Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stare slike, nove priče

Objavljeno prije

na

Dan prije najavljenog studentskog protesta 15. decembra premijer Igor Lukšić je primio predsjednika Studentskog parlamenta Petra Golubovića i obećao mu da će prihvatiti sve zahtjeve te studentske organizacije. ,,Zahtjevi studenata su opravdani, Vlada je i ranije planirala da radi na rješavanju nekih od problema, od kojih neki traju iz vremena kada sam ja bio student”, kazao je premijer. Kako Vlada nije ranije stigla, Lukšić obeća da će ispunjavanje početi – od sjutra. Golubović je poručio da će studenti, ipak, održati najavljeni protest da bi ,,pokazali Vladi da će pažljivo pratiti da li se ispunjavaju njihovi zahtjevi”.

Predstavnici Filozofskog fakulteta, Fakulteta političkih nauka i Studentske unije ranije su saopštili „da neće da učestvuju u tom cirkusu”

Na krilima prvog uspješnog studentskog protesta, koji je održan prošlog mjeseca, bilo je dogovoreno da decembarski okupi studente i radnike u Podgorici u objedinjenom protestu. Sve je teklo previše glatko, a vlast koju je malo uspavala afera listing prenula se. Većina u Studentskom parlamentu naprasno je zaključila da ne vidi „svrhu udruživanja sa Unijom slobodnih sindikata”. Prozvali su Golubovića da je ,,bez našeg znanja i konsultacija donio odluku da organizuje studentsko-radnički protest, smatramo da je dužan da iste i otkaže”. I protest zakazan kao objedinjeni radničko-studentski otkazan je.

Kao reakcija na tu odluku Podgorica je početkom nedjelje išarana grafitima: Studentski parlament=izdaja; Hoćemo studentsko-radničke proteste za Crnu Goru; Za nas; Za naše roditelje; Za našu đecu: Studentsko radnički protesti.

„Razbijanje najavljenog protesta je primjena matrice koja se koristi u Crnoj Gori već dvije decenije od ove vlasti, a to je razbiti svaki pokušaj ujedinjavanja zdravih struktura društva. Pritom se koriste sve metode – od zastrašivanja do potkupljivanja”, ocijenila je Mirjana Kuljak, profesorka Ekonomskog fakulteta.

Na proteklom protestu javnost je saznala za prijetnje predstavniku studenata Filozofskog fakulteta Ognjenu Jovoviću, a uoči ovog Demir Hodžić iz Studentske unije je objavio da su mu iz DPS-a nudili posao u zamjenu da odustane od organizacije studentskih protesta. Hodžić, koji je bio član DPS-a, poručio je da će javno spaliti člansku kartu DPS-a. On je najavio tužbu protiv DPS-a, jer tvrdi da potpis na partijskoj iskaznici nije njegov. Sumnja da ga je otac morao učlaniti pod pritiskom. ,,Iz DPS-a su me pozvali i molili da čitava stvar prenoći. Nisam mogao, riješio sam da idem do kraja, pa što bude”, kaže Hodžić za Monitor. On smatra da na članove Studentskog parlamenta nije bilo pritiska: ,,Oni su dugo u partijama, imaju razne ponude. Na njih se ne vrši pritisak nego korupcija. Mi nismo spavali zbog protesta, a oni se prodaju”, kazao je Hodžić.

Članovi SP su nakon novembarskog protesta odlučili da napuste partije – DPS i SDP. Studentski parlament je organizacija koja je prije sedam godina osnovana da bi štitila prava i interese studenata. Do sada se pokazala kao rasadnik mladih partijskih kadrova, a od aktivnosti uglavnom se pamte žurke po fakultetima. Za takve i ostale aktivnosti iz budžeta Univerziteta dobijaju blizu 70 hiljada eura.

Janko Vučinić iz Unije slobodnih sindikata, sa kojom su studenti prvobitno trebali da organizuju proteste, smatra da se ne može očekivati od studenata da ispravljaju krive Drine i rješavaju ono što nijesu uspjele generacije prije njih. ,,Ono što im zamjeram je što su neozbiljno ušli u sve ovo. Oni su došli kod nas i ispalo je sve ovako. Možda je nakon prvog uspješnog protesta prebrzo zakazan drugi. Očigledno je na njih izvršen veliki pritisak. Studenti i dalje imaju našu punu podršku, samo je potrebno da se konsoliduju”, kaže Vučinić za Monitor.

Kako bi mogla teći ta konsolidacija predložila je organizacija Anonimus (vidi boks). Oni u svom video saopštenju navode: ,,Studentski parlament je pod potpunim uticajem vlasti i radi protiv studentskih interesa. Kao takvog ga dok se ne pročisti treba izbjegavati u rješavanju vaših problema”. Anonimni preporučuju studentima da prošire svoje zahtjeve za rješavanje korupcije i nepotizma po fakultetima. Preporučuju blokiranje fakulteta, te ukazuju na neiskorišćeni potencijal društvenih mreža. ,,Od suštinske je važnosti da ne prestanete”, upozoravaju u saopštenju.

Sama najava objedinjenog studentsko-radničkog protesta kao da je zabrinula dežurne ,,službe” vlasti, pa su odlučili da ga preduhitre.

Filip Kovačević, profesor Univerziteta Crne Gore, smatra da su objedinjeni protesti najdjelotvorniji recept. ,,Pozitivna sinergija između studenata, radnika i slobodnih građana kroz ujedinjene proteste može da bude izvor ljekovitog talasa demokratije koji bi morao da protutnji kroz crnogorske institucije ako mislimo prema Evropi”, kaže on. ,,Baš zbog toga, režim će na sve načine pokušati da neutrališe učvršćavanje veza između ugroženih društvenih grupa pasivizirajući studente i njihove predstavnike kao što to trenutno radi sa parlamentarnom opozicijom i pojedinim predstavnicima civilnog sektora nudeći im mrvice – u obliku raznoraznih komisija, radnih grupa, pregovaračkih timova i ostalih birokratskih izuma – sa svoje kriminalno-koruptivne trpeze”.

Oni koji nemaju veza partijskih ili porodičnih teško dolaze i do tih mrvica. A studenti treba da se zapitaju šta će sa svojim diplomama kada jednom završe fakultete. Preko 5.000 visokoškolaca je na birou rada. Broj nezaposlenih visokoškolaca u Crnoj Gori je dvostruko veći od prosjeka u Evropskoj uniji, a godišnje oko 4.300 osoba stiče visoko obrazovanje.

Magistar Ljubica Gojković požalila se nedavno Danu da već četiri godine traži posao. Magistrirala je na turizmu sa prosjekom 9,9. ,,Imamo sisteme zapošljavanja koji počivaju na rođačkim vezama, političkim privilegijama i uopšte nečijoj političkoj podobnosti”, izjavila je Gojkovićeva. To znaju svi koji traže posao.

Kako se do posla dolazi objelodanio je Demir Hodžić. Njemu su iz DPS-a ponudili platu koja je mnogo veća od prosječne. Nijesu precizirali opis radnog mjesta, ali su mu rekli da će biti ,,toliko lak da će otvarati i zatvarati nogom vrata”. Uslov je bio samo da batali studentske proteste.

Hodžić je jedan od rijetkih koji je odbio da na taj način koristi noge.

Internet gerila

Spomenici u crnogorskoj prijestonici osvanuli su 14. decembra sa pisanim porukama: Strah životu kalja obraz često; Čojstvo i junaštvo R:I:P.; Nestali su kodeksi, ostali su kompleksi…

Organizatori ove akcije istog dana izdali su i video saopštenje: ,,Slobodni građani Crne Gore, mi smo organizacija Anonymous. Budno smo motrili dešavanja proteklih mjesec dana i odlučili da konačno moramo da djelujemo. 14. decembra ove godine sproveli smo svoju prvu operaciju, Operaciju Buđenje..”

Anonimusi su pojasnili da je cilj Operacije Buđenje da se „pokrene omladina i radni narod ove zemlje koji je više od 20 godina u stanju potpune apatije i indiferentnosti”‘

Pokret Anonymous ima međunarodni karakter i širi se putem interneta. Anonimusi sebe ne smatraju grupom već idejom. Oni su pokret, kako kažu, koji ima za cilj da pomogne guranje svijeta ka pozitivnim promjenama i koji je objavio rat protiv sistema.

Hakerski su napadali američke organizacije kao što su CIA i Senat, kompaniju Sony, kao i veb sajtove Mordokove novinske grupe, u sklopu operacije Vraćanje duga i Osveti Asanža napali su sajtove kompanija Amazon, Pay Pal, Master Card, Visa, kao i švajcarsku banku Post Finance koja je blokirala račun Vikiliksa. Tokom Arapskog proljeća gasili su redom sajtove vlada Tunisa, Egipta, Jordana, Maroka, Bahreina i mnogih drugih. Anonymous aktivno učestvuju i u globalnom pokretu Okupiraj.

Crnogorski Anonimusi su objasnili da su ,,mediji već uspjeli da organizaciju Anonymous Crna Gora žigošu kao ‘hakersku grupu’ što lokalnoj populaciji budi samo negativne konotacije. Anonymous pokret je u suštini aktivistički, protiv je bilo kakve korupcije, medijske obmane, nepravde i kršenja ljudskih prava. Svako ko želi da se bori za iste vrijednosti biće u mogućnosti da doprinese borbi na mnoge načine”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo