Povežite se sa nama

OKO NAS

SUDSKI LAVIRINT: Ko štiti biznismena Ranka Labovića

Objavljeno prije

na

Za koji dan, 5. aprila, sud će odlučivati da li će kuća Vukašina Labovića pripasti EKOS banci koja je više od deceniju u stečaju, a porodica Labovića, time, završiti na ulici.

Labović – bivši predsjednik borda direktora Swiss osiguranja, sada vojni penzioner (radni vijek proveo kao oficir u JNA) – tereti se da je podigao kredit, u kešu, u iznosu od 80.000 eura kod EKOS banke, te da ga nikada nije vratio. Labović, za Monitor, kaže da je riječ o podvali – fiktivnom kreditu i fiktivnoj isplati.

Za sve optužuje prezimenjaka Ranka Labovića, čovjeka koji ne živi, niti je živio u Crnoj Gori (stalno prebivalište uvijek bilježi da mu je u Peći; povremeno dolazi u Herceg Novi), za koga malo ko zna (pokušali smo da stupimo u kontakt putem telefona, ali bezuspješno), a koji je stajao iza EKOS banke, koja je u procesu likvidacije. Otvorena je 2001. godine, a zatvorena, odlukom Centralne banke Crne Gore, 28. 03. 2003. godine zbog nepravilnosti u radu i neregularnosti. Između Vukašina Labovića i te banke već 13 godina traje sudski spor. Presudom Osnovnog suda iz 2009. godine obavezan je da EKOS banci isplati na ime duga po stambenom kreditu 80.000 eura sa zakonskom zateznom kamatom.

Tok događaja je sljedeći, najkraće (zabilježio je to i poslanik Dritan Abazović u pismu nadležnim institucijama): Vukašin Labović i još 11 osoba , 19. i 20. marta 2003. godine, zaključuju ugovore o stambenim kreditima sa pomenutom bankom.

Vukašin Labović je ranije pojasnio i kako je uopšte došlo do zahtjeva za kredit. ,,Nijesam vjerovao s kim imam posla. EKOS banka je obavljala sumnjive poslove. Kada je trebalo da dođe do zatvaranja banke, odnosno do oduzimanja dozvole za rad od strane regulatora, Centralne banke, Ranko Labović me je zamolio da sa nekoliko njegovih prijatelja podnesem zahtjev za kredit samo kako bi iz Centralne banke vidjeli da se posluje i da bi, kako je tada tvrdio, spasili banku”.

EKOS banci je kao što je već rečeno, 28.marta 2003. godine oduzeta dozvola za rad. Dan nakon što je EKOS banci oduzeta dozvola Vukašin Labović i još pet lica navodno podižu kredit u iznosu od oko 500.000 eura. Neposredno ispred ove uplate još pet lica, takođe navodno, podižu kredit, tako da samo u ovom slučaju EKOS banka isplaćuje oko 850.000 eura. Sve, navodno, na ruke i to u vrijeme kada je postojala mogućnost za plaćanje i elektronskim putem.

Logično se nameće pitanje ako je EKOS banka likvidirana u petak 28.03.2003, kako je moguće da se sjutra, u subotu, podigne kredit na ruke?, pita se Vukašin Labović u razgovoru sa novinarom Monitora.

Vukašin navodi da ni on, ni drugih pet građana nijesu podizali kredite niti su taj novac koristili. Od svih osoba, koje su kako Vukašin navodi, prevarene od strane Ranka Labovića, jedino je pravosnažno osuđen on. Niko od njih 11 nikada nije vraćao kredite, koji su, kako kaže fiktivni, i koji su, navodno, služili da Ranko Labović podigne novac iz trezora za isplatu tih kredita.

,,Sporni kredit je potpuno nevalidan i nikada ga nijesam podigao već je taj novac očigledno uzeo Ranko Labović, koji je i osnivač EKOS banke i predsjednik njenog borda direktora. Osim mene kredite je podiglo još pet ljudi iz Podgorice u ukupnom iznosu od oko 500.000, a po dnevniku blagajne EKOS banke novac smo navodno podigli dan nakon oduzimanja dozvole za rad EKOS banci. U tom periodu banka nije imala pravo da vrši bilo kakve transakcije niti da radi. Svi krediti su navodno na blagajni isplaćeni gotovinski. Blagajnik EKOS banke je bio šurak Ranka Labovića koji je osuđen na dvije godine zatvora jer je bio odgovorno lice za humanitarnu organizaciju preko koje je prao novac.”

Vukašin Labović je 2006. godine, nakon što je posumnjao na nezakonite radnje Ranka Labovića, podnio neopozivu ostavku na funkciju u bordu direktora Swiss osiguranja (deset dana kasnije završava u bolnici, srčani udar). Iste godine otkazuje punomoćje prvom advokatu, tvrdeći da ga on ne zastupa shodno njegovim intresima. Vukašin navodi da nikada nije dobijao pozive za ročišta, uz obrazloženje suda da poziv ,,nijesu mogli da mu uruče”. Zbog toga Vukašin, kaže, nije imao mogućnost da se brani i iznese svoj slučaj.

Ne samo to. I sam vlasnik banke, Ranko Labović, početkom 20015. godine u Beogradu je dao izjavu da Vukašin Labović nikada nije primio novac po osnovu stambenog kredita i izjavio da je spreman da navedene činjenice potvrdi i na sudu!

Vukašin Labović kaže za Monitor da je prodao stan koji je dobio od vojske JNA i kupio zajedno sa suprugom kuću koju sada stečajna uprava EKOS banke želi da prepiše na sebe. ,,Pomenuta kuća je jedina nekretnina koju supruga i ja posjedujemo. Moja supruga je tužbom dobila pravo na 50 odsto kuće (kao zajednička svojina stečena u braku) tako da Stečajna uprava EKOS banke nije uspjela da proda kuću na zakazanim ročištima. EKOS banka sada želi da nam oduzme polovinu kuće koja se vodi na mene.”

Imajući u vidu obim sumnji i skoro milionsku malverzaciju koja se spominje postavlja se pitanje ko u Crnoj Gori štiti kontroverznog biznismena Ranka Labovića?

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo