Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDSKI LAVIRINT: Ko štiti biznismena Ranka Labovića

Objavljeno prije

na

Za koji dan, 5. aprila, sud će odlučivati da li će kuća Vukašina Labovića pripasti EKOS banci koja je više od deceniju u stečaju, a porodica Labovića, time, završiti na ulici.

Labović – bivši predsjednik borda direktora Swiss osiguranja, sada vojni penzioner (radni vijek proveo kao oficir u JNA) – tereti se da je podigao kredit, u kešu, u iznosu od 80.000 eura kod EKOS banke, te da ga nikada nije vratio. Labović, za Monitor, kaže da je riječ o podvali – fiktivnom kreditu i fiktivnoj isplati.

Za sve optužuje prezimenjaka Ranka Labovića, čovjeka koji ne živi, niti je živio u Crnoj Gori (stalno prebivalište uvijek bilježi da mu je u Peći; povremeno dolazi u Herceg Novi), za koga malo ko zna (pokušali smo da stupimo u kontakt putem telefona, ali bezuspješno), a koji je stajao iza EKOS banke, koja je u procesu likvidacije. Otvorena je 2001. godine, a zatvorena, odlukom Centralne banke Crne Gore, 28. 03. 2003. godine zbog nepravilnosti u radu i neregularnosti. Između Vukašina Labovića i te banke već 13 godina traje sudski spor. Presudom Osnovnog suda iz 2009. godine obavezan je da EKOS banci isplati na ime duga po stambenom kreditu 80.000 eura sa zakonskom zateznom kamatom.

Tok događaja je sljedeći, najkraće (zabilježio je to i poslanik Dritan Abazović u pismu nadležnim institucijama): Vukašin Labović i još 11 osoba , 19. i 20. marta 2003. godine, zaključuju ugovore o stambenim kreditima sa pomenutom bankom.

Vukašin Labović je ranije pojasnio i kako je uopšte došlo do zahtjeva za kredit. ,,Nijesam vjerovao s kim imam posla. EKOS banka je obavljala sumnjive poslove. Kada je trebalo da dođe do zatvaranja banke, odnosno do oduzimanja dozvole za rad od strane regulatora, Centralne banke, Ranko Labović me je zamolio da sa nekoliko njegovih prijatelja podnesem zahtjev za kredit samo kako bi iz Centralne banke vidjeli da se posluje i da bi, kako je tada tvrdio, spasili banku”.

EKOS banci je kao što je već rečeno, 28.marta 2003. godine oduzeta dozvola za rad. Dan nakon što je EKOS banci oduzeta dozvola Vukašin Labović i još pet lica navodno podižu kredit u iznosu od oko 500.000 eura. Neposredno ispred ove uplate još pet lica, takođe navodno, podižu kredit, tako da samo u ovom slučaju EKOS banka isplaćuje oko 850.000 eura. Sve, navodno, na ruke i to u vrijeme kada je postojala mogućnost za plaćanje i elektronskim putem.

Logično se nameće pitanje ako je EKOS banka likvidirana u petak 28.03.2003, kako je moguće da se sjutra, u subotu, podigne kredit na ruke?, pita se Vukašin Labović u razgovoru sa novinarom Monitora.

Vukašin navodi da ni on, ni drugih pet građana nijesu podizali kredite niti su taj novac koristili. Od svih osoba, koje su kako Vukašin navodi, prevarene od strane Ranka Labovića, jedino je pravosnažno osuđen on. Niko od njih 11 nikada nije vraćao kredite, koji su, kako kaže fiktivni, i koji su, navodno, služili da Ranko Labović podigne novac iz trezora za isplatu tih kredita.

,,Sporni kredit je potpuno nevalidan i nikada ga nijesam podigao već je taj novac očigledno uzeo Ranko Labović, koji je i osnivač EKOS banke i predsjednik njenog borda direktora. Osim mene kredite je podiglo još pet ljudi iz Podgorice u ukupnom iznosu od oko 500.000, a po dnevniku blagajne EKOS banke novac smo navodno podigli dan nakon oduzimanja dozvole za rad EKOS banci. U tom periodu banka nije imala pravo da vrši bilo kakve transakcije niti da radi. Svi krediti su navodno na blagajni isplaćeni gotovinski. Blagajnik EKOS banke je bio šurak Ranka Labovića koji je osuđen na dvije godine zatvora jer je bio odgovorno lice za humanitarnu organizaciju preko koje je prao novac.”

Vukašin Labović je 2006. godine, nakon što je posumnjao na nezakonite radnje Ranka Labovića, podnio neopozivu ostavku na funkciju u bordu direktora Swiss osiguranja (deset dana kasnije završava u bolnici, srčani udar). Iste godine otkazuje punomoćje prvom advokatu, tvrdeći da ga on ne zastupa shodno njegovim intresima. Vukašin navodi da nikada nije dobijao pozive za ročišta, uz obrazloženje suda da poziv ,,nijesu mogli da mu uruče”. Zbog toga Vukašin, kaže, nije imao mogućnost da se brani i iznese svoj slučaj.

Ne samo to. I sam vlasnik banke, Ranko Labović, početkom 20015. godine u Beogradu je dao izjavu da Vukašin Labović nikada nije primio novac po osnovu stambenog kredita i izjavio da je spreman da navedene činjenice potvrdi i na sudu!

Vukašin Labović kaže za Monitor da je prodao stan koji je dobio od vojske JNA i kupio zajedno sa suprugom kuću koju sada stečajna uprava EKOS banke želi da prepiše na sebe. ,,Pomenuta kuća je jedina nekretnina koju supruga i ja posjedujemo. Moja supruga je tužbom dobila pravo na 50 odsto kuće (kao zajednička svojina stečena u braku) tako da Stečajna uprava EKOS banke nije uspjela da proda kuću na zakazanim ročištima. EKOS banka sada želi da nam oduzme polovinu kuće koja se vodi na mene.”

Imajući u vidu obim sumnji i skoro milionsku malverzaciju koja se spominje postavlja se pitanje ko u Crnoj Gori štiti kontroverznog biznismena Ranka Labovića?

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo