Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUMNJE U NEZAKONITO ZAPOŠLJAVANJE I NAMJEŠTANJE KONKURSA U MINISTARSTVU ODBRANE: Koliko će koštati „nesnalaženje“ Olivere Injac

Objavljeno prije

na

Ministarka Injac je nedavno u televizijskom gostovanju komentarišući jednu od prijava za nezakonito zapošljavanje, kazala da nema riječi o namjeri da se radi nezakonito, već „možda o nekom nesnalaženju“. Izgleda da se njeni zaposleni u Ministarstvu kontinuirano ne snalaze kada je riječ o imenovanjima, zapošljavanjima i konkursima za stručne obuke i školavanja

 

Protiv ministarke odbrane Olivere Injac u Specijalnom državnom tužilaštvu trenutno su pokrenute tri krivične prijave. Dvije je, zbog navodnih nezakonitih zapošljavanja i postavljenja, podnio nekadašnji direktor Direktorata za ljudske resurse u tom resoru Mihailo Volkov, a posljednju je predao potpukovnik Vojske Crne Gore Igor Knežević zbog sumnji u diskriminaciju na javnom konkursu.

Knežević je prijavu podnio zbog protivzakonitog određivanja oficira za usavršavanje na Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu. Prema njegovim navodima, Ministarstvo odbrane će na usavršavanje poslati trećerangranog oficira na javnom konkursu, a ne Kneževića, koji je bio prvorangirani.

On indirektno u prijavi iznosi sumnje da je javni oglas bio namješten. Kaže da nije bio obaviješten u roku od 15 dana nakon donošenja odluke, što je obaveza na osnovu člana 117 Zakona o Vojsci Crne Gore. Stručna komisija mu, tvrdi, još nije odgovorila na žalbu, zbog čega i dalje na zna zašto kao prvorangirani nije završio u Londonu.

On je je bio prvorangirani na listi sa 12 bodova. Na drugom mjestu je rangiran potpukovnik Miloje Knežević sa 11, na trećem kapetan fregate Goran Pajović koji je dobio 10 bodova, a na četvrtom potpukovnik Krunoslav Supnjak sa 9 bodova. Pajović je izabran da ide na usavršavanje.

„Šteta mi je nanesena s obzirom na to da je oglas bio za generalštabno usavršavanje, koje je vid karijernog usavršavanja i predstavlja neophodan uslov za unapređenje u čin pukovnika, odnosno generala… Poseban vid nematerijalne štete mi je nanešen profesionalnom i ljudskom diskriminacijom i potpunim obezvređivanjem sistema vrijednosti i standarda na kojima počiva Vojska Crne Gore i svaka druga vojska u demokratskim društvima“, navodi u prijavi Knežević.

U Ministarstvu odbrane tvrde da, iako prvorangirani, Knežević kasnije nije prošao neophodne provjere. Iz resora Olivere Injac u regovanju tvrde da je Knežević iznio u prijavi niz neistina. Kažu da nije ocijenjen kao kandidat koji ima najveći nivo poznavanja engleskog jezika, što je bio uslov za prijem u jednu od najprestižnijih vojno-obrazovnih ustanova. Takođe, ističu da Knežević nije planiran za postavljenje na dužnostima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore u narednom periodu za koje je potreban ovaj vid usavršavanja.

„Potpukovnik Knežević je odluku primio, nakon čega je u zakonskom roku imao pravo žalbe Komisiji za žalbe Vlade Crne Gore, što mu je obavještenjem i ukazano. Da li je potpukovnik Knežević iskoristio pravo na žalbu o predmetnoj odluci, Ministarstvo odbrane nije upoznato“, navodi se u reagovanju Ministarstva.

Knežević je nakon pisanja žalbi i interesovanja zašto je uskraćen za karijerno usavršavanje, smijenjen sa mjesta vršioca dužnosti Centra za obuku i raspoređen na mjesto vršioca dužnosti inspektora u ministarstvu odbrane. Kasnije je smijenjen i sa te pozicije. Ministarstvo odbrane optužuje Kneževića za nesavjestan i nezakonit rad u Centru za obuku što će, tvrde, istražiti nadležni u tom resoru.  Knežević „nije diran“ prije njegovih žalbi na izbor kandidata za usavršavanje. Posebno je zanimljivo da ga Ministarstvo sumnjiči za nezakoniti rad, a potom ga postavlja na mjesto inspektora – da otkriva nepravilnosti i nezakonitosti u tom resoru.

Ministarka Injac je nedavno u televizijskom gostovanju komentarišući jednu od ranijih prijava za nezakonito zapošljavanje, kazala da nema riječi o namjeri da se radi nezakonito, već „možda o nekom nesnalaženju“. Izgleda da se njeni zaposleni u Ministarstvu kontinuirano ne snalaze kada je riječ o imenovanjima, zapošljavanjima i konkursima za stručne obuke i školavanja.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i član Odbora za bezbjednost Raško Konjević uputio je predsjedniku tog skupštisnkog tijela Milanu Kneževiću inicijativu za kontrolno saslušanje ministarke odbrane Olivere Injac kako bi se prikupile informacije o eventualnim zloupotrebama prilikom konkursa za odlazak kadeta na vojne akademije u inostranstvu.

Mihailo Volkov podnio je u martu krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu kojom je teretio Injac za zloupotrebu položaja zbog navodnog nezakonitog zapošljavanja vojnog penzionera Miodraga Jokanovića i njegovog postavljanja u Obavještajno-bezbjednosni direktorat. Prema navodima iz prijave, osim rješenja o zapošljenju penzionisanog podoficira, ministarka je istog dana potpisala još nekoliko rješenja kojima se Jokanoviću utvrđuje osnovna zarada, specijalni dodatak od 10 odsto, rješenje o uvećanju zarade za 30 odsto, ali mu se određuje i takozvani beneficirani radni staž. Jokanović je penzioner još od aprila 2019. godine i rješenjem Fonda PIO ostvario je pravo – na starosnu penziju.

Injac je kazala da njeni pravnici tumače da je Jokanović zapošljen zakonito, jer nije penzionisan po sili zakona, već se „sam penzionisao“ kada je stekao uslove za penziju. On je, kako je pojasnila, u Fondu PIO „zamrzao“ svoju penziju i nastavio da radi dok se ne penzioniše „po sili zakona“.

Drugu krivičnu prijavu Volkov je podnio protiv ministarke odbrane tereteći je za zloupotrebu položaja prilikom postavljenja pukovnika Veljka Mališića. Prema navodima krivične prijave, ministarka Injac je tim prijedlozima „dovela u zabludu Vladu Crne Gore koja je u neznanju da je Veljko Mališić potpukovnik sa aktivnim postavljenjem u Vojsci Crne Gore“, donijela dva protivzakonita rješenja: prvo je Mališić imenovan odlukom Vlade Crne Gore na mjesto državnog sekretara, nešto kasnije je postavljen na mjesto v.d. direktora Direktorata za logistiku. Time je ministarka prekršila Ustav, koji kaže da Savjet za odbranu i bezbjednost raspoređuje oficire Vojske Crne Gore.

Injac je slučaj sa Mališićem nazvala „nesnalaženjem“. Kazala je da se ni u jednom od ovih slučajeva ne može govoriti o krivičnom djelu, jer po Krivičnom zakonu za izvršenje takvog djela potrebna je namjera da se vrši krivično djelo, koje ovdje, tvrdi, nije bilo.

Specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović ipak, kako se čini, sumnja da postoji makar osnov sumnje za izvršenje krivičnog djela. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je od Skupštine tražilo skidanje imuniteta ministarki odbrane.

Injac tvrdi da je prvi poziv dobila nakon što sin Lidije Mitrović nije dobio stipendiju za školovanje na Vojnoj akademiji u Grčkoj. Dva prvorangirana kadeta sa konkursa poslata su na školovanje, dok je osamnaestogodišnji Mitrović bio trećerangirani. Ministarka kaže da joj se Mitrovićeva sveti i proganja je zbog toga, ali da joj je čast da je goni tužilac bivše vlasti. U SDT-u tvrde da su istražne radnje u predmetu protiv Injac počele mnogo prije konkursa, i poručili joj da nadležnima dostavi sve dokaze o proganjanju.

Prema dokumentima koje je objavila Pobjeda, mladi Mitrović je u intervjuima ocijenjen kao najbolji, najbolje je uradio i testove, ali na kraju je završio kao treći na konačnoj listi.

Ukoliko krivične prijave u krajnjem ne prouzrokuju štetu državnom budžetu, nesnalaženja u resoru ministarke Injac svakako će nanijeti štetu Vladi i uticati na povjerenje građana u nju.

 

Sporni agenti OBD-a

U namjeri da reorganizuje Obavještajno-bezbjednosni direktorat (OBD), centar za prikupljanje i razmjenu svih klasifikovanih podataka sa NATO, nesnalaženje Olivere Injac primijetili su i patneri iz Alijanse. Ona je na rukovodeća mjesta imenovala, između ostalih, majora Radula Čovića, koji je bio akter ranijeg skandala zbog kompromitacije tajnih podataka NATO.

Ministarka je tada, prema pisanju medija, dobila upozorenje od vršioca dužnosti direktora OBD-a Aleksandra Šaranovića, kojem je 12. marta državna sekretarka Sandra Bulatović naredila pod prijetnjom vojne policije da napusti kancelariju i kasnije zabranila ulaz u zgradu Ministarstva odbrane.

Injac je komentarišući promjene u OBD-u kazala da su to ljudi koji su dugo u sistemu, da su profesionalni i da su zbog toga targetirani. Priča o kompromitaciji podatka je, kako je ocijenila, predimenzionirana priča.

„Čović je boravio u nekom centru za obuku, napravio je neki propust. Interesantno je da niko o tome nije govorio dugo vremena”, rekla je Injac, navodeći da se to desilo u periodu njenog prethodnika Predraga Boškovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo