Povežite se sa nama

OKO NAS

SVAKO MOŽE BITI PLANINARSKI TURISTIČKI VODIČ: Plaćeno životima

Objavljeno prije

na

Do prošle godine u Crnoj Gori nije bilo planinskih vodiča sa licencama. Tim poslom se godinama bave mnogi, a često i osobe koje su potpuno neiskusne, neopremljene i neodgovorne. Lokalni poznavaoci terena, bez neophodnog znanja o planinama, prvoj pomoći i bez vještina potrebnih da se grupa turista bezbjedno provede, godinama su na taj način zarađivali. Rizikujući svoje i živote saputnika.

Planinske ture su nerijetko organizovane bez adekvatne opreme i poznavanja obaveza svakog ko se odluči da se bavi planinarstvom. Veliku odgovornost za takvo stanje, osim nadležnih, imaju i turisti, koji ne vode računa o tome ko ih kroz planinu vodi. Rezultat su veliki broj nezgoda i nesreća u planinama, i ogromni troškovi države za spasavanje sa nepristupačnih terena, koje se obavlja, uglavnom, helikopterima.

Po društvenim mrežama organizovanje zahtjevnih planinskih tura, kažu turistički poslenici, nude čak i neke nevladine organizacije bez ijednog pravog poznavaoca planine. Grupe turista iz regiona sa svojim vodičima, kojima niko ne provjerava stručnost, krstare crnogorskim sjeverom. Mnogi koji se predstavljaju kao vodiči i ne znaju da im je obaveza da planinarima obezbijede zaštitnu opremu, adekvatnu obuću i odjeću, instrumente za vođenje, to jest GPS uređaje, karte, plan kuda će ih voditi…

Prošlog ljeta grupa turista iz regiona ispričala je kako je njihov vodič po Durmitoru na nogama imao samo platnene patike. Samo zbog toga što se sve dešavalo po lijepom vremenu, komično je iskustvo i grupe gostiju, čiji se vodič na Bjelasici izgubio, a oni se sami uz pomoć mještana nekako vratili do hotela u gradu.

Takvo stanje, tvrdi vlasnik kolašinske turističke agencije Eksplorer Luka Bulatović, šteti mnogima: ,,Ljudi olako shvataju planinu, a ne brinu ni o onima čije odmore organizuju. Boravak u planini se mora isplanirati do najsitnijeg detalja, provjeriti svaki dio opreme, a vodič mora imati licencu i osiguranje. Kad zaposlim takvog vodiča, znam da sam svoje goste povjerio stručnom čovjeku, koji onda preuzima svu odgovornost. U suprotnom, veliki je rizik i finansijski i svaki drugi baviti se organizovanjem planinskih tura”.

Bulatović naglašava da je velika odgovornost i na turistima, koji treba da znaju ko ih vodi kroz planinu i da traže ,,papire” koji potvrđuju njihovu sposobnost za taj posao. Upoznati crnogorske planine, kaže vlasnik Eksplorera, nije lako. Poznavanje meteo uslova, orijentacije, prve pomoći, samo su dio brojnih neophodnih znanja i vještina koje treba da ima osoba koja se odvaži da grupu turista vodi na zahtjevne pješačke ili skijaške ture.

,,Zbog toga je neophodno da postoji spisak vodiča sa licencama, koji bi turistima bio na raspolaganju. Takođe, bitna pretpostavka je i osiguranje. Malo ko vodi računa o tome koliko košta jedno polijetanje helikoptera u akciji spasavanja. To obavlja MUP, uglavnom, a građani plaćaju. Nečiju nesavjesnost, nestručnost i nemar, plaćaju poreski obeznici”, podsjeća Bulatović.

Mnogo je primjera, kaže on, da se poslovima vodiča u slobodno vrijeme bave ljudi čija zanimanja nemaju ili imaju vrlo malo veze s tim zahtjevnim poslom. To je način da dodatno zarade, a grupe turista vode na najopasnije planinske masive, često, na čistu sreću.

Korak naprijed u sređivanju haosa u toj obalasti je, svakako, što su se napokon stvorile zakonske pretpostavke za dobijanje licence nacionalnog planinskog vodiča. Taj posao obavlja Ispitni centar.

Jedan od ispitivača je i predsjednik Saveza planinskih vodiča Crne Gore Dušan Bošković. On objašnjava da trenutno postoji nekoliko načina da se stekne licenca planinskog vodiča. Pored onih, koji smatraju da su njihova znanja dovoljna da bi uspješno položili svih sedam ispita koji su neophodni za licencu, na eksternu provjeru znanja dolaze i oni koji su obuku završili kod licenciranog organizatora obrazovanja odraslih.

,,U ovom slučaju to je Gorska služba spasavanja (GSS). Treći način je priznavanje inostranog sertifikata, koji je validan u zemlji u kojoj je izdat i međunarodno priznat. Način na koji se dobija licenca za planinskog vodiča u Crnoj Gori potpuno je usaglašen sa međunarodnim standardima”, objašnjava Bošković.

Prema njegovim riječima, u našoj državi trenutno je 31 licencirani vodič. Oni su polagali ispite za različite kategorije, od onih za manje zahtjevne ljetnje planinske ture, do najzahtjevnije kategorije u zimskim uslovima i za ekstremne sportove. Bošković tvrdi da svi oni koji su uspješno položili ispite posjeduju vještine i znanje neophodno da brinu o turistima u planini.

Savez planinskih vodiča Crne Gore će u aprilu u Zagrebu predstaviti svoje aktivnosti, ali i pokušati da dobije pristup evropskoj asocijaciji planinskih vodiča. To bi, takođe, bio značajan korak.

,,U toku je polaganje za neke od kandidata koji žele tu nacionalnu kvalifikaciju planinskog vodiča. Mnoge turističke agencije svoje dosadašnja provjerene vodiče šalju na polaganje ispita. Na dobrom smo putu da se stanje u toj oblasti dovede u zakonske okvire i garantuje turistima što bezbjedniji boravak na našim planinama”, kaže Bošković.

Bošković kaže da je vrlo bitno što se neke aktivnosti koordinisano realizuju sa Planinarskim savezom Crne Gore (PS CG).

U tom savezu će ove godine raditi na uređenju nacionalne mreže planinarskih staza. I to je jedan od bitnih preduslova za bezbjednost turista u planinama. Za te aktivnosti je od Ministarstva održivog razvoja i turizma obezbijeđeno nešto više od 60. 000 eura, što je značajno veći iznos od onog koji je minulih godina bio opredjeljivan za tu namjenu.

„Saradnja sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma na uređenju nacionalne mreže planinarskih staza traje već četiri godine. U to je uključena signalizacija i oprema, a od ove godine u okviru projekata radiće se i na uređenju staza za pješačenje na krpljama”, najavljuju iz PSCG.

Prema riječima Vesne Bulatović, članice UO te organizacije , aktivno se radi i na dokumentu, koji bi trebalo da pruži kompletne informacije o tome šta je obaveza organizatora i učesnika u svim fazama planinarenja. Svi koji borave na planinama, tvrdi ona, treba da znaju koje su njihove obaveze, ali i da raskrsti sa stavom da je planinarenje bezazlen sport.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo