Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SUDSKI PROCESI PROTIV KALIĆA, ŠARIĆA I KELJMENDIJA: Narkobaroni na koljenima

Objavljeno prije

na

Hapšenjem Safeta Kalića, Nasera Keljmendija i Darka Šarića prekinut je samo dio avganistanske transverzale i drugih puteva heroina i kokaina koji su vodili preko Balkana, a karteli na čijem čelu su bili njih trojica, nastavili su da rade. Ti karteli su, prema riječima Monitorovog dobro obaviještenog izvora, bili piramidalno ustrojeni po ugledu na južnoameričke, tako da je čitav niz važnih osoba na kracima kriminalnih hobotnica ostao nedodirljiv.

Balkanski narkobosovi čekaju epilog sudskih postupaka, koji se protiv njih vode ili su završeni, kao u slučaju Kalića. Posljednji bjegunac iz ovog kriminalnog bratstva je, kao što je poznato, u pritvoru u Beču. Ostaje da se vidi da li će presuda u bjelopoljskom Višem sudu biti izrečena početkom novembra, kako je najavljeno, ili će to zbog postupka Sajove ekstradicije biti odloženo.

Austrijsko tužilaštvo sačekaće spise koje će dobiti iz Crne Gore, a onda će vagati sadržaj tih spisa i dokazni materijal koji Kalića okrivljuje.

„Ako bi se kojim slučajem dogodilo da Austrijanci procijene da dokazi nijesu dovoljno jaki, Safet Kalić bi mogao zatražiti ostanak u Austriji gdje bi u tom slučaju odgovarao samo za falsifikovanje dokumenata, odnosno ličnih isprava”, kaže Monitorov izvor.

Akcija protiv Kalića izvedena je u julu 2011. godine, nakon šestomjesečne policijske istrage, koja je vođena u nastrožoj tajnosti. Tada su uhapšeni Safetov brat Mersudin i supruga Amina, dok je Safet izbjegao hapšenje bijegom u Tursku s lažnim pasošem jednog kosovskog državljanina.

Suđenje u bjelopoljskom Višem sudu je završeno, a Specijalno tužilaštvo troje Kalića tereti da su u periodu od 2006. do 2011. godine kroz finansijske transakcije u Crnoj Gori legalizovali veliku količinu novca sumnjivog porijekla. Navodno su samo preko Crnogorske komercijalne banke u Rožajama oprali više od sedam miliona gotovine. Tim novcem Kalići su plaćali rate za kredite koje su od te banke podigli preko svojih preduzeća, ali i plaćali dobavljače i novac prebacivali na privatne račune. To je vjerovatno samo djelić novca koji je legalizovan. Veći dio je ubačen u sistem preko privatizacije, kupovine nekretnina, trgovinom naftom i drugim robama.

U sudskom procesu protiv Darka Šarića, koji se vodi u Beogradu, trenutno se izvodi niz dokaza i čeka na izjave svjedoka saradnika u akciji Balkanski ratnik. Tako se, primjera radi, utvrđuje ko je Šariću izdao državljanstvo Republike Srbije 23. novembra 2009. godine.

„Provjerava se i upitnik o otpustu iz državljanstva Srbije i prijem u crnogorsko državljanstvo. Adresa na upitniku za prijem u naše državljanstvo Darku Šariću bila je u Budvi, u Ulici majke sv. Petke bb. On je naše državljanstvo zatražio 21. januara 2010. godine. U tom trenutku je već bila počela akcija Balkanski ratnik, a Šarić je kao razlog za otpust iz srpskog i prijem u crnogorsko državljanstvo naveo bolest majke i ostanak bez posla u Srbiji, gdje je navodno radio u kazinu Kragujevac. Naveo je da nije kažnjavan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak”, otkriva Monitorov dobro obaviješteni izvor.

U sudskom procesu protiv Šarića provjerava se i šema vlasništva u firmama Mitrosrem, DTM Relations, koje se formalno vode na druge osobe, ali se vjeruje da su bile u vlasništvu Darka Šarića.

„Takođe se provjerava veza Darka Šarića i pokojnog Antona Stanaja. Čeka se i na izjave zaštićenih svjedoka”, objašnjava naš izvor.

Nakon privremenog odgađanja, u Prištini se vrlo brzo očekuje nastavak suđenja i trećem balkanskom narkobaronu Naseru Keljmendiju, kada će biti izvedeni dokazi i saslušani brojni svjedoci, među njima i nekoliko zaštićenih. Monitorov dobro obaviješteni izvor kaže da će na tom dugo čekanom suđenju svjedočiti oko sedamdeset ljudi.

Specijalno tužilaštvo Kosova optužnicu protiv Nasera Keljmendija za nekoliko krivičnih djela, uključujući organizovani kriminal i rukovođenje organizovanom kriminalnom grupom, podiglo je polovinom juna ove godine, a sudski postupak je odmah počeo. Mediji u regionu prenijeli su da se Keljmendi u optužnici tereti i za teško ubistvo Ramiza Delalića Ćele 2007. godine u Sarajevu, kupovinu, posjedovanje ili neovlašćenu prodaju i proizvodnju opasnih narkotika i psihoterapijskih supstanci, uključujući razne količine – od 100 kilograma heriona do 150.000 ekstazi tableta, kao i dvije i po tone anhidrida sirćetne kiseline.

Keljmendija je 6. maja 2013. godine uhapsila kosovska policija na osnovu međunarodne potjernice, koju su izdale bošnjačke vlasti i od tada se nalazi u pritvoru na Kosovu. Keljmendi se nalazi na ,,crnoj listi” SAD i potjernici Interpola, na kojoj je označen kao jedan od najopasnijih narko dilera na Balkanu.

Trojica drugova i ortaka svoje kriminalne organizacije napravili su po uzoru na one u Latinskoj Americi, odnosno Kolumbiji, kao zemlji njihovog porijekla. Prema riječima Monitorovog izvora, na vrhu piramide svakog kartela stoji šef, dok su odmah ispod njega finansijski stručnjak, zatim vođe kriminalnih organizacija, pravni savjetnici, krimi menadžer u mjestu destinacije, kao i krimi menadžer za veze sa predstavnicima kriminalnih organizacija u zemlji tranzita.

Ispod vođa kriminalnih organizacija nalaze se organizovane kriminalne grupe. Takođe, iz ove pozicije u šemi kartela granaju se još šef za transport, ispod koga su šefovi kontraobavještajnog obezbjeđenja te šef za usluge i kontakte, agencijski poslovi u legalnom poslovanju.

Krim menadžeru u mjestu destinacije podređeni su šef za bezbjednost poduhvata, kontakt sa šefovima u zemlji destinacije i pravni savjetnik te bankarski stručnjak. Krim menadžer za veze s predstavnicima kriminalnih organizacija u zemlji tranzita najbliže sarađuje s delegiranim krimi menadžerima organizovanih kriminalnih grupa u sjedištu porijekla kartela.

„Sve to govori da bi se osim trojice narkobosova koji su sada u zatvoru i protiv kojih su povedeni sudski postupci, morali raskrinkati i otkriti identiteti svih drugih lica koja su bila ili su i dalje na važnim pozicijama u kartelima, odnosno kriminalnim organizacijama. Sve do tada te kriminalne hobotnice neće prestati da rade. Nijesu u pitanju samo Kalić, Šarić i Keljmendi, već čitave armije kriminalaca. Od vrhova piramida, pa sve do uličnih prodavaca na krakovima djelovanja narkokartela”, smatra Monitorov dobro obaviješteni izvor.

Ovaj izvor vjeruje da bi regionalni policijski kapaciteti bili nemoćni da se nijesu umiješali stranci, što je završeno hapšenjem balkanskih narkobarona, koji su konačno na koljenima.

Očigledno da je hapšenje Kalića, Šarića i Keljmendija bio završni udarac i signal političarima na Balkanu da moraju stvoriti političku volju ako žele da se bore protiv organizovanog kriminala. Priča o organizovanom kriminalu uvijek i po pravilu zatvara se u kružnom toku prljavog novca, kriminalaca i vrhova vlasti u državama u kojima narkokarteli djeluju.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo