Povežite se sa nama

OKO NAS

ŠTA SE KRIJE IZA PROJEKATA REGULACIJE TARE NA MATEŠEVU: Noćni lov u mutnoj rijeci

Objavljeno prije

na

Radovi, koji se izvode u okviru projeka regulacije Tare, mještanima Matešava ugrožavaju imovinu. Zbog toga su svakodnevica konflikti sa podizvožačima koji, kako tvrde u selu, skoro godinu kopaju i odvoze šljunak noću iz rijeke i sa privatnih parcela

 

Zvanično, na dionici Tare, u zoni petlje Mateševo i nizvodno od mosta, izvodi se projekat regulacije rijeke. To tvrde u kinskoj kompaniji Cina Road and Bridge Corpaoration (CRBC), koja izvodi radove na auto putu. Zvanično, poslednjeg dana septembra  mašine njihovih podizvođača obavljale su  “radove popravke nasipa i zaštite rijeke, a u skladu s odobrenim projektom regulacije”.

Mještani Mateševa tvrde drugačije. Optužili su  nekoliko podizvođača da kontinurirano mjesecima, vade i odvoze šjunak iz Tare. Pored toga što, kako tvrdi Ljiljana Bogdanović, vlasnica imanja u zasoku Lug,  uništavaju rijeku, preduzeća odvoze ogromne količine materijala,  iz vode  i sa privatnih parcela. Pri tom, štete i ostatak  privatnog zemljišta dolazeći mehanizacijom do mjesta radova. Najgore za vlasnike tamošnjih imanja je to što su, kažu, potpuno oštećeni nasipi, koji su štitili od poplava.  Iskopavanje i odvoženje šljunka obavlja se, tvrde u Mateševu,  ugavnom, kasno noću.  Tako je skoro godinu.

“Procjenjujemo da je do sada na  lokaciji nizvodno od mosta iskopano i odneseno oko 50.000 metara kubnih materijala. Neke privatne parcele su potpuno uništene, nasipi oštećeni, o rijeci da ne govorimo. Pošto su oštećeni nasipi, rijeka će da potkopava zemljište i s prvim obilnijim kišama da se izliva na imana.”- objašnjavaju mještani.

Nasipi pored  Tare građeni su prije pet-šest godina a iza tog prjekata su stale Opština i država. To je mještanima spasilo imanja od nabujale rijeke više puta. Ove jeseni, sigurni su, ostali su bez te zaštite. Zbog toga su  pokušali  da spriječe radove u noći 30. septembra.

Bogadanovićeva je, parikrajući vozilo na jednom od prilaznih puteva pokušala da spriječi izvođače radova da odu sa lokacije, dok ne stignu nadležne službe. Mašine i kamioni Montenegro petrol, preduzeća koje je poslednje obavljalo radove na toj lokaciji, drugim putem su odvezeni sa njenog imanja. O njihovim aktivnostima tokom noćnih sati svjedoče – fotografije.

Iz tog preduzeća tvrde da je sve što radeu skladu sa nalozima koje dobijaju od  CRBC i prema projektnoj dokumentaciji. Nijesu željeli da objasne zbog čega se radovi izvode noću. Zbog čega im podizvođači rade van radnog vremena nijesu odgvorili  ni Kinezi, ali su još jednom pojasnili šta podrazumijeva projekat, navodne,  regulacije Tare.

“Dionica regulacije rijeke u zoni petlje Mateševo je projektovane dužine 1,3 km i to je sastavni dio Glavnog projekta izgradnje autoputa. Dionica regulacije rijeke Tare nizvodno od mosta Tara 2 je ukupne projektovane dužine 2 km. Tehnologija izvođenja radova za regulaciju rijeke Tare je odobrena u decembru 2017. godine. “- kažu u toj kompaniji.

Tokom minule dvije godine,  tvrdi Bogdanovićeva, na toj lokaciji radilo je nekoliko preuzeća. Neki od njih su odustali od daljeg posla, nakon što su im mještani objasnili da nanose štetu privatnim parcelama.

Policija i Komunalna policija nijesu mogli da odgvore na prijave mještano povodom posljednjeg incidenta u Mateševu.  U kolašinskom Osnovnom sudu u toku je nekoliko postupaka, a mještani Mateševa najavljuju nove.

Na lokaciji na kojoj se izvodi, navodno, regulacija rijeka izgleda neprepoznatljivo.  Izrovano i isušeno korito, a na dva mjesta, usljed kopanja materijala, formirala su se i “jezera” po nekoliko metara dubine.

Iz kineske kompanije više puta su uputili na svoj Predlog mjera remedijacije i praćenja životne sredine na rijeci Tari, koji su objavili u septembru 2017.  Članovi tima, koji je osmislio taj dokument, su i nekoliko  specijalista životne sredine i građevine i ihitologa, ali i predsavnici CRBC.

“U sastavni dio regulacionih radova rijeke Tare spada i otvaranje novog preusmjenjenja, kako bi se nastavilo sa izgradnjom saobraćajnih objekata u `suvom` dijelu rijeke Tare, kako ne bi došlo di ispuštanja sedimenata i materijala u rijeku prilikom izgradnje. Prilikom preusmjerenja biće urađen nasip od materijala iz iskopa korita.”. -piše  u Planu.

Autori tog dokumenta naglašavaju kako “regulacija rijeke Tare u ovakvim okolnostima za razliku od druge vrste radova, predstavlja krajnje pozitivan efekat i može da u potpunosti zamjeni eventualne privremene negativne uticaje koji se mogu pojaviti tokom izvođenja radova…”

”Čitav proces deponovanja, karakteristike odlagališta i odnosa prema infrastrukturi su definisane projektantski. Proces deponovanja materijala biće pod nadzorom Nadzornog organa,  tokom izvođenja. Podrazumijeva se ozelenjavanje odlagališta koje obezbjeđuje dodatnu stabilnost i posebno zaštitu od erozije. Osmatranje odlagališta će se vršiti u periodu od tri godine u organizaciji sa lokalnom samoupravom.”- piše u dokumentu.

Prije nekoliko mjeseci Kolašinac  Božidar Pižurica, pravnik kompanije CRBC tvrdio je da su „deponije materijala  i zemljani nasipi pored Tare  napravljeni uz pisani zahtjev, odnosno, saglasnost mještana“.

On tvrdi da je CRBC bio prinuđen da odbije veliki broj zahtjeva  mještana da se obavi produbljivanje korita Tare ili nasipanje imanja uz rijeku „jer na tim djelovima ne postoje vodna saglasnost i dozvole za regulaciju korita“.

Pižurica je rekao da se  petlja Mateševo gradi  nasipanjem velike količine materijala, visne 15 metara u odnosu na nivo rijeke.

„ Prema projektu mora se uraditi određena regulacija korita. Korito se mora produbiti, uraditi stabilizacija kosina i utvrđivanje rječne obale kako rijeka kad nabuja ne bi plavila. S obzirom da je Gradilište Tara 2 most, obavljaju se  radovi ‘pomjeranja’ rječnog korita, odnosno voda se privremeno skreće sa prvobitne putanje kako bi se završili radovi, a nakon toga se vraća u svoje staro korito.”- tvrdi pravnik CRBC.

Uprava za vode je u martu prošle godine CRBC izdala rješenje o utvrđivanju vodnih uslova za izradu Glavnog projekta regulacije korita Tare  “na potezu 500 metara uzvodno i 1,5 kilometara nizvodno od Mateševa,  ušća rijeke Drcke u Taru”. Tada su neki stručnjaci ocijenili da se  “Tara  pretvara u lokaciju za korišćenje pijeska”. Na osnovu te odluke Vlade i Uprave za vodu, CRBC je, prema nazvaničnim informacijma, od vlasnika parcela tražio saglasnost da vadi pijesak, a da na njegovo mjesto nasipaju šut i zemlju iz tunela i gradilišta bez naknade i obeštećenja.

Kako tvrde u Mateševu, od potpisnika saglasnosti se tražilo da dozvole da se ukloniti šljunkoviti sloj materijala sa njihovih  parcela, a isti materijal zamijeni  zemljanim materijalom od iskopa iz tunela Mateševo… Navodno, komapanija  CRBC  obavezala se i da će rijeku Taru “ vratiti u staro korito pri čemu će se voditi računa da korito ostane dovoljno široko da može da primi veliku količinu vode kakva je u vrijeme jesenjih, zimskih i proljećnih mjeseci”.

Kineska kopmanija vlasnicima imanja, koji su dali saglasnost garantovala je da će uz desnu obalu rijeke, gledano nizvodno,  napraviti nasip (branu) koji će biti od čvrstog i krupnijeg materijala,  dovoljno visok i stabilan da spriječi izlijevanje Tare na privatne  parcele.

“Tada je obećano da će, kad posao bude završen, material koji je odlagan na parcelama biti poravnjat, kako bismo mogli da ih koristimo.  Naknadu nijesmo tražili, a ostala je mogućnost da  je tražimo ako Kinezi ne ispoštuju  dogovor”- objašnjava jedan od mještana.

Nakon što je objavljena vijest o izdavanju vodnih uslova CRBS  iz NVO Green  Home, podsjetili su  da, prema  Deklaraciji o zaštiti i očuvanju rijeke Tare, koja je usvojena u Skupštini 2004.šljunak iz te rijeke se ne smije koristiti, osim ako nije za potrebe očuvanja kontinuiteta vodenog toka hidrološkog režima.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo