Na Međuvladinoj konferenciji sa EU 16. decembra Crna Gora je zatvorila pet poglavlja. Sada je to ukupno 12 od predviđenih 33. Iz Brisela su uz čestitke upozorili da ,,najtežio dio tek predstoji”.
U Pljevljima su u decembru zabilježena rekordna zagađenja. Opštinska vlast i građani za to krive Termoelektranu, koja je nakon rekonstrukcije trebala manje da zagađuje, a iz EPCG i državnog vrha ih tješe da će biti sve u redu.
Planovi i gradnja
Novi Prostorni plan Crne Gore do 2040. usvojen je u Skupštini krajem juna. Prostornim planom do 2040. predviđena je gradnja 623 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica, pa ga je opozicija kritikovala kao predizborni program, a ne prostorni plan. Ekološki aktivisti su istakli da ovakav Plan otvara put ka betonizaciji zaštićenih područja.
Prostorni plan Glavnog grada usvojen je krajem avgusta, čime je otvoren put realizaciji predizbornog megalomanskog projekta novog grada – Velje brdo. Pored novih stambenih i poslovnih kvadrata, za Podgoricu je predviđeno i 20-ak lokacija za nove vjerske objekte, da površinom preko 40 hiljada kvadrata.
U avgustu je usvojen Zakon o nelegalnoj gradnji, koji treba da riješi višedecenijski problem. Toliko je dobro pripremljen da je zbog nedoumica u pripremi tržište nekretnina bilo blokirano par mjeseci. Nelegalni graditelji još čekaju da im institucije precizno objasne što im valja raditi.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO2 sedmice
SUSRETI4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS3 sedmice
FOKUS4 sedmice