DRUŠTVO
Strah i naknadna pamet
Crnogorska stvarnost ove zime biće začinjena još jednim poskupljenjem. Struje. Iako građani već mjesecima sa nevjericom gledaju u iznos na svojim računima – sada bi nevjerica mogla preći u šok, jer EPCG traži enormno povećanje struje.
Najave poskupljenja struje ujedinile su, makar deklarativno, dva suprotstavljena sindikata. Najavili su da će ukoliko struja poskupi – biti i generalnog štrajka. Pozvaće, kažu, građane da bojkotuju plaćanje računa za struju.
ŠTRAJK ZBOG STRUJE: „Pozvaćemo svo sindikalno članstvo da upotrijebe sva dozvoljena sredstva sindikalne borbe i iskažu svoj stav i nezadovoljstvo”, rekao je Zoran Masoničić iz Saveza samostalnih sindikata Crne Gore.
U Uniji slobodnih sindikata najavljuju da će u saradnji sa drugim sindikatom i NVO sektorom pozvati na bojkot računa za struju.
,,Ovakvim ponašanjem Regulatorna agencija za energetiku i Elektroprivreda rizikuju da građane pozovemo da ne plaćaju račune za struju”, poručio je Srđa Keković, generalni sekretar USS.
Nezadovoljni su i poslodavci. Tvrde kako bi povećanje cijena struje ugrozilo ionako teško poslovanje malog i srednjeg biznisa.
,,Povećanje cijena bi izazvalo nužno povećanje zarada, što u ovom trenutku nije moguće osim da smanjujemo broj zaposlenih”, upozorio je Budimir Raičković iz Unije poslodavaca.
U IŠČEKIVANJU: Na potezu je Regulatorna agencija za energetiku (RAE) koja će, najvjerovatnije dok ovaj broj Monitora bude u štampi, odlučiti koliko su troškovi Elektroprivrede opravdani i koliko će struja biti skuplja.
,,Za jedan dio troškova postoji opravdanje, za veći dio u daleko manjem iznosu od podnesenog u zahtjevu nema opravdanja. Elektroprivreda je imala potpuno pravo da podnese zahtjev i veći, a bogami i manji. Mislim da zato u Elektroprivredi nijesu zaslužili etiketu loših momaka, ali definitivno je da nijesu uvažili aktuelni društveni momenat”, saopštio je Pero Vučković iz RAE.
Iz EPCG su u ponedjeljak saopštili da iz RAE nepotrebno pokušavaju da odluku o regulatorno dozvoljenom prihodu unaprijed objasne javnosti, iako o tome treba da odluče do kraja sedmice.
EPCG je takođe zamjerila regulatoru što su ,,požurili da saopšte” da bi prihvatanje zahtjeva energetskih kompanija rezultiralo poskupljenjem struje za 79 procenata.
RAE je lani odobrila EPCG 233 miliona eura regulatornog prihoda, što znači da su ove godine tražili 109 miliona eura više. Ako je RAE odlučila da su neprihvatljivi zahtjevi za visinu gubitaka, stepen naplate i povrat na sredstva od 70 miliona eura, to znači da je spremna da odobri regulatorni prihod od 270 miliona eura za EPCG. Kad se tome doda da je kompanija obavezana da ove godine građanima vrati još 19 miliona eura, koje je prekomjerno naplatila u 2009. godini, to bi značilo da će struja za građane, ako se RAE bude pridržavala navoda iz ovog reagovanja, poskupjeti oko deset odsto.
EPCG i Elektroprenos su dostavili zahtjeve za odobravanje regulatornog prihoda početkom decembra prošle godine, u ukupnom iznosu od 376 miliona eura, od čega je zahtjev Prenosa 34,5 miliona. Ovakvi zahtjevi značili su da bi struja za domaćinstva poskupjela 79 odsto, što je izazvalo ogromno nezadovoljstvo, tako da je RAE odlučila da u prilikom odobravanja regulatornog prihoda za ove dvije kompanije sprovede tri javne rasprave. Konačnu odluku o visini regulatornog prihoda, to jest o tarifama i cijeni struje za ovu godinu, RAE treba da donese krajem ove sedmice, a ta odluka će početi da važi od aprila ove godine.
PREISPITAJTE SE: Sada su se svi, osim manjinskih vlasnika EPCG – italijanske A2A – zabrinuli šta će biti sa cijenom struje.
,,Socijalni partneri, odnosno Vlada, sindikat i poslodavci, treba da urade stručnu analizu predloga za eventualno poskupljenje energenata, nakon čega će Socijalni savjet na još jednoj sjednici koja će biti održana do kraja februara, to razmotriti i donijeti konačan stav o ovom pitanju. Da se sagleda mogućnost da se na zahtjev za promjenu cijena električne energije, koji pripremaju menadžmenti Elektroprivrede Crne Gore i Crnogorskog elektroprenosnog sistema prije dostavljanja Regulatornoj agenciji, obezbijedi saglasnost odbora direktora ovih preduzeća”, rekao je ministar rada Suad Numanović.
Dok nije došlo do konkretnog problema koji bi mogao da poljulja čitav socijalni sistem u zemlji niko iz vlasti nije, makar javno, pričao o tome koliki su i kakvi propusti načinjeni prilikom sklapanja ugovora sa A2A. Kolika je stvarna moć predstavnika većinskog vlasnika – države? Koliko EPCG upravlja većinski, a koliko manjinski vlasnik? Brojna su pitanja koja su se gomilala oko ovog sistema. I sada posljedice njihovog nerješavanja isplivavaju na površinu.
ZA KOGA ONI RADE: U RAE prozivaju predstavnika državnog kapitala u EPCG, a oni prozivaju odgovorne iz RAE. A, logika govori, da bi upravo predstavnici države, koji treba da štite interese poreskih obveznika koji ih plaćaju, trebalo da budu u istoj misiji – zaštite građana i njihovog standarda.
Iz RAE poručuju da, umjesto zbunjivanja javnosti, EPCG treba da se izbori da stavovi predsjednika odbora direktora Srđana Kovačevića u vezi sa gubicima, stepenom naplate i povratom na sredstva budu prihvaćeni u kompaniji.
„Time ćete učiniti da se zahtjev EPCG za odobravanje prihoda za ovu godinu sa 342 miliona eura samo po ovom osnovu smanji za preko 70 miliona. Tada će se povesti ozbiljna rasprava o realnosti zahtjeva EPCG, tim prije što uporno izbjegavate da pomenete veliko povećanje drugih troškova EPCG istaknutih u aktuelnom zahtjevu. Očekujemo, a kao regulator i zahtijevamo, da Kovačević realizuje javno iznesene stavove u firmi kojom rukovodi” – saopšteno je iz odbora RAE.
Crnogorsko – italijansko strujno kolo će dodatno biti zamršeno i štetno po građane Crne Gore ukoliko se ostvari plan i po još do kraja nepoznatim okolnostima počnu raditi hidroelektrane na Morači i kabl za prenos struje između Crne Gore i Italije. Stizaće nam, u tom slučaju, još dugo raznorazni računi na naplatu.
Marijana BOJANIĆ
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini