Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Strateški partner na cjedilu

Objavljeno prije

na

Nekoliko godina prepričavaju se urbanističke i administrativne kombinacije hercegnovskih lokalnih moćnika s novopridošlim ruskim tajkunima. Varijacije na tu temu nijesu baš maštovite, ali obiluju nevjerovatnim iznosima novca. I dok se međusobno nazivaju „investitorima” i „izvođačima”, neprekidno prekrajaju planove GUP-a i DUP-a. Sve se odvija pred očima javnosti, kao što i sami vole reći – vrlo transparentno. Kad nešto u takvim dilovima zaškripi, sve se po običaju svali na Ruse, do sljedeće kombinacije ili kakvog važnijeg investicionog programa. USMENA SAGLASNOST: Jedna takva priča je i sudbina bivšeg Doma vojske u Starom gradu, vlasnika Rusa Aleksandra Beljakova, nekadašnjeg ruskog kapetana, slikara i biznismena. Iako se govori da je bio KGB agent te da je ,,ubačeni špijunski element”, čovjek je, po svemu sudeći, na svom mjestu: uredno ispunjava svoje obaveze i ne radi mimo zakona. Na legalan način zastupa grupu svojih sunarodnika, investirajući silne novce u ovaj grad i njegovu nekulturu.
Beljakov rukovodi radovima u Starom gradu, gdje je od Fonda za reformu Vojske SCG prije više od četiri godine kupio nekadašnji Dom vojske, a prije tri godine i lokaciju nadomak katoličke crkve Sv. Jeronima za oko 800.000 eura.
Kupivši lokaciju Doma vojske, on je, kako saznajemo, dobio „usmenu saglasnost” iz Opštine Herceg Novi, te s tim „vjetrom u leđa”, na postojeći objekat sazidao još dva sprata. To je proširilo gabarite objekta za koju hiljadu kvadratnih metara i zaklonilo pogled komšiluka na Bokokotorski zaliv, te trajno promjenilo vizuru Starog grada. Uz pomoć medija, građani su uspjeli zaustaviti radove, dovesti inspekciju i sve do današnjih dana zapečatiti objekat.
Saznali smo da je Aleksandar Beljakov još onda platio danak opštinskim moćnicima u vrijednosti od oko 40 hiljada njemačkih maraka. Današnji popločani prilaz Starom gradu (podzid i asfaltirani parking) dugo je skrivana ruska donacija.
Tada je, kako saznajemo, ta ista opštinska družina bila upitana šta da Rusinvest group ili Slovenska alijansa poklone gradu kao donatori. Ogovorili su da im je neophodno potreban zvonik od 25 metara na Belavisti, pjaceti gornjeg dijela Starog grada.
Poslovni Rusi s Aleksandrom Beljakovim na čelu još tada su na mjestu predviđenom za zvonik podigli mramornu ploču i javno se potpisali kao gradski dobrotvori.
U SKLADU SA ZAKONOM: Kad je Beljakov shvatio da se stvari odugovlače više nego što je očekivao, kupio je i lokaciju pored one Doma vojske, pa na tek kupljenom lokalitetu pronašao istorijsko-arheološku iskopinu. Odlučio se za rekonstrukciju tek otkrivene katoličke bolnice i samostana iz 17. vijeka. Pored ovog objekta, otkriven je i do tada neviđeni dio zidina hercegnovskog Starog grada. Nakon odvoženja nekoliko tona smeća, počelo je iskopavanje pod nadzorom kotorskog Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tada je objavljeno da za Herceg Novi započinje investicija vrijedna više od četiri miliona eura, koje će iskeširati, ko drugi do vlasnik parcele Aleksandar Beljakov.
Pitali smo direktorku Reginalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora Ružicu Ivanović za objašnjenje kako to da Rus pored Zavoda, kao referentne ustanove zaštite, investira u ove iskopine: „Gospodin Beljakov je vlasnik objekta, bivše mletačke bolnice i pripadajućeg okolnog prostora u Ulici Marka Cara. Njegovo bavljenje arheološkim poslovima i prisutnost prilikom istraživanja lako je objasniti velikim zanimanjem kao vlasnika te lokacije, s obzirom na to da od arheoloških istraživanja, odnosno njihovih rezultata, zavisi buduće uređenje tog prostora.”
Napomenula je i da su sva arheološka istraživanja posao Regionalnog zavoda, „u skladu sa Zakonom i drugim propisima koji regulišu ovu oblast”, po odobrenju Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Cetinje.
Uputila nas je i u sastav stručne ekipe, zadužene za ova istraživanja. Sačinjavaju je Vilma Kovačević, arheolog, konzervator-savjetnik iz Regionalnog zavoda, ujedno i rukovodilac istraživanja, Predrag Lutovac, arheolog iz Berana, Magdalena Radunović, konzervator iz Muzeja i galerija Podgorica. Nadzor nad istraživanjima povjeren je Dejanu Gazivodi, arheologu iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Cetinje, a troškove istraživanja snosi vlasnik lokacije.
VIŠI NIVO: „Istraživanja su dala veoma značajne rezultate i podatke o gradskim bedemima Herceg Novog. Naime, na istočnoj strani bivše kapucinske bolnice otvorena je petougaona kula s dijelom bedema, koja je bila zatrpana u zemljotresu 1667. godine. Kula je imala dva nivoa, s puškarnicama i šetnicom s unutrašnje strane. U zemljanom iskopu pronađeni su brojni pokretni arheološki nalazi, koji datiraju od polovine 15. vijeka do savremenog doba. Od nalaza preovlađuju fragmenti keramike talijanske provenijencije tipa ‘majolika’, kao i brojni fragmenti keramičkih i porcelanskih lula iz turskog i austrijskog perioda. Od numizmatičkog materijala pronađen je srebrni novčić iz perioda Dubrovačke republike, s kraja 17. vijeka”, kazala je direktorica Ružica Ivanović.
Đorđe Ćapin, arheolog i direktor JU Muzej i Galerija, kategoričan je u tvrdnji da su oni kao institucija potpuno isključeni iz ovog posla:
„Potpuna odgovornost za sve što se tamo iskopa, sruši ili izgradi na Regionalnom je zavodu iz Kotora. Kada smo radili snimak terena prije iskopavanja, pokretni arheološki materijal na površini ukazivao je na sloj iz 14. i 15. vijeka. Razlozi da se dovedu arheolozi iz Kotora i Berana u Herceg-Novi, pored tri arheologa u našoj ustanovi, van struke su i vjerovatno ih treba tražiti u političkim ili finansijskim sferama. Nadam se da ćemo poslije ovih iskopavanja znati o Herceg-Novom više nego prije i da epilog neće biti zalivanje lokaliteta betonom, kao što je rađeno poslije zemljotresa 1979.”.
Kontaktirali smo i Tomicu Miloševića, glavnog administratora Opštine Herceg Novi, koji trenutno radi i kao zamjenik načelnika kabineta za urbanizam. Obećao je da će odgovoriti na pitanja, ali ni nakon sedam dana nije ispunio obećanje.
Šta li će Aleksandar Beljakov još doživjeti, teško je i pretpostaviti. Očigledno, zakon mu nije naklonjen jer, kako saznajemo, „ko na svom imanju nađe kakve arheološke tragove, dužan je svojim sredstvima sanirati takvo nalazište”.
U zakonu ne piše šta ako se takva stvar desi siromašnom vlasniku arheološki bogate parcele. U ovom slučaju, ni pored sve opštinske podrške, Aleksandar Beljakov nije uspio legalizovati dogradnju na Domu vojske. Čitava stvar podignuta je na višu instancu, te će ovaj predmet, izvjesno je, završiti na državnom urbanističkom nivou.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo