Povežite se sa nama

Izdvojeno

SUMNJE U NEZAKONITO ZAPOŠLJAVANJE I NAMJEŠTANJE KONKURSA U MINISTARSTVU ODBRANE: Koliko će koštati „nesnalaženje“ Olivere Injac

Objavljeno prije

na

Ministarka Injac je nedavno u televizijskom gostovanju komentarišući jednu od prijava za nezakonito zapošljavanje, kazala da nema riječi o namjeri da se radi nezakonito, već „možda o nekom nesnalaženju“. Izgleda da se njeni zaposleni u Ministarstvu kontinuirano ne snalaze kada je riječ o imenovanjima, zapošljavanjima i konkursima za stručne obuke i školavanja

 

Protiv ministarke odbrane Olivere Injac u Specijalnom državnom tužilaštvu trenutno su pokrenute tri krivične prijave. Dvije je, zbog navodnih nezakonitih zapošljavanja i postavljenja, podnio nekadašnji direktor Direktorata za ljudske resurse u tom resoru Mihailo Volkov, a posljednju je predao potpukovnik Vojske Crne Gore Igor Knežević zbog sumnji u diskriminaciju na javnom konkursu.

Knežević je prijavu podnio zbog protivzakonitog određivanja oficira za usavršavanje na Kraljevskom koledžu za odbrambene studije u Londonu. Prema njegovim navodima, Ministarstvo odbrane će na usavršavanje poslati trećerangranog oficira na javnom konkursu, a ne Kneževića, koji je bio prvorangirani.

On indirektno u prijavi iznosi sumnje da je javni oglas bio namješten. Kaže da nije bio obaviješten u roku od 15 dana nakon donošenja odluke, što je obaveza na osnovu člana 117 Zakona o Vojsci Crne Gore. Stručna komisija mu, tvrdi, još nije odgovorila na žalbu, zbog čega i dalje na zna zašto kao prvorangirani nije završio u Londonu.

On je je bio prvorangirani na listi sa 12 bodova. Na drugom mjestu je rangiran potpukovnik Miloje Knežević sa 11, na trećem kapetan fregate Goran Pajović koji je dobio 10 bodova, a na četvrtom potpukovnik Krunoslav Supnjak sa 9 bodova. Pajović je izabran da ide na usavršavanje.

„Šteta mi je nanesena s obzirom na to da je oglas bio za generalštabno usavršavanje, koje je vid karijernog usavršavanja i predstavlja neophodan uslov za unapređenje u čin pukovnika, odnosno generala… Poseban vid nematerijalne štete mi je nanešen profesionalnom i ljudskom diskriminacijom i potpunim obezvređivanjem sistema vrijednosti i standarda na kojima počiva Vojska Crne Gore i svaka druga vojska u demokratskim društvima“, navodi u prijavi Knežević.

U Ministarstvu odbrane tvrde da, iako prvorangirani, Knežević kasnije nije prošao neophodne provjere. Iz resora Olivere Injac u regovanju tvrde da je Knežević iznio u prijavi niz neistina. Kažu da nije ocijenjen kao kandidat koji ima najveći nivo poznavanja engleskog jezika, što je bio uslov za prijem u jednu od najprestižnijih vojno-obrazovnih ustanova. Takođe, ističu da Knežević nije planiran za postavljenje na dužnostima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore u narednom periodu za koje je potreban ovaj vid usavršavanja.

„Potpukovnik Knežević je odluku primio, nakon čega je u zakonskom roku imao pravo žalbe Komisiji za žalbe Vlade Crne Gore, što mu je obavještenjem i ukazano. Da li je potpukovnik Knežević iskoristio pravo na žalbu o predmetnoj odluci, Ministarstvo odbrane nije upoznato“, navodi se u reagovanju Ministarstva.

Knežević je nakon pisanja žalbi i interesovanja zašto je uskraćen za karijerno usavršavanje, smijenjen sa mjesta vršioca dužnosti Centra za obuku i raspoređen na mjesto vršioca dužnosti inspektora u ministarstvu odbrane. Kasnije je smijenjen i sa te pozicije. Ministarstvo odbrane optužuje Kneževića za nesavjestan i nezakonit rad u Centru za obuku što će, tvrde, istražiti nadležni u tom resoru.  Knežević „nije diran“ prije njegovih žalbi na izbor kandidata za usavršavanje. Posebno je zanimljivo da ga Ministarstvo sumnjiči za nezakoniti rad, a potom ga postavlja na mjesto inspektora – da otkriva nepravilnosti i nezakonitosti u tom resoru.

Ministarka Injac je nedavno u televizijskom gostovanju komentarišući jednu od ranijih prijava za nezakonito zapošljavanje, kazala da nema riječi o namjeri da se radi nezakonito, već „možda o nekom nesnalaženju“. Izgleda da se njeni zaposleni u Ministarstvu kontinuirano ne snalaze kada je riječ o imenovanjima, zapošljavanjima i konkursima za stručne obuke i školavanja.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i član Odbora za bezbjednost Raško Konjević uputio je predsjedniku tog skupštisnkog tijela Milanu Kneževiću inicijativu za kontrolno saslušanje ministarke odbrane Olivere Injac kako bi se prikupile informacije o eventualnim zloupotrebama prilikom konkursa za odlazak kadeta na vojne akademije u inostranstvu.

Mihailo Volkov podnio je u martu krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu kojom je teretio Injac za zloupotrebu položaja zbog navodnog nezakonitog zapošljavanja vojnog penzionera Miodraga Jokanovića i njegovog postavljanja u Obavještajno-bezbjednosni direktorat. Prema navodima iz prijave, osim rješenja o zapošljenju penzionisanog podoficira, ministarka je istog dana potpisala još nekoliko rješenja kojima se Jokanoviću utvrđuje osnovna zarada, specijalni dodatak od 10 odsto, rješenje o uvećanju zarade za 30 odsto, ali mu se određuje i takozvani beneficirani radni staž. Jokanović je penzioner još od aprila 2019. godine i rješenjem Fonda PIO ostvario je pravo – na starosnu penziju.

Injac je kazala da njeni pravnici tumače da je Jokanović zapošljen zakonito, jer nije penzionisan po sili zakona, već se „sam penzionisao“ kada je stekao uslove za penziju. On je, kako je pojasnila, u Fondu PIO „zamrzao“ svoju penziju i nastavio da radi dok se ne penzioniše „po sili zakona“.

Drugu krivičnu prijavu Volkov je podnio protiv ministarke odbrane tereteći je za zloupotrebu položaja prilikom postavljenja pukovnika Veljka Mališića. Prema navodima krivične prijave, ministarka Injac je tim prijedlozima „dovela u zabludu Vladu Crne Gore koja je u neznanju da je Veljko Mališić potpukovnik sa aktivnim postavljenjem u Vojsci Crne Gore“, donijela dva protivzakonita rješenja: prvo je Mališić imenovan odlukom Vlade Crne Gore na mjesto državnog sekretara, nešto kasnije je postavljen na mjesto v.d. direktora Direktorata za logistiku. Time je ministarka prekršila Ustav, koji kaže da Savjet za odbranu i bezbjednost raspoređuje oficire Vojske Crne Gore.

Injac je slučaj sa Mališićem nazvala „nesnalaženjem“. Kazala je da se ni u jednom od ovih slučajeva ne može govoriti o krivičnom djelu, jer po Krivičnom zakonu za izvršenje takvog djela potrebna je namjera da se vrši krivično djelo, koje ovdje, tvrdi, nije bilo.

Specijalna državna tužiteljka Lidija Mitrović ipak, kako se čini, sumnja da postoji makar osnov sumnje za izvršenje krivičnog djela. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je od Skupštine tražilo skidanje imuniteta ministarki odbrane.

Injac tvrdi da je prvi poziv dobila nakon što sin Lidije Mitrović nije dobio stipendiju za školovanje na Vojnoj akademiji u Grčkoj. Dva prvorangirana kadeta sa konkursa poslata su na školovanje, dok je osamnaestogodišnji Mitrović bio trećerangirani. Ministarka kaže da joj se Mitrovićeva sveti i proganja je zbog toga, ali da joj je čast da je goni tužilac bivše vlasti. U SDT-u tvrde da su istražne radnje u predmetu protiv Injac počele mnogo prije konkursa, i poručili joj da nadležnima dostavi sve dokaze o proganjanju.

Prema dokumentima koje je objavila Pobjeda, mladi Mitrović je u intervjuima ocijenjen kao najbolji, najbolje je uradio i testove, ali na kraju je završio kao treći na konačnoj listi.

Ukoliko krivične prijave u krajnjem ne prouzrokuju štetu državnom budžetu, nesnalaženja u resoru ministarke Injac svakako će nanijeti štetu Vladi i uticati na povjerenje građana u nju.

 

Sporni agenti OBD-a

U namjeri da reorganizuje Obavještajno-bezbjednosni direktorat (OBD), centar za prikupljanje i razmjenu svih klasifikovanih podataka sa NATO, nesnalaženje Olivere Injac primijetili su i patneri iz Alijanse. Ona je na rukovodeća mjesta imenovala, između ostalih, majora Radula Čovića, koji je bio akter ranijeg skandala zbog kompromitacije tajnih podataka NATO.

Ministarka je tada, prema pisanju medija, dobila upozorenje od vršioca dužnosti direktora OBD-a Aleksandra Šaranovića, kojem je 12. marta državna sekretarka Sandra Bulatović naredila pod prijetnjom vojne policije da napusti kancelariju i kasnije zabranila ulaz u zgradu Ministarstva odbrane.

Injac je komentarišući promjene u OBD-u kazala da su to ljudi koji su dugo u sistemu, da su profesionalni i da su zbog toga targetirani. Priča o kompromitaciji podatka je, kako je ocijenila, predimenzionirana priča.

„Čović je boravio u nekom centru za obuku, napravio je neki propust. Interesantno je da niko o tome nije govorio dugo vremena”, rekla je Injac, navodeći da se to desilo u periodu njenog prethodnika Predraga Boškovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

PREMIJER U BEOGRADU: Ugovor za ponijeti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Temeljni ugovor sa SPC-om, iako su nove vlasti obećale suštinske reforme i odblokiranje evropskog puta, opet je razlog da crnogorsko društvo ostane na identitetskim pričama.  Ali i da opet porazmisli o svojim političkim klasama. Koje se smjenjuju, ali ne mijenjaju

 

Premijer Dritan Abazović, sa crnogorskom delegacijom, stigao je ove sedmice u Beograd. Ispred Palate Srbije priređen mu je doček, uz državne i vojne počasti. Oko svega potrudila se premijerka Srbije Ana Brnabić. Uslijedili su sastanci sa srpskim državnim funkcionerima –  Aleksandrom Vučićem, Ivicom Dačićem, Sinišom Malim… I svečarski govori. Poslije kojih se stiče utisak  da je „normalizacija odnosa Crne Gore i Srbije“, čakala samo Abazovića da sleti u Beograd.

Sve u svemu, nimalo nalik na prošlogodišnju posjetu tadašnjeg  crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića Beogradu, kog su skoro pa zaboravili na aerodromu. Sreća, došao je po njega ministar poljoprivrede Srbije Branislav Nedimović, odjeven kao da ide na utakmicu. Ovoga puta bilo je mnogo svečanije i toplije i od rijetkih posjeta Mila Đukanovića Vučiću, iako su oba predsjednika označeni kao decenijski tihi strateški partneri. I sam Đukanović saopštio je svojevremeno da često telefonski prijateljski razgovaraju „kao dva odgovorna državnika“.

Šta je razlog drugačijeg tretmana srpskih vlasti prema novom crnogorskom premijeru, nije baš najasnije. Abazović dolazi iz partije kakve obično ne pogoduju profilu Aleksandra Vučića, a ni tamošnje političke klase na vlasti – građanska, proevropska, jasno i NATO opredijeljena. Abazović je bio jasan i oko  Kosova, svojevremeno kazavši da je to „gotova stvar i da neće biti povlačenja“.  Poznato je da su Vučićevi miljenici među crnogorskim partijama kadrovi Demokratskog fronta, koji su deklarativno sušta  suprotnost.  Pa ipak, novi crnogorski premijer kod srpskog predsjednika ima „zeleno svjetlo“. Jedan od vidljivih razloga mogla bi biti i kooperativnost Abazovića kada je u pitanju regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, do koje Vučić prilično drži.  Do sada iz Crne Gore pozitivni signali za tu incijativu nijesu stizali. No, moguće je da je po srijedi i Abazovićeva spremnost da što prije potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom  (SPC) , kako je nedavno saopštio na sjednici Vlade.  „Tendencija da mi oko ovoga odvučete još dva ili tri mjeseca se neće desiti”, poručio je Abazović na Vladi onima koji su smatrali da se stvari odvijaju prebrzo i nedovoljno transparentno. Tik pred posjetu Beogradu, Vlada je obznanila i Radnu verziju Temeljnog ugovora, kako je saopšteno iz kabineta premijera – ,,usaglašenu između Vlade i SPC-a”.  Da imaju –  za ponijeti.

Status tog dokumenta, kada je u pitanju zakonska regulativa nije, međutim, još blizu usvajanja. „Komisija koja je usaglasila Radnu verziju je bila konsultativnog karaktera. Ministarstvo pravde je jedino nadležno za dogovore i pregovore po zakonu i mora predložiti rješenje  na Vladi.  Komisija  ništa ne može da odluči. Sve na kraju mora ići na Vladu, ako uopšte dođe na dnevni red“, objašnjava za Monitor dobro obaviješteni izvor iz Vlade.

U  SPC-u su zadovoljni. Abazović je u Beogradu posjetio i sprskog patrijarha Porfirija. Nakon sastanka, patrijarh je saopštio je da je postignuta načelna saglasnost o Temeljnom ugovoru između SPC-a i Vlade Crne Gore. Premijer tvrdi da je u Beogradu izboksovao ono što nije uspjelo njegovom prethodniku – da se ugovor potpiše u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPCG – NOVA ŽRTVA POLITIČKIH IGARA: Visoki napon u odboru direktora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sporenja unutar vladajuće većine, a gledajući po dubini u nju bi se mogao uračunati i DF, dovele su do blokade borda direktora EPCG, ugrozile normalno poslovanje CEDIS-a i umanjile mogućnost da Elektroprivreda nađe strateškog partnera za prodaju 10 odsto njenih akcija koje će, u suprotnom, baciti u šporet. Uskoro, u pitanje može biti dovedeno i uredno snabdijevanje strujom

 

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je, na XX redovnoj Skupštini akcionara, dobila novi bord direktora, ali je zadržala stare nevolje. Uz poneki novi. Nova parlamentarna većina, oličena kroz Vladu Dritana Abazovića demonstrirala je kontinuitet sa prethodnim vladama Zdravka Krivokapića, Duška Markovića… U najkraćem: političke pozcije, uhljebljenja i preraspodjela moći važniji su od prosperiteta najveće, najznačajnije i najbogatije crnogorske kompanije u državnom vlasništvu.

Glasovima predstavnika Vlade koja, u ime države, kontroliše oko 88 akcija EPCG (98 odsto akcija sa pravom upravljanja) Skupština akcionara Elektroprivrede usvojila je ponuđene izvještaje o poslovanju kompanije u 2021. godini, a onda donijela odluku o razrješenju svih članova Odbora direktora, osim predsjednika borda Milutina Đukanovića. Bez obrazloženja za razriješene i bez elementarnih podataka o predloženim/novoizabranim članovima borda. Osim njihovog imena i prezimena: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković i Emir Strujić.

Ako su u Vladi bili saglasni sa ponuđenim izvještajima i ocjenama o radu EPCG (,,Najbolji rezultat u istoriji kompanije”, tvrdi izvršni direktor Nikola Rovčanin) zašto su mijenjali menadžment? Prema najavama, nakon promjena većine članova borda uslijediće i izbor novog izvršnog direktora. Do smjene Rovčanina doći će za koji mjesec, kažu izvori Monitora, čim se za to steknu uslovi, odnosno, profunkcioniše novi Odbor direktora.

Možda u Vladi, ipak, nijesu zadovoljni radom EPCG i iskazanim poslovnim rezultatima. Tome bi u prilog moglo ići insistiranje Vladinog predstavnika na Skupštini da se promijeni predložena odluka menadžmenta i izabere novi revizor. To bi dalo smisao insistiranju na novom bordu direktora i, sljedstveno, novom izvršnom direktoru. Nova nepoznanica: zašto je u tom slučaju funkciju zadržao Milutin Đukanović, formalno najodgovorniji čovjek za poslovne rezultate EPCG?.

Postoji samo jedno objašnjenje – politička trgovina vladajuće većine sa DF-om, i naum da se sa rukovodećih mjesta u državnim kompanijama udalje predstavnici Demokratske Crne Gore. Jadnima nagrada a drugima kazna za iskazanu i očekivanu (ne)kooperativnost. Ili je to, ipak, stvar ličnih odnosa i procejna premijera Abazovića koji je, vidjeli smo u direktnom prenosu jednog osrednje režiranog igrokaza, na sjednici Vlade insisitirao da Đukanović zadrži mjesto u bordu EPCG.

Sa njegovom odlukom nijesu se složile tzv. suverenističke stranke. Uslijedio je njihov kontraudar. Istog dana kada je izabran novi bord, na njegovoj prvoj sjednici, ostavku je podnio Adis Balota (SDP). Pošto ostavka jednog člana znači pad cijelog borda, svjedočićemo novoj, sada vanrednoj, skupštini akcionara i izboru novog borda. Pa, vjerovatno, sve ispočetka. Kao potvrda očiglednog: sada u Vladi imamo rivalitete slične onima na relaciji Vlada – Skupština koji su obilježili mandat prethodne Vlade.

Politički oponenti su i u Balotinoj ostavci pronašli povod za različito tumačenje pravnih normi i dodatno podizanje tenzija. Koliko to može štetiti Elektroprivredi nije bitno, preča je odbrana državnih i nacionalnih interesa. Uglavnom, u saopštenju iz EPCG tvrde da je Milutin Đukanović izabran i za predsjednika novog borda direktora Elektroprivrede. Balota, i partije koje stoje iza njegove odluke o ostavci, kažu da to nije tačno.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo