Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Stare slike, nove priče

Objavljeno prije

na

Dan prije najavljenog studentskog protesta 15. decembra premijer Igor Lukšić je primio predsjednika Studentskog parlamenta Petra Golubovića i obećao mu da će prihvatiti sve zahtjeve te studentske organizacije. ,,Zahtjevi studenata su opravdani, Vlada je i ranije planirala da radi na rješavanju nekih od problema, od kojih neki traju iz vremena kada sam ja bio student”, kazao je premijer. Kako Vlada nije ranije stigla, Lukšić obeća da će ispunjavanje početi – od sjutra. Golubović je poručio da će studenti, ipak, održati najavljeni protest da bi ,,pokazali Vladi da će pažljivo pratiti da li se ispunjavaju njihovi zahtjevi”.

Predstavnici Filozofskog fakulteta, Fakulteta političkih nauka i Studentske unije ranije su saopštili „da neće da učestvuju u tom cirkusu”

Na krilima prvog uspješnog studentskog protesta, koji je održan prošlog mjeseca, bilo je dogovoreno da decembarski okupi studente i radnike u Podgorici u objedinjenom protestu. Sve je teklo previše glatko, a vlast koju je malo uspavala afera listing prenula se. Većina u Studentskom parlamentu naprasno je zaključila da ne vidi „svrhu udruživanja sa Unijom slobodnih sindikata”. Prozvali su Golubovića da je ,,bez našeg znanja i konsultacija donio odluku da organizuje studentsko-radnički protest, smatramo da je dužan da iste i otkaže”. I protest zakazan kao objedinjeni radničko-studentski otkazan je.

Kao reakcija na tu odluku Podgorica je početkom nedjelje išarana grafitima: Studentski parlament=izdaja; Hoćemo studentsko-radničke proteste za Crnu Goru; Za nas; Za naše roditelje; Za našu đecu: Studentsko radnički protesti.

„Razbijanje najavljenog protesta je primjena matrice koja se koristi u Crnoj Gori već dvije decenije od ove vlasti, a to je razbiti svaki pokušaj ujedinjavanja zdravih struktura društva. Pritom se koriste sve metode – od zastrašivanja do potkupljivanja”, ocijenila je Mirjana Kuljak, profesorka Ekonomskog fakulteta.

Na proteklom protestu javnost je saznala za prijetnje predstavniku studenata Filozofskog fakulteta Ognjenu Jovoviću, a uoči ovog Demir Hodžić iz Studentske unije je objavio da su mu iz DPS-a nudili posao u zamjenu da odustane od organizacije studentskih protesta. Hodžić, koji je bio član DPS-a, poručio je da će javno spaliti člansku kartu DPS-a. On je najavio tužbu protiv DPS-a, jer tvrdi da potpis na partijskoj iskaznici nije njegov. Sumnja da ga je otac morao učlaniti pod pritiskom. ,,Iz DPS-a su me pozvali i molili da čitava stvar prenoći. Nisam mogao, riješio sam da idem do kraja, pa što bude”, kaže Hodžić za Monitor. On smatra da na članove Studentskog parlamenta nije bilo pritiska: ,,Oni su dugo u partijama, imaju razne ponude. Na njih se ne vrši pritisak nego korupcija. Mi nismo spavali zbog protesta, a oni se prodaju”, kazao je Hodžić.

Članovi SP su nakon novembarskog protesta odlučili da napuste partije – DPS i SDP. Studentski parlament je organizacija koja je prije sedam godina osnovana da bi štitila prava i interese studenata. Do sada se pokazala kao rasadnik mladih partijskih kadrova, a od aktivnosti uglavnom se pamte žurke po fakultetima. Za takve i ostale aktivnosti iz budžeta Univerziteta dobijaju blizu 70 hiljada eura.

Janko Vučinić iz Unije slobodnih sindikata, sa kojom su studenti prvobitno trebali da organizuju proteste, smatra da se ne može očekivati od studenata da ispravljaju krive Drine i rješavaju ono što nijesu uspjele generacije prije njih. ,,Ono što im zamjeram je što su neozbiljno ušli u sve ovo. Oni su došli kod nas i ispalo je sve ovako. Možda je nakon prvog uspješnog protesta prebrzo zakazan drugi. Očigledno je na njih izvršen veliki pritisak. Studenti i dalje imaju našu punu podršku, samo je potrebno da se konsoliduju”, kaže Vučinić za Monitor.

Kako bi mogla teći ta konsolidacija predložila je organizacija Anonimus (vidi boks). Oni u svom video saopštenju navode: ,,Studentski parlament je pod potpunim uticajem vlasti i radi protiv studentskih interesa. Kao takvog ga dok se ne pročisti treba izbjegavati u rješavanju vaših problema”. Anonimni preporučuju studentima da prošire svoje zahtjeve za rješavanje korupcije i nepotizma po fakultetima. Preporučuju blokiranje fakulteta, te ukazuju na neiskorišćeni potencijal društvenih mreža. ,,Od suštinske je važnosti da ne prestanete”, upozoravaju u saopštenju.

Sama najava objedinjenog studentsko-radničkog protesta kao da je zabrinula dežurne ,,službe” vlasti, pa su odlučili da ga preduhitre.

Filip Kovačević, profesor Univerziteta Crne Gore, smatra da su objedinjeni protesti najdjelotvorniji recept. ,,Pozitivna sinergija između studenata, radnika i slobodnih građana kroz ujedinjene proteste može da bude izvor ljekovitog talasa demokratije koji bi morao da protutnji kroz crnogorske institucije ako mislimo prema Evropi”, kaže on. ,,Baš zbog toga, režim će na sve načine pokušati da neutrališe učvršćavanje veza između ugroženih društvenih grupa pasivizirajući studente i njihove predstavnike kao što to trenutno radi sa parlamentarnom opozicijom i pojedinim predstavnicima civilnog sektora nudeći im mrvice – u obliku raznoraznih komisija, radnih grupa, pregovaračkih timova i ostalih birokratskih izuma – sa svoje kriminalno-koruptivne trpeze”.

Oni koji nemaju veza partijskih ili porodičnih teško dolaze i do tih mrvica. A studenti treba da se zapitaju šta će sa svojim diplomama kada jednom završe fakultete. Preko 5.000 visokoškolaca je na birou rada. Broj nezaposlenih visokoškolaca u Crnoj Gori je dvostruko veći od prosjeka u Evropskoj uniji, a godišnje oko 4.300 osoba stiče visoko obrazovanje.

Magistar Ljubica Gojković požalila se nedavno Danu da već četiri godine traži posao. Magistrirala je na turizmu sa prosjekom 9,9. ,,Imamo sisteme zapošljavanja koji počivaju na rođačkim vezama, političkim privilegijama i uopšte nečijoj političkoj podobnosti”, izjavila je Gojkovićeva. To znaju svi koji traže posao.

Kako se do posla dolazi objelodanio je Demir Hodžić. Njemu su iz DPS-a ponudili platu koja je mnogo veća od prosječne. Nijesu precizirali opis radnog mjesta, ali su mu rekli da će biti ,,toliko lak da će otvarati i zatvarati nogom vrata”. Uslov je bio samo da batali studentske proteste.

Hodžić je jedan od rijetkih koji je odbio da na taj način koristi noge.

Internet gerila

Spomenici u crnogorskoj prijestonici osvanuli su 14. decembra sa pisanim porukama: Strah životu kalja obraz često; Čojstvo i junaštvo R:I:P.; Nestali su kodeksi, ostali su kompleksi…

Organizatori ove akcije istog dana izdali su i video saopštenje: ,,Slobodni građani Crne Gore, mi smo organizacija Anonymous. Budno smo motrili dešavanja proteklih mjesec dana i odlučili da konačno moramo da djelujemo. 14. decembra ove godine sproveli smo svoju prvu operaciju, Operaciju Buđenje..”

Anonimusi su pojasnili da je cilj Operacije Buđenje da se „pokrene omladina i radni narod ove zemlje koji je više od 20 godina u stanju potpune apatije i indiferentnosti”‘

Pokret Anonymous ima međunarodni karakter i širi se putem interneta. Anonimusi sebe ne smatraju grupom već idejom. Oni su pokret, kako kažu, koji ima za cilj da pomogne guranje svijeta ka pozitivnim promjenama i koji je objavio rat protiv sistema.

Hakerski su napadali američke organizacije kao što su CIA i Senat, kompaniju Sony, kao i veb sajtove Mordokove novinske grupe, u sklopu operacije Vraćanje duga i Osveti Asanža napali su sajtove kompanija Amazon, Pay Pal, Master Card, Visa, kao i švajcarsku banku Post Finance koja je blokirala račun Vikiliksa. Tokom Arapskog proljeća gasili su redom sajtove vlada Tunisa, Egipta, Jordana, Maroka, Bahreina i mnogih drugih. Anonymous aktivno učestvuju i u globalnom pokretu Okupiraj.

Crnogorski Anonimusi su objasnili da su ,,mediji već uspjeli da organizaciju Anonymous Crna Gora žigošu kao ‘hakersku grupu’ što lokalnoj populaciji budi samo negativne konotacije. Anonymous pokret je u suštini aktivistički, protiv je bilo kakve korupcije, medijske obmane, nepravde i kršenja ljudskih prava. Svako ko želi da se bori za iste vrijednosti biće u mogućnosti da doprinese borbi na mnoge načine”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo